DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 35 <-- 35 --> PDF |
ANTROPOGENI UTICAJ NA FIZIKALNA SVOJSTVA TALA U NACIONALNOM PARKU PLITVIČKA JEZERA Ć. BURLICA, J. MARTINOVIĆ SAŽETAK. Autori su na 21 pokusnih polja ispitivali utjecajčovjeka na fizikalna svojstva tla u Nacionalnom parku »Plitvička jezera«. Ispitivanja su vršena u očuvanom šumskom tlu pod prirodnom šumskom vegetacijom, u tlu šumskih dijelova koja su intenzivno gažena (od posjetitelja Nacionalnog parka) te u poljoprivrednom zemljištu. Ispitivanja su vršena u tlima tipa rendzine na dolomitu, smeđem na vapnencu (kambisol) te na ilimeriziranome na vapnencu (luvisol). Ova istraživanja su pokazala, da se nepovoljan utjecaj čovjeka odrazio u smanjenoj infiltracijskoj sposobnosti tla za vodu, u promjeni strukturnog sastava uz smanjenje stabilnosti agregata a s posljedicom pojačane površinske erozije zemljišta, (op). UVOD Bilo je više razloga da poduzmemo istraživanja utjecaja čovjeka na fizikalna svojstva tala u području Nacionalnog parka Plitvička jezera i da dobivene rezultate predočimo javnosti. Prema suvremenim i meritornim shvaćanjima (KOVDA, 1974) zemljišni pokrivač predstavlja najznačajniju komponentu biosfere po ulozi koju ima u procesima fotosinteze, transformacije i mineralizacije organske materije, akumulacije sunčane energije i biokemijskog kruženja materije. Tlo je univerzalni biološki apsorbent, purifer i neutralizator zagađivanja prirode. Razumljivo je stoga što je misao o tlu kao izuzetno značajnom faktoru čovjekove okoline općenito sve prisutnija i aktualnija. Istraživači se s pravom okreću ne samo pedološkim problemima koji su u vezi s povećanjem biljne proizvodnje već sve više i problemima zaštite tla i općenito racionalnog gospodarenja sa zemljištem. Malobrojna istraživanja koja su u tom pravcu kod nas provedena (JANEKOVIĆ, 1955; KIŠ i dr., 1972; MARTINOVIĆ, 1974 i 1975; STRITAR, 1975; RESULOVIĆ i dr., 1975) pokazuju da ima dosta primjera neracionalnog gospodarenja sa zemljištem koje ozbiljno narušava ekološku ravnotežu našeg prostora. Nema sumnje da bi kod nas proučavanje kulturnog utjecaja na pedosferu trebalo biti naš stalni zadatak, naročito u područjima s intezivnim privrednim razvojem. U tom pogledu ovo saopćenje može biti poticaj za daljna istraživanja i veće zanimanje za navedenu problematiku. 465 |