DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 47     <-- 47 -->        PDF

PRILOG POZNAVANJU PROMJENA VEGETACIJE
IZAZVANIH POŽAROM


V. GAŽI-BASKOVA i N. ŠEGULJA
SAŽETAK. Požari šuma i vegetacije uopće ne samo da moguuništiti veliku biomasu, reducirati biljni i životinjski svijet te
degradirati tlo i nagrditi krajolik, već i poremetiti biološku ravnotežu,
koju je priroda postigla tokom tisućljeća. Uz ove općekonstatacije autorice su iznijele rezultate istraživanja na više
lokaliteta (Gornjo-hrvatsko primorje, Hvar i dr.) o promjeni u
vegetaciji kao posljedici požara, (op)


UVOD


Godina 1971. bila je godina velikih požara u našem priobalnom području.
Kartirajući u to vrijeme vegetaciju na području Splita, Makarske i Biokova
doživjele smo svu strahotu jednog takvog požara. To nas je ponukalo,
da na ovom savjetovanju iznesemo neka naša zapažanja o djelovanju požara
na vegetaciju na području Istre, Gorskog Kotara, Hrvatskog primorja
i Dalmacije.


UZROCI POŽARA


Požar može nastati u pojedinim područjima slučajno djelovanjem munje
i groma (JAJAWEERA, AHLNAS, 1974), zatim uslijed visoke temperature
uz nisku apsolutnu vlagu, jakog vjetra i raspoloživog lako zapaljivog
materijala (VAJDA 1970, KAMILOVSKI 1965, ODUM 1971 i dr.). Mogu ga
izazvati i iskre koje izbacuje željeznička lokomotiva. Tako u predjelu Molačka
kraj Splita (iskre izazvane kočenjem točkova) i kod uspona Dubrovnik—
Uskoplje iskre od parnih lokomotiva (JEDLOVSKI i dr., 1976). U novije
vrijeme posvećuje se pažnja i istraživanju požara nastalih od električnih
vodova (FEINTUCH, LENCI, 1974). Iz istraživanja u nas (JEDLOVSKI
i dr., 1974), u Francuskoj (GOUIRAN, 1974), u Americi (MOORE, 1975) i
drugdje proizlazi, da se često ne može pronaći uzrok požara. Stoga se u
mnogim zemljama, a i kod nas u posljednje vrijeme posvećuje posebna
pažnja istraživanju uzroka požara. Osnivaju se i posebni instituti koji se
bave problematikom požara. Istraživanja su pokazala da većina požara nastaje
antropogenim utjecajem (si. 1 i si. 2 — po GUIRANU, 1974) kao što su:
poljoprivredni i šumski radovi, paljenje smeća, paljenje vatre, djeca, pušači
i druge neopreznosti, a nastaju nehotice. Manji je dio slučajnih požara
i onih izazvanih hotimice i zlonamjerno. Interesantna su opažanja istog


477