DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Uočava se da svaki način korištenja tala karakterizira specifična zakrivljenost linije, koja odaje opadanje infiltracijske sposobnosti. Površine pod očuvanom šumskom vegetacijom pokazuju tendenciju stalnog opadanja infiltracijske sposobnosti tj. do izjednačenja infiltracije ne dolazi ni u desetom intervalu mjerenja. Šumske površine koje su izložene intenzivnijem gaženju postižu u prosjeku stalnost infiltracije poslije petog intervala mjerenja. Poljoprivredne površine postižu stalnost infiltracije već poslije trećeg mjernog intervala. Razlike između početne (za prvi interval) i završne (za deseti interval) vrijednosti infiltracije najveće su pod očuvanom šumskom vegetacijom, a najmanje na poljoprivrednom zemljištu. To vrijedi za sve tipove tala, s tim što su najveće razlike dobivene za rendzine, a najmanje za luvisole. Analizom varijanse za faktore klasifikacije utvrđene su slijedeće računske F-vrijednošti: tip tla F = 107,08 način korištenja F = 170,09 lokaliteti F = 1,33 Obzirom na tablične vrijednosti (F = 4,46 ; 8,65 + + i 18,49+ ++) ove vrijednosti pokazuju da tipovi tala, a naročito način korištenja imaju visoko signifikantno različite infiltracijske sposobnosti zemljišta za vodu. Zajedničko djelovanje — interakcija tipa tla i načina korištenja ima također visoko značajne razlike (F tablično za vjerovatnoću 0,001 iznosi 14,39, a računsko 70,23). Lokaliteti nemaju signifikantno različitu infiltraciju. To znači da razlike u gospodarenju poljoprivrednim zemljištem, kao i različiti načini i intenziteti gaženja šumskog zemljišta (sporadično stoka na lokalitetima u širem okolišu i ljudi u užem okolišu jezera) odnosno razlike fizičko-kemijskih svojstava za rendzine nemaju diferenciran utjecaj ,na infiltracijsku sposobnost tla. Detaljnija analiza utvrđenih odnosa (primjenom Tukey-testa, Wo,o5 = 16,887 i Wo,oi = 23,533) pokazala je da postoje visoko signifikantne razlike u infiltracijskoj sposobnosti rendzina na očuvanom šumskom zemljištu u odnosu na infiltracijsku sposobnost intenzivnije gaženih i obrađivanih rendzina. Jednak odnos vrijedi i za tla koja pripadaju tipu kambisol. Visoko su signifikantne razlike i između rendzine i kambisola pod očuvanom šumskom vegetacijom. Posebno je zanimljiv podatak da nisu utvrđene značajnosti u razlikama infiltracijske sposobnosti za vodu između intenzivnije gaženih šumskih i poljoprivrednih zemljišta, koja pripadaju vrlo kontrasnim tipovima tala (rendzina, luvisol). Ova istraživanja su pokazala da rendzina u ispitivanom području ima oko tri puta veću infiltracijsku sposobnost za vodu od kambisola i do trideset puta veću od luvisola. Infiltracijska sposobnost tala pod očuvanom šumom je za 5—10 puta veća u odnosu na intenzivnije gažene površine, a za 10—20 puta veća u odnosu na poljoprivredne površine. |