DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 32 <-- 32 --> PDF |
stvo i znanost kažemo nešto više. Mnoga pitanja traže još svoj odgovor, kad je riječ o iskorištenju energije i kruženju materije, a istraživanja su u toku. Fitofagna entomofauna u ovome slučaju dovodi do 30—40% smanjenja godišnjeg prirasta, ali su posljedice defolijacije za ekosistem štetne i u drugim vidovima (izostanak uroda sjemena, promjena u kruženju materije, promjene u vodnom režimu tla, utjecaj na entomofaunu tla itd.). ULOGA ENTOMOFAUNE NA KRUŽENJE MATERIJE Poznato je da entomofauna igra značajnu ulogu u remineralizaciji organske materije. O ulozi zemljišne faune u razgradnji organske materije pisao je opširnije C. A. EDWARDS, D. E. REICHLE i D. A. CROSSLEY i drugi autori. Ovdje ćemo iznijeti samo ukratko rezultate istraživanja R. DAJOZ-a (1974) koja su vršena u različitim šumskim ekosistemima Pirineja. Koristeći se radovima Ghilarova i Mamaeva o biodegradaciji drva, njegova vlastita istraživanja evidentno pokazuju ulogu entomofaune u procesu degradacije u odnosu na istu ulogu gljiva. Nabrajajući vrste i redove koji napadaju drvo Dajoz ističe primordialnu ulogu lignivornih gljiva i druge zemljine faune (Oligocheta, Gasteropoda, Acarina i dr.), ali je veoma interesantan podatak da insekti sudjeluju u razgradnji mrtvog bukovog drva s 25%. Drvo zaštićeno od insekata daleko se sporije razgrađuje samo uslijed djelovanja bakterija i gljiva. Značajni su u tom pogledu radovi SCHIMITSCHEKA (1952) za smreku i jelu i CARLE-a (1971) za bor. Velika je lista insekata koji imaju ulogu u procesu dekompozicije mrtvog drva, koga je Schimitschek prikazao u 5 stadija. Veliki broj vrsta iz reda Coleoptera saproksilofaga u terminalnoj fazi dekompozicije ima značajnu ulogu. O sukcesiji ksilofagne faune, o simbiozi s bakterijama predstoje još intenzivna istraživanja. U borbi protiv štetne entomofaune i čovjek utječe na proces kruženja materije. Velika primjena pesticida koji se upotrebljavaju u borbi protiv šumskih štetnika, od kojih se neki veoma sporo razgrađuju ulazi u tok kruženja materije u ekosistemu. Obično se kao najeklatantniji primjer nađava DDT, koji je danas sve više prisutan u biljkama i životinjama, ali ima i drugih spojeva koji su aktivnošću čovjeka dospjeli u tok kruženja materije u ekosistemima. ZAKLJUČNE NAPOMENE Dakako da u kratkom prikazu nije moguće kompletno obuhvatiti sadržaj naznačen u naslovu. Još je teže izdvojiti jednu komponentu ekosistema, promatrati je izdvojeno iz ekosistema koji, iako otvoren sistem, djeluje u veoma složenim i dinamičnim uvjetima. Svaki ekološki faktor, svaka kompomenta ekosistema, pripadala ona biotičkom ili abiotičkom kompleksu djeluje u interakciji. Entomofauna ovisi o abiotičkim faktorima u prvom redu klimi ali i sama tu klimu (mikroklimu) u ekosistemima mijenja. Ona djeluje na stvaranje plodnog dijela tla, ali putem defolijacije utječe i na njegovu klimu, sadržaj vode itd. ukratko na ekosistem kao cjelinu. Čovjek u nastojanju da poboljša životni standard vrši ustvari ataku na kvalitetu svoga života. Upoznavajući sredinu u kojoj živimo, nametnut će nam se 462 |