DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 35     <-- 35 -->        PDF

ANTROPOGENI UTICAJ NA FIZIKALNA SVOJSTVA TALA
U NACIONALNOM PARKU PLITVIČKA JEZERA


Ć. BURLICA, J. MARTINOVIĆ


SAŽETAK. Autori su na 21 pokusnih polja ispitivali utjecajčovjeka na fizikalna svojstva tla u Nacionalnom parku »Plitvička
jezera«. Ispitivanja su vršena u očuvanom šumskom tlu pod prirodnom
šumskom vegetacijom, u tlu šumskih dijelova koja su
intenzivno gažena (od posjetitelja Nacionalnog parka) te u poljoprivrednom
zemljištu. Ispitivanja su vršena u tlima tipa rendzine
na dolomitu, smeđem na vapnencu (kambisol) te na ilimeriziranome
na vapnencu (luvisol). Ova istraživanja su pokazala,
da se nepovoljan utjecaj čovjeka odrazio u smanjenoj infiltracijskoj
sposobnosti tla za vodu, u promjeni strukturnog sastava
uz smanjenje stabilnosti agregata a s posljedicom pojačane površinske
erozije zemljišta, (op).


UVOD


Bilo je više razloga da poduzmemo istraživanja utjecaja čovjeka na
fizikalna svojstva tala u području Nacionalnog parka Plitvička jezera i da
dobivene rezultate predočimo javnosti.


Prema suvremenim i meritornim shvaćanjima (KOVDA, 1974) zemljišni
pokrivač predstavlja najznačajniju komponentu biosfere po ulozi koju ima
u procesima fotosinteze, transformacije i mineralizacije organske materije,
akumulacije sunčane energije i biokemijskog kruženja materije. Tlo je
univerzalni biološki apsorbent, purifer i neutralizator zagađivanja prirode.
Razumljivo je stoga što je misao o tlu kao izuzetno značajnom faktoru čovjekove
okoline općenito sve prisutnija i aktualnija. Istraživači se s pravom
okreću ne samo pedološkim problemima koji su u vezi s povećanjem biljne
proizvodnje već sve više i problemima zaštite tla i općenito racionalnog
gospodarenja sa zemljištem. Malobrojna istraživanja koja su u tom pravcu
kod nas provedena (JANEKOVIĆ, 1955; KIŠ i dr., 1972; MARTINOVIĆ, 1974
i 1975; STRITAR, 1975; RESULOVIĆ i dr., 1975) pokazuju da ima dosta
primjera neracionalnog gospodarenja sa zemljištem koje ozbiljno narušava
ekološku ravnotežu našeg prostora. Nema sumnje da bi kod nas proučavanje
kulturnog utjecaja na pedosferu trebalo biti naš stalni zadatak, naročito
u područjima s intezivnim privrednim razvojem. U tom pogledu ovo
saopćenje može biti poticaj za daljna istraživanja i veće zanimanje za navedenu
problematiku.


465