DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Provedbu ovih istraživanja u Nacionalnom parku Plitvička jezera lako
je objasniti. Plitvički ekosistemi predstavljaju veliko nacionalno bogatstvo
u svijetu priznate vrijednosti i ljepote. U novije doba su uloženi veliki napori
da se prirodne ljepote približe čovjeku, ali i da se zaštite i očuvaju
sve prirodne vrijednosti. Budući da valjana i cjelovita zaštita Plitvičkih ekosistema
podrazumijeva dobro poznavanje i pravilno gospodarenje šumskim
i drugim zemljištem pristupilo se vrlo opsežnim pedološkim i, posebno,
pedohidrološkim istraživanjima koja su u toku. Zadatak je navedenih istraživanja
da utvrde utjecaj šuma i šumskog zemljišta na hidrološki režim i
vodoopskrbu Plitvičkih jezera. Dio tih istraživanja je i ovaj rad u kojem
se iznose podaci o promjenama u infiltracijskoj sposobnosti tla za vodu
uzrokovanih čovjekom. Prema BAVER et al (1972) to je svojstvo jedan od
najvažnijih faktora regulacije njegova hidrološkog režima. Naša istraživanja
na ovom mjestu su ograničena na pitanje postoje li i kolike su razlike
u infiltraciji kod očuvanih šumskih, šumskih intenzivnije gaženih i poljoprivrednih
tala, koje se mogu pripisati djelovanju čovjeka, odnosno načinu
korištenja tla. Nadalje smo pokušali dobiti uvid, da li promjene u načinu
korištenja tla imaju svoga odraza na strukturni sastav i stabilnost strukturnih
agregata.


Rad omogućava i financira Nacionalni park Plitvička jezera te stoga
autori tom kolektivu duguju zahvalnost. Za naša istraživanja izuzetno razumjevanje
su pokazali drugovi Petar Vidaković, generalni direktor Nacionalong
parka i inž. Josip Movčan, direktor Radne zajednice zaštite i unapređenja
Nacionalnog parka, pa im se posebno zahvaljujemo.


OPIS OBJEKATA ISTRAŽIVANJA


Istraživački rad obavljen je na 27 primjernih ploha koje su većinom
izabrane u užem okolišu Plitvičkih jezera. Suglasno zadatku istraživanja
primjernim su plohama obuhvaćeni glavni tipovi tala u Parku i to: rendzina
na dolomitu, smeđe tlo na vapnencu (kambisol), te ilimerizovano tlo
na vapnencu (luvisol). Svakom tipu tla pripada 9 primjernih ploha s 3 različita
načina korištenja zemljišta. Prvi način korištenja zemljišta odnosi se
na očuvana šumska zemljišta pod prirodnom šumskom vegetacijom i takvo
zemljište predstavlja etalon uzorke. Drugi način korištenja odnosi se na
intenzivnije gažena šumska zemljišta uz staze, puteve i turističke objekte.
Za poljoprivredna zemljišta je karakteristično da se stalno ne oru već se
stavljaju povremeno pod ugar. Primjerne plohe s različitim načinom korištenja
zemljišta veličine 1—5 ari postavljene su tako da ispunjavaju uvjete
koji se traže za komparativne plohe. One se u 4/5 slučajeva dodiruju i imaju
isti nagib i ekspoziciju terena. Objekti naših istraživanja nalaze se u području
gorske šume bukve (Fagetum croat. montanum Ht.) s izuzetkom ploha
15 i 18 koje se nalaze u graničnom području prema šumi hrasta kitnjaka
i graba (Querco-Carpinetum Ht.) i ploha 10, 19 i 24 koje se nalaze u području
šume bukve i jele (Fagetum croat. abietetosum Ht.).


Podaci o osnovnim kemijskim svojstvima i teksturnom sastavu tala
nekih primjernih objekata prikazani su u tabeli br. 1. Pažnju privlače činjenice
da rendzine imaju široku amplitudu pH-vrijednosti, različit sadržaj


467