DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 30 <-- 30 --> PDF |
na produkciju biomase entomofaune u ekosistemu kao što su utvrdili za aviofaunu C. FERRY i B. TROCHET (1975). Osim nekih općenitih podataka 0 iskorištavanju energije i potencijalne brutto i netto primarne proizvodnje može se zaključiti da je fitoproizvodnja daleko veća no zooproizvodnja i da taj odnos veoma varira s pojedinim šumskim ekosistemima. Tako prema DUVIGNEAUD-u (1962) u jednoj zapadnoevropskoj šumi lišćara, proizvodnja biljne biomase iznosi cea 275 t/ha, dok biomasa velikih životinjskih vrsta (veliki i mali sisavci i ptice bez faune tla iznosi 8,5 kg/ha. Isti autor procjenjuje da zemljišna fauna sudjeluje u biomasi ekosistema s 1 t/ha. Godišnja primarna proizvodnja šuma umjerene regije iznosi 6—25 t/ha (prosječno 10 t/ha), iskorištena energija 4,7 .10° cal/m2 godišnje. (H. LIEHT i F. MALAISSE cit. G. LEMfi, 1974). Ne raspolažemo dovoljno kvantitativnim podacima o ukupnoj biomasi entomofaune u raznim ekosistemima. R. DAJOZ daje nam podatke o biomasi Coleoptera na mrtvom drvu i to uglavnom njihovih ličinki i kukuljica koje se razvijaju u drvu u šumi Massane (Istočni Pirineji). Ta je količina za bukvu 6,34 kg/ha, a za hrast 1,62 kg ili ukupno u mješovitoj sastojini 7,6 kg. Doda li se tome i 0,2 kg za druge vrste drveća i koje pridolaze u toj sastojini, ukupna količina iznosi 7,8 kg/ha. Ta je količina relativno velika ako se komparira s onom od 5 kg/ha malih Mamifera i 1,3 kg avifaune. U drugoj fazi dekompozicije drva dolazi do pojave saproksilofaga gdje Coleoptera nemaju više dominantan značaj, jer se u većoj količini pojavljuje Collembola, Formicidae, ličinke Diptera i dr. Ukupnu količinu biomase entomofaune po jedinici površine veoma je teško odrediti, i to zbog velikog broja zastupljenih vrsta i zbog nepoznavanja biotičkog koneksa pojedinih vrsta, kao i zbog činjenice da dominantne vrste mijenjaju gustoću populacije u vremenu i prostoru. Prema tome te veličine možemo samo u grubome procijeniti, to više, što istraživanja do sada vršena nisu išla u tom pravcu. Osim toga trebalo je raščistiti neke stvari. Biomasa entomofaune se obično mjeri u završnim fazama razvoja i ona je obično tada najveća. Međutim kod Lepidoptera je težina imaga manja od težine kukuljice, a težina ove manja od težine gusjenice. Tako je težina gusjenice vrste Deilephila euphorbie 4.038, kukuljice 2.608 a imaga 1.263 mg, za Bombyx mori ti su odnosi 2.221, 1.030 i 503 mg (PORTIER, 1949). Ima i drugih teškoća u određivanju biomase entomofaune, no to u ovome času nije predmet našeg razmatranja. Naša istraživanja gustoće populacije nekih štetnih vrsta Lepidoptera omogućuju nam da zaključimo, da je biomasa entomofaune u odnosu na primarnu produkciju ekosistema mala ali njeno značenje za primarnu proizvodnju ekosistema može biti veliko. Kao primjer navodimo gubara (Lymantria dispar L.). Totalnu defolijaciju jednog stabla promjera 30 cm može izvršiti 1660 gusjenica. U sastojini 1. boniteta takovih stabala ima oko 260/ha. Totalni golobrst 1 ha hrastove šume izazvati će dakle 431.600 gusjenica čija težina iznosi cea 431 kg. No kako svaka gusjenica konzumira 12 grama lišća ukupna težina konzumiranog lišća iznosi 5,179.200 gr ili 5.179 kg na ha površine, što svakako predstavlja veliki gubitak u procesu primarne proizvodnje ekosistema. Biomasa entomofaune veoma varira i u istom ekosistemu. Ta je varijabilnost naročito izražena u ekosistemima u kojima je biološka ravnoteža poremećena pa je to čak i sigurni znak te poremetnje. Značenje biomase entomofaune nije samo u njenoj količini već u njenoj raznolikosti, 460 |