DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 35 <-- 35 --> PDF |
ANTROPOGENI UTICAJ NA FIZIKALNA SVOJSTVA TALA U NACIONALNOM PARKU PLITVIČKA JEZERA Ć. BURLICA, J. MARTINOVIĆ SAŽETAK. Autori su na 21 pokusnih polja ispitivali utjecajčovjeka na fizikalna svojstva tla u Nacionalnom parku »Plitvička jezera«. Ispitivanja su vršena u očuvanom šumskom tlu pod prirodnom šumskom vegetacijom, u tlu šumskih dijelova koja su intenzivno gažena (od posjetitelja Nacionalnog parka) te u poljoprivrednom zemljištu. Ispitivanja su vršena u tlima tipa rendzine na dolomitu, smeđem na vapnencu (kambisol) te na ilimeriziranome na vapnencu (luvisol). Ova istraživanja su pokazala, da se nepovoljan utjecaj čovjeka odrazio u smanjenoj infiltracijskoj sposobnosti tla za vodu, u promjeni strukturnog sastava uz smanjenje stabilnosti agregata a s posljedicom pojačane površinske erozije zemljišta, (op). UVOD Bilo je više razloga da poduzmemo istraživanja utjecaja čovjeka na fizikalna svojstva tala u području Nacionalnog parka Plitvička jezera i da dobivene rezultate predočimo javnosti. Prema suvremenim i meritornim shvaćanjima (KOVDA, 1974) zemljišni pokrivač predstavlja najznačajniju komponentu biosfere po ulozi koju ima u procesima fotosinteze, transformacije i mineralizacije organske materije, akumulacije sunčane energije i biokemijskog kruženja materije. Tlo je univerzalni biološki apsorbent, purifer i neutralizator zagađivanja prirode. Razumljivo je stoga što je misao o tlu kao izuzetno značajnom faktoru čovjekove okoline općenito sve prisutnija i aktualnija. Istraživači se s pravom okreću ne samo pedološkim problemima koji su u vezi s povećanjem biljne proizvodnje već sve više i problemima zaštite tla i općenito racionalnog gospodarenja sa zemljištem. Malobrojna istraživanja koja su u tom pravcu kod nas provedena (JANEKOVIĆ, 1955; KIŠ i dr., 1972; MARTINOVIĆ, 1974 i 1975; STRITAR, 1975; RESULOVIĆ i dr., 1975) pokazuju da ima dosta primjera neracionalnog gospodarenja sa zemljištem koje ozbiljno narušava ekološku ravnotežu našeg prostora. Nema sumnje da bi kod nas proučavanje kulturnog utjecaja na pedosferu trebalo biti naš stalni zadatak, naročito u područjima s intezivnim privrednim razvojem. U tom pogledu ovo saopćenje može biti poticaj za daljna istraživanja i veće zanimanje za navedenu problematiku. 465 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 36 <-- 36 --> PDF |
CM O CM o # 1 CM o* O a . U 0 1 CM *J* rl CM O 4J O O m * 01 * » 1 rH a> o o K> n 1 CM in «J CM O IN 1 o> K . U o o in I o\ O CM in i [ o* CM* * O o cr» -*r CM O oOrl in vo -H ft"0 p* ti _ 0 3 m *> .r» in in rH (U o Oi+l E CM rH CM rH s i CM 3 B*< a m 00 \u r» rH rH rH o cn S3 3 *> in in t-t o TT o 1 in 3 3 3» lL> CM S1 rH a 6 co r» O O 3 » 1 « * A in O rH O co a\ «1 in IO 3 Ö en r~ & o CM in r~ « rl m O rH 3 PC Ü CO o i8 10 1 rH c o p rt r-i rd NO M p. TJ -H C -P -H B +J H H JJ -rl m 0 i-i o a u .« N 0 3 3 fo 1 i-> 0 rH 0 rl -rl U rH fclHđ CO CO ** lL> M CM CO ID r rH O n rH CO rH o r- o rH ** rH ** *** O lL o rH 1 r~ TT CO in o CM 1 o 1 rl ID «JSA: a o -P H rH -H N O rH fltfO. c SS3 l OJ XJ n X X) 0) -H C 3-H >U > CS in H in rH CO CN H rH «. k. 00 CM CN rH O KD in t— m CM V CN t k. H en co Ol o T#«) rH rH Ch M rH P^rH O (J\ -t in CN in rH o o CM O rH rH O O h «. cn m rH P- c TP yL> r~~ TP CO r- r vo in rH TT 1 1 o o CN 1 -H (tj me^ Ö o o HrlJ NOP T3 »0 T3 Č « fi 4J rO M K> -H nJ C rH Q) (1) VH DJ O (0 « M CO en ** t" CO (N o OJ ro TP TP r- en .«.». CO TP VD ^j< ^r ro ID CO ^J* fN (N CM (N rH rH O » > Ik o o o O O 00 ^p r- ^o rH ID CO CO o o o en VD O rH CO »H rH MfNih< vj rH O O O O HflH «a* CM rH [ 1 I en co co ro m m ro CN CN in in in oo o o rH "* r^1 l l o o o CM m 1 1 -H 1 g rH (13 3 -H in ^ -H 0 H N >: o -H rH W ^ CO -H CD -H W Ä t= Ö H CD Ü JH CD N 0) 1-3 TP CN r^ TP in co vo (N ro in CO CO CO *,** p* en in * K»CN cn ^rn \D ^rco CN CM «H rH rH O ^ » ». o o o O CN TP co TP r- VD O O O O rH OlNO r* k. *t HHO rH rH r-\ rH oo r> CM O O O O O CM in rH TP H rH I 1 1 rH C\ CTi TP ro m r- r* co in m in KD a o r-i-j- r^ l l l O TP o H m I 1 -H I Š H td (3 -H M r « -r* O rH N M O-H rH W JH CO -H CD -H WrQEO rd >o to > 0 +J M to M m en en ro m CM ro ro er» CN TP » . k. TP ro CO TP TP CO CO Tp CO co in rH CM CM CM en in in k. k. k. o o o O CO TP o in m iH r- t^ o rH O CN CT\ CO 00 k k, Mno rH fH rH CO CO ID CO rH O O O O rH TP CM O CO rH rH 1 1 1 Cft CTi CT\ CO CO CO rH rH CO m in m in in ID CO CO I 1 I o o in r-i in H -H o a WXJ -H -H > DJ a TH ^ -p , 0 fr H cd ij CO rH r3 CD -r-i > rH VD |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Provedbu ovih istraživanja u Nacionalnom parku Plitvička jezera lako je objasniti. Plitvički ekosistemi predstavljaju veliko nacionalno bogatstvo u svijetu priznate vrijednosti i ljepote. U novije doba su uloženi veliki napori da se prirodne ljepote približe čovjeku, ali i da se zaštite i očuvaju sve prirodne vrijednosti. Budući da valjana i cjelovita zaštita Plitvičkih ekosistema podrazumijeva dobro poznavanje i pravilno gospodarenje šumskim i drugim zemljištem pristupilo se vrlo opsežnim pedološkim i, posebno, pedohidrološkim istraživanjima koja su u toku. Zadatak je navedenih istraživanja da utvrde utjecaj šuma i šumskog zemljišta na hidrološki režim i vodoopskrbu Plitvičkih jezera. Dio tih istraživanja je i ovaj rad u kojem se iznose podaci o promjenama u infiltracijskoj sposobnosti tla za vodu uzrokovanih čovjekom. Prema BAVER et al (1972) to je svojstvo jedan od najvažnijih faktora regulacije njegova hidrološkog režima. Naša istraživanja na ovom mjestu su ograničena na pitanje postoje li i kolike su razlike u infiltraciji kod očuvanih šumskih, šumskih intenzivnije gaženih i poljoprivrednih tala, koje se mogu pripisati djelovanju čovjeka, odnosno načinu korištenja tla. Nadalje smo pokušali dobiti uvid, da li promjene u načinu korištenja tla imaju svoga odraza na strukturni sastav i stabilnost strukturnih agregata. Rad omogućava i financira Nacionalni park Plitvička jezera te stoga autori tom kolektivu duguju zahvalnost. Za naša istraživanja izuzetno razumjevanje su pokazali drugovi Petar Vidaković, generalni direktor Nacionalong parka i inž. Josip Movčan, direktor Radne zajednice zaštite i unapređenja Nacionalnog parka, pa im se posebno zahvaljujemo. OPIS OBJEKATA ISTRAŽIVANJA Istraživački rad obavljen je na 27 primjernih ploha koje su većinom izabrane u užem okolišu Plitvičkih jezera. Suglasno zadatku istraživanja primjernim su plohama obuhvaćeni glavni tipovi tala u Parku i to: rendzina na dolomitu, smeđe tlo na vapnencu (kambisol), te ilimerizovano tlo na vapnencu (luvisol). Svakom tipu tla pripada 9 primjernih ploha s 3 različita načina korištenja zemljišta. Prvi način korištenja zemljišta odnosi se na očuvana šumska zemljišta pod prirodnom šumskom vegetacijom i takvo zemljište predstavlja etalon uzorke. Drugi način korištenja odnosi se na intenzivnije gažena šumska zemljišta uz staze, puteve i turističke objekte. Za poljoprivredna zemljišta je karakteristično da se stalno ne oru već se stavljaju povremeno pod ugar. Primjerne plohe s različitim načinom korištenja zemljišta veličine 1—5 ari postavljene su tako da ispunjavaju uvjete koji se traže za komparativne plohe. One se u 4/5 slučajeva dodiruju i imaju isti nagib i ekspoziciju terena. Objekti naših istraživanja nalaze se u području gorske šume bukve (Fagetum croat. montanum Ht.) s izuzetkom ploha 15 i 18 koje se nalaze u graničnom području prema šumi hrasta kitnjaka i graba (Querco-Carpinetum Ht.) i ploha 10, 19 i 24 koje se nalaze u području šume bukve i jele (Fagetum croat. abietetosum Ht.). Podaci o osnovnim kemijskim svojstvima i teksturnom sastavu tala nekih primjernih objekata prikazani su u tabeli br. 1. Pažnju privlače činjenice da rendzine imaju široku amplitudu pH-vrijednosti, različit sadržaj 467 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Podaci o infiltracijskoj sposobnosti tla za vodu Broj Tip tla Način korištenja plohe zemljišta Rendzina Očuvano šumsko zemljište 4 Intenzivnije 5 gaženo šumsko 6 zemljište Poljoprivredno zemljište 10 11 Očuvano šumsko 12 zemljište 13 Intenzivnije 14 Kambisol gaženo šumsko 15 zemljište 16 Poljoprivredno zemljište 17 18 19 20 Očuvano šumsko 21 zemljište 22 Intenzivnije 23 gaženo šumsko zemljište 24 Luvisol 25 Poljoprivredno 26 zemljište 27 Lokalitet Broj serija mjerenih intervala vremena Jezerce II 5 Ćuića krčevine 5 Korenička Kapela 4 prosjek Rudanovac Ušće rječice Pristanište prosjek Jezerce II Ćuića krčevine Rudanovac prosjek Čorkova uvala Pl. Ljeskovac Jezerce I prosjek Plitvice — škola Jezerce I Rastovača prosjek Plitvice — škola 3 Jezerce I 5 Rastovača 4 prosjek Čorkova uvala 3 Sušanj ska dragaPl. Ljeskovac 3 3 prosjek Velika poljanaVelika poljanaČorkova uvala I II 5 5 4 prosjek Velika poljanaVelika poljanaBrezovac I II 5 3 3 prosjek |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Tabela 2 Intervali mjerenja o d 5 minuta I II III IV V VI VII VIII IX X Količina infiltrirane vode (mm) 195.4 156.4 149.0 144.0 142.8 141.8 141.4 141.3 141.2 141.1 164.6 145.8 132.6 130.2 128.0 126.2 125.6 125.3 125.2 125.1 170.3 150.2 141.8 138.2 135.0 133.9 131.0 130.9 129.9 129.5 176.77 150.80 141.13 137.47 135.27 133.97 132.67 132.50 132.10 131.90 29.8 17.8 16.0 15.0 14.5 14.0 13.9 13.8 13.8 13.8 36.7 24.3 23.3 22.7 21.5 21.0 20.8 20.7 20.7 20.7 24.3 17.3 14.0 12.7 11.3 10.0 9.5 9.4 9.3 9.3 30.27 19.80 17.77 16.80 15.77 15.00 14.73 14.63 14.60 14.60 17.8 11.2 10.5 9.5 8.8 7.5 7.5´ 7.5 7.5 7.5 14.8 7.0 6.4 6.0 5.8 5.8 5.8 5.8 5.8 5.8 \0.8 7.5 5.5 5.2 5.1 5.1 5.1 5.1 5.1 5.1 14.47 8.57 7.47 6.90 6.57 6.13 6.13 6.13 6.13 6.13 100.0 76.7 72.0 63.0 62.5 62.2 62.1 62.1 62.1 62.1 63.5 51.9 46.9 44.0 42.6 41.9 41.3 41.2 41.1 41.1 40.8 35.3 31.8 29.7 28.9 28.1 27.6 27.1 26.9 26.8 68.10 54.63 50.23 45.57 44.67 44.07 43.67 43.47 43.37 43.33 22.8 14.0 9.8 7.5 5.2 4.8 4.4 4.3 4.3 4.3 4.8 3.2 2.8 2.6 2.5 2.4 2.4 2.4 2.4 2.4 30.1 22.8 20.1 19.3 19.1 19.0 18.9 18.9 18.9 18.9 19.23 13.33 10.90 9.80 8.93 8.73 8.60 8.53 8.53 8.53 13.2 7.5 4.1 3.7 2.9 2.4 2.4 2.4 2.4 2.4 8.8 5.2 3.8 3.5 2.7 2.2 2.1 2.1 2.1 2.1 10.9 8.0 4.4 3.9 3.5 2.9 2.8 2.7 2.7 2.7 10.97 6.90 4.10 3.70 3.03 2.50 2.43 2.40 2.40 2.40 35.7 27.7 26.0 21.3 17.7 13.7 11.1 10.0 9.5 9.3 10.3 8.0 6.7 5.7 5.3 3.7 4.0 2.7 3.3 2.0 3.0 1.5 2.8 1.3 2.7 1.2 2.7 1.1 2.7 1.1 18.00 13.37 11.67 9.33 ´ 7.67 6.07 5.07 4.63 4.43 4.37 6.0 1.6 1.0 0.7 0.5 0.4 0.3 0.2 0.2 0.2 5.4 1.4 1.0 0.8 0.7 0.6 0.5 0.5 0.5 0.5 8.8 4.2 2.9 2.1 1.7 1.3 1.2 1.2 1.2 1.2 6.70 2.40 1.63 1.20 0.97 0.77 0.67 0.63 0.63 0.63 3.0 1.8 1.2 0.9 0.7 0.6 0.6 0.6 0.6 0.6 2.7 1.2 0.8 0.6 0.5 0.5 0.5 0.5 0.5 0.5 2.7 1.7 1.0 0.6 0.4 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 2.80 1.57 1.00 0.70 0.53 0.47 0.47 0.47 0.47 0.47 469 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 40 <-- 40 --> PDF |
čestica sitnog pijeska i gline. Za ostala je tla karakteristično jače ili slabije povećanje postotka gline po dubini tla i jako smanjenje humusa od površinskog prema nižim horizontima. METODIKA RADA a) Terenski rad Na svim primjernim plohama provedeno je mjerenje infiltracije vode u tlu. Primjenjen je postupak po Burgeru (BURLICA, 1971). U cilindar površine 1 dm2 i visine 30 cm (od kojih je 10 cm zabijeno u tlo) nalijevalo se jednu litru vode. Svakih pet minuta očitavana je količina u tlo infiltrirane vode, odnosno mjerena je u milimetrima promjena visine vodenog stupca u cilindru. Jedno mjerenje čini 10 očitavanja (u razmacima od po 5 minuta) u svakom cilindru. U slučajevima dobro izražene infiltracijske sposobnosti tla za vodu mjereno je vrijeme (u sekundama) koje je potrebno da tlo primi cijelu litru vode, ponavljajući nalijevanje vode (jednu litru za drugom) sve dok ukupno vrijeme infiltracije ne pređe 50 minuta. To je bilo potrebno da se obračunom dobije jedna serija mjerenja koja odgovara seriji mjerenja s deset intervala po 5 minuta. Na svakoj primjernoj plohi mjerenja su vršena sa 3—5 ponavljanja. Vlažnost tla u trenutku mjerenja bila je bliska ili ravna poljskom vodnom kapacitetu. Na jednom dijelu primjernih ploha (tabela br. 3) uzimani su iz humusno- akumulativnog horizonta (Am0) uzorci za određivanje strukturnog sastava i stabilnosti strukturnih agregata. Uzorci su uzimani u kartonske kutije u tri ponavljanja uz odstranjivanje skeleta. b) Laboratorijski rad U pedološkom laboratoriju Zavoda za ekologiju šuma šumarskog fakulteta u Sarajevu obavljena su ova istraživanja: — Strukturni sastav je određen prosijavanjem zrakosuhog uzorka tla kroz garnituru sita (0 10, 5, 3, 1 i 1/2 mm). Sadržaj pojedinih frakcija strukturnih agregata izražen je u postotku na temelju njihovih težina u odnosu na kupnu težinu uzorka (VUČIĆ, 1971). — Stabilnost strukturnih agregata je određena mokrim prosijavanjem na principu promjene srednjeg težinskog promjera po metodi De Leenheer-a i De Boodt-a. Postupak je detaljnije opisan u radu RESULOVIĆ et al (1971). Indeks stabilnosti strukturnih agregata je određen na temelju vrijednosti 0,5 kao najidealnije (najminimalnije) promjene srednjeg težinskog promjera i klasifikacije indeksa stabilnosti koju daju DE LEENHEER i DE BOOTD (1959). c) Obrada podataka Na osnovu prikupljenih podataka za svaki način korištenja i za svaki lokalitet odnosno tip tla obračunata je: — prosječna infiltracijska sposobnost za vodu u svakom od deset intervala mjerenja s točnosti 0,1 milimetra; 470 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— analiza varijanse za deseti odnosno završni interval mjerenja u kojem kod većine opažanja dolazi do ustaljenja sposobnosti tla za infiltraciju vode. Analiza je provedena trostrukom klasifikacijom koja obuhvaća tip tla, način korištenja i lokalitete (karakteristike položaja). Pri ocjeni razlika primjenjen je Tukey-test prema WEBER (1967); — zastušlenost frakcija strukturnih agregata i stabilnost strukturnih agregata izražena je srednjim vrijednostima iz mjerenih ponavljanja. REZULTATI I DISKUSIJA ISTRAŽIVANJA a) Istraživanja infiltracijske sposobnosti za vodu Rezultati istraživanja infiltracijske sposobnosti za vodu po tipovima tala, načinu korištenja i lokalitetima predočeni su u tabeli br. 2. Izravnate prosječne vrijednosti za tipove tala i načine korištenja prikazane su na slici. Strukturni sastav i indeks stabilnosti Tabela 3 1 Postotno učešće frakcija strukturnih agregata O veličine Ć Način korištenja zemljišta rt tfl "rt o g. IH H M 0,5 0,5-1 1-3 3-5 5-10 10 mir 2 IM M m l Rend- Očuvano šum. Jezerce II 10 10 19 22 26 5 65 2 zina zemljište Ćuića Krčevine 8 8 21 23 30 10 55 3 Korenička Kapela 4 3 10 20 31 32 43 4 Intenzivnije gaženo šum. zemljište Rudanovac 2 3 8 10 23 54 54 7 Poljoprivredno Jezerce II. 9 8 23 23 22 15 45 8 zemljište Ćuića Krčevine 16 10 25 21 18 10 24 9 Rudanovac 9 10 28 19 20 14 24 12 Kam-Očuvano šum. bisol zemljište Jezerce I. 4 5 18 19 28 26 39 13 Intenzivnije Plitvice — škola 8 7 16 16 28 25 42 15 gaženo Rastovača 5 6 18 19 27 25 23 šum. zem. 16 Poljoprivredno Plitvice — škola 10 16 21 15 22 16 24 17 zemljište Jezerce l) 14 18 15 11 18 22 26 18 Rastovača 14 15 19 16 21 15 17 22 Luvi-Intenzivnije Velika Poljana I. 6 3 13 16 27 35 34 23 sol gaženo Velika Poljana II. 4 4 12 13 24 43 20 šum. zem. 25 Poljoprivredno Velika Poljana I. 5 5 17 15 22 36 30 26 zemljište Velika Poljana II. 6 5 15 14 24 36 30 471 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Uočava se da svaki način korištenja tala karakterizira specifična zakrivljenost linije, koja odaje opadanje infiltracijske sposobnosti. Površine pod očuvanom šumskom vegetacijom pokazuju tendenciju stalnog opadanja infiltracijske sposobnosti tj. do izjednačenja infiltracije ne dolazi ni u desetom intervalu mjerenja. Šumske površine koje su izložene intenzivnijem gaženju postižu u prosjeku stalnost infiltracije poslije petog intervala mjerenja. Poljoprivredne površine postižu stalnost infiltracije već poslije trećeg mjernog intervala. Razlike između početne (za prvi interval) i završne (za deseti interval) vrijednosti infiltracije najveće su pod očuvanom šumskom vegetacijom, a najmanje na poljoprivrednom zemljištu. To vrijedi za sve tipove tala, s tim što su najveće razlike dobivene za rendzine, a najmanje za luvisole. Analizom varijanse za faktore klasifikacije utvrđene su slijedeće računske F-vrijednošti: tip tla F = 107,08 način korištenja F = 170,09 lokaliteti F = 1,33 Obzirom na tablične vrijednosti (F = 4,46 ; 8,65 + + i 18,49+ ++) ove vrijednosti pokazuju da tipovi tala, a naročito način korištenja imaju visoko signifikantno različite infiltracijske sposobnosti zemljišta za vodu. Zajedničko djelovanje — interakcija tipa tla i načina korištenja ima također visoko značajne razlike (F tablično za vjerovatnoću 0,001 iznosi 14,39, a računsko 70,23). Lokaliteti nemaju signifikantno različitu infiltraciju. To znači da razlike u gospodarenju poljoprivrednim zemljištem, kao i različiti načini i intenziteti gaženja šumskog zemljišta (sporadično stoka na lokalitetima u širem okolišu i ljudi u užem okolišu jezera) odnosno razlike fizičko-kemijskih svojstava za rendzine nemaju diferenciran utjecaj ,na infiltracijsku sposobnost tla. Detaljnija analiza utvrđenih odnosa (primjenom Tukey-testa, Wo,o5 = 16,887 i Wo,oi = 23,533) pokazala je da postoje visoko signifikantne razlike u infiltracijskoj sposobnosti rendzina na očuvanom šumskom zemljištu u odnosu na infiltracijsku sposobnost intenzivnije gaženih i obrađivanih rendzina. Jednak odnos vrijedi i za tla koja pripadaju tipu kambisol. Visoko su signifikantne razlike i između rendzine i kambisola pod očuvanom šumskom vegetacijom. Posebno je zanimljiv podatak da nisu utvrđene značajnosti u razlikama infiltracijske sposobnosti za vodu između intenzivnije gaženih šumskih i poljoprivrednih zemljišta, koja pripadaju vrlo kontrasnim tipovima tala (rendzina, luvisol). Ova istraživanja su pokazala da rendzina u ispitivanom području ima oko tri puta veću infiltracijsku sposobnost za vodu od kambisola i do trideset puta veću od luvisola. Infiltracijska sposobnost tala pod očuvanom šumom je za 5—10 puta veća u odnosu na intenzivnije gažene površine, a za 10—20 puta veća u odnosu na poljoprivredne površine. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 43 <-- 43 --> PDF |
INFILTRACIONA SPOSOBNOST ZA VODU U USLOVIMA RAZLIČITOG KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA mm ,180 RENDZINE KAMBISOL LUVISOL 170 I. POVRŠINA POD ŠUMSKOM VEGETACIJOM 2. GAŽENA POVRŠINA POD SUM. VEGETACIJOM -160 3. OBRAĐIVANA POVRŠINA 150 KO -M30 V INTERVAL A - VREMENA 473 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Intenzivno gaženje i obrada tla praktično reduciraju sve razlike u infiltracijskoj sposobnosti istraživanih tipova tala unatoč poznatim razlikama u njihovim fizikalnim i drugim svojstvima. Nema sumnje da utvrđene promjene-razlike u infiltracijskoj sposobnosti tala imaju veliki praktični značaj. Smanjenje infiltracijske sposobnosti tla za vodu povećava (pri istim ostalim stanišnim uslovima) intenzitet površinskog oticanja vode i s tim u vezi povećava se i intenzitet erozije tla vodom. Tako uvjetovan proces erozije tala potpomognut je na poljoprivrednim površinama i drugim oborinskim režimom, ovdje izostaje zadržavanje oborina u krošnjama stabala-intercepcija, produžavanje vremena doticanja oborina na tlo i smanjenje energije kapi kiše. U razmatranju dobivenih podataka i njihovoj interpretaciji treba imati pred očima činjenicu da se ovi rezultati odnose na mjerenja provedena u uvjetima vlažnosti tla koja je jednaka ili bliska poljskom vodnom kapacitetu. U ovim uvjetima infiltracijska sposobnost relativno brzo poprima svoju stalnu i minimalnu vrijednost. Razumljivo je stoga što su u ovom radu utvrđene vrijednosti infiltracije općenito niže od vrijednosti koje su za iste tipove tla u uslovima manje vlažnosti (bliska vlažnosti venjenja) dobili ĆIRIĆ (1966) i BURLICA (1972). b) Istraživanja strukture Infiltracijska sposobnost tla za vodu ovisi o nizu njegovih osobina. Prema ranijim istraživanjima istih tipova tala provedenih u šumama Bosne (BURLICA, 1972) infiltracijska sposobnost je u korelacijskoj vezi s mehaničkim sastavom tla, stabilnosti strukturnih agregata, količinom pora određene veličine (zavisno od oblika agregata) i kontinuitetom ove kategorije pora. U ovom se radu predspostavilo da se razlike u infiltracijskoj sposobnosti tla mogu u krajnjem slučaju objasniti i promjenama strukturnog sastava i stabilnosti agregata, kao posljedice različitog načina korištenja zemljišta. Te su se predpostavke i obistinile. Utvrđeni su ovi odnosi: U strukturnom sastavu očuvanog šumskog zemljišta su najmanje zastupljene najsitnije frakcije agregata. S promjerom frakcije raste i njihovo postotno učešće. Frakcija agregata većih od 10 mm, koji predstavljaju na ovim tipovima tala »agregatne druže« (BURLICA, 1972) ima u rendzini očuvanog šumskog zemljišta manje nego u drugim tipovima tala. Smanjenje frakcije agregatnih druza konstatirano je i za poljoprivredna zemljišta. Nasuprot tome utvrđeno je znatno postotno povećanje agregatnih druza na intenzivnije gaženim površinama. Poljoprivredna zemljišta karakterizira povećavanje sitnih agregatnih frakcija u svim istraživanim tipovima tala. Dobiveni podaci za stabilnost strukturnih agregata prema klasifikaciji DE LEENHEER-a i DE BOOTD (1959) pokazuju da se istraživani tipovi tala i načini korištenja zemljišta nalaze u zanimljivom odnosu. Rendzina pod očuvanom šumskom vegetacijom ima izvrsn u stabilnost strukturnih agregata a na poljoprivrednom zemljištu slabu do nezadovoljavajuću . Slični odnosi vrijede i za kambisol. Očuvano šumsko zemljište pokazuje vrl o dobru , a poljoprivredno slab u stabilnost strukturnih agregata. Za luvisole bili smo u prilici uporediti stabilnost strukturnih agre |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 45 <-- 45 --> PDF |
gata na plohama intenzivnije gaženog šumskog zemljišta i plohama poljoprivredno zemljišta s kultiviranom livadom. Poljoprivredno zemljište pokazalo je slabu, a šumsko slabu do nezadovoljavajuću stabilnost strukturnih agregata. Sva je prilika da su utvrđeni odnosi posljedica suprotnog učinka ljudskog faktora. Gaženjem čovjek narušava, a kultiviranjem livada poboljšava stabilnost strukturnih agregata. U cjelini uzevši, izuzev navedene specifičnosti za luvisole, stabilnost je strukturnih agregata pod očuvanim šumskim zemljištem u odnosu na poljoprivredno zemljište za 1,4 do 2,3 puta veća. Sve ovo ukazuje da je kulturni utjecaj čovjeka znatno pogoršao strukturnu građu zemljišta. Na temelju provedenih istraživanja infiltracijske sposobnosti tla za vodu glavnih tipova tala na području Nacionalnog parka Plitvička jezera i u uvjetima njihovog različitog iskorištavanja može se zaključiti: 1. Utvrđeno je, da glavni tipovi tala u Nacionalnom parku Plitvička jezera (rendzina, kambisol i luvisol) imaju različite vrijednonsti za infiltracijsku sposobnost za vodu, različit strukturni sastav kao i različitu stabilnost strukturnih agregata (slika, tabela 2 i 3). 2. U okviru tipa tla utvrđene su promjene u istraživanim osobinama tla koje se mogu pripisati različitim načinima korištenja zemljišta odnosno utjecaju čovjeka na zemljište. Promjene su neočekivano velike i jasno izražene. 3. Kulturni utjecaj koji se sastoji u različitim oblicima poljoprivredne obrade tla smanjio je infiltracijsku sposobnost tla za vodu kod rendzina i kambisola za oko 20 puta, a kod luvisola za oko 10 puta. Intenzivnijim gaženjem šumskog tla njegova se infiltracijska sposobnost smanjila kod rendzina za oko 10 puta, te kod kambisola i luvisola za oko 5 puta. Za praksu se može uzeti da se u istim odnosima povećava površinsko oticanje vode. 4. Strukturni sastav istraživanih tala odlikuje se većim postotnim učešćem krupnijih frakcija agregata pod očuvanim šumskim zemljištem »Agregatne druže« su najmanje zastupljene u rendzinama, a najviše u luvisolu. Postotno učešće »agregatnih druza« je znatno povećano u intenzivnije gaženim tlima. Poljoprivredna zemljišta se ističu povećanim postotkom sitnijih frakcija agregata. 5. Stabilnost strukturnih agregata u očuvanom šumskom zemljištu u odnosu na poljoprivredno zemljište veća je za 1,4 do 2,3 puta. Utvrđeno je, da kultivirana livada ima nešto veću stabilnost strukturnih agregata od intenzivnije gaženog šumskog zemljišta. 6. Rezultati istraživanja imaju praktičnu primjenu. Nepovoljan utjecaj čovjeka smanjio je infiltracijsku sposobnost tla za vodu, promjenio strukturni sastav uz smanjenje stabilnosti agregata i time pojačao proces površinske erozije zemljišta. U prostornom planiranju namjene površina treba navedene odnose uvažavati i predvidjeti načine kontrole nepovoljnih antropogenih utjecaja. Obzirom na izuzetan značaj i vrijednost Plitvičkih jezera treba ovim istraživanjima otkrivene pojave nastaviti pratiti, te detaljnije proučiti uz iznalaženje mjera popravke sadašnjeg stanja. 475 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 46 <-- 46 --> PDF |
LITERATURA Baver, L., Gardner, V., Gardner, W. (1974): Soil Physics. J. Wiley, New York. Burlica , Č. (1971): Mjerenje infiltracije po Burgeru. Priručnik za ispitivanje zemljišta, Knjiga V, Metode istraživanja fizičkih svojstava zemljišta. Beograd. Burlica , Č. (1972): Vodni režim najvažnijih tipova šumskih zemljišta Bosne. Dokt. dis. Sarajevo. Ćirić , M. (1966): Zemljišta planinskog područja Igman-Bjelćišnica. Radovi šum. Fak. i Inst. za šum. God. X. Knjiga 10. Sveska 1. Sarajevo. Janeković , Gj. (1955): Plodnonst tla kao funkcionalni faktor u prostornom planiranju. Čovjek i prostor br. 11/39. Kiš, D., Bertović, S., Jurčić, V., Mart ino vic, J., Ricov, Š. (1972): Čovjek i njegova okolina. Zagreb. Kovda , V. A. (1974): Biosphere, Soils and Their Utilization. 10-th International Congress of Soil Science. Moscow. De Leenheer, L., De Boodt, M. (1959): Determination of aggregate stability by the change in mean weight diameter Proceeding of International Simposium on Soil´ Structure, Gent. M a r t i n o v i ć, J. (1974): Podložnost erozije tala na području Plitvičkih jezera. Plitvička jezera — čovjek i priroda. Martinović , J. (1975): Tla sliva Kupe kao faktor ekološke ravnoteže. Dokumentacija Urbanističkog instituta Hrvatske. Res.ulović, H., Bisić-Hajr o Dženan a (1971): Određivanje stabilnosti strukturnih agregata po metodi De Leenheera i De Boodta. Priručnik za ispitivanje zemljišta, Knjiga V, Metode istraživanja fizičkih svojstava zemljišta. Beograd. Resulović, H.,- VI ah ini ć, M., Marušić , M. (1975): Neracionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, (mansc). S t r i t a r, A. (1975): Pedodloška karta i prostorno planiranje. Iskorištavanje osnovnih pedoloških karata, Posebna izdanja ANUBIH, Knjiga XXVII, Odjel, prir. i mat. nauka. Knjiga 6. Sarajevo. Vučić , N. (1971): Strukturna analiza suhim prosijavanjem. Priručnik za ispitivanje zemljišta, Knjiga V, Metode istraživanja fizičkih svojstava zemljišta. Beograd. Weber , Ern a (1964): Grundriss der Biologischen Statistik. Jena—Stuttgart. Summary ANTHROPOGENIC INFLUENCE ON PHYSICAL PROPERTIES OF THE SOILS IN NATIONAL PARK OF PLITVICE The authors examinated the influence of man on physical properties of the soils in National pafk of Plitvice. The experiments were carried out in preserved forest soil under natural forest vegetation, in the soil chich has been intensively trodden by visitors of National park, and in agricultural soils. Rendzinas on dolomite, brown soils on limestone (cambiso´l) and ilimerized isoils on limestone (luvisol) were investigated. The results of the investigations show that the unfavourable influence of man caused a decreased infiltration rate of the soil, changes in structural composition and decreased agregate stability with the consequence of increased superficial erosion of the land. Ovaj rad je referat sa savjetoDr ČEDOMIR BURLICA, vanja »Uloga šume i šumske veŠumarski fakultet, getacije ü zaštiti čovjekove okoSarajevo, Zagrebačka 20. line u odnosu na Jadransko poDr JAKOB MARTINOVIĆ, dručje« održanog 4—6. III 1976. Šumarski institut, u Zadru. Jastrebarsko |