DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Tako je časopis »Revue forestiere francaise« posvetio posebni broj šumskim požarima, kako bi se sudjelovanjem najboljih znanstvenih radnika i specijalista pridonijelo informiranju i aktiviranju javnog mnijenja u borbi protiv požara. U mnongim zemljama organiziraju se znanstvena istraživanja o toj problematici, osnivaju se posebni instituti za istraživanje požara i poduzimaju različite druge mjere, kao i nabava opreme za sprečavanje požara, te je u nekim područjima uspjelo smanjiti površine požara i gubitke. Ipak treba biti stalno na oprezu, organizirati borbu protiv požara i učiniti sve da svaki čovjek, počevši od najmanjeg djeteta bude svjestan svoje odgovornosti. Uvođenjem u nastavu noVog predmeta, ekologija, trebalo bi pomoći odgoju novog naraštaja, koji će biti svjestan katastrofe, koju izaziva požar i doprinjeti, da borba protiv požara bude svedena samo na one uzroke izazvane nepovoljnim klimatskim prilikama (MERCIER, 1974; ORIEUX, 1974). Ima slučajeva kada je i borba protiv požara izazvana nepovoljnim klimatskim prilikama i te kako teška (BLAIS, 1974). Na ovaj način smanjio bi se veliki procent (GOUIRAN, 1974) požara nepoznatog porijekla. UTJECAJ POŽARA NA PROMJENE U VEGETACIJI U NEKIM NAŠIM PODRUČJIMA Proučavanje biljnog pokrova, a naročito njegovog historijskog razvoja, pokazuje da su mnogi tipovi vegetacije na području mediteranske obale pirogenog porijekla (ODUM, 1971; HORVAT i dr., 1974; MOLINIER i MOLINIER, 1974. i dr.), a to se može primijeniti i na neke tipove vegetacije kod nas. Kroz stoljeća u nekim našim područjima primjenjivalo se uz krčenje i paljenje za dobivanje većih pašnjačkih i obradivih površina. U današnje vrijeme smanjen je broj stoke, pa se veliki broj pašnjačkih površina više ne iskorištava za pašu, te su obrasle gustom i često neprohodnom tratinom, vrištinama i bujadarama. Osobito je to često na području Gorskog Kotara i Like. U nekim područjima tih krajeva može se vidjeti uz put i u blizini naselja, osobito u jesen i rano proljeće paljenje da se uništi bujad i druge vrste kako bi se površine mogle koristiti kao pašnjaci ili da se prirede za oranice. Isto je tako poznata praksa cikličkog paljenja, koje se primijenjuje stoljećima na nekim našim otocima kao i u sličnim predjelima eumediterana. Preintenzivnom pašom protežiran je razvoj različitih bodljikavih vrsta koje stoka ne pase. Paljenjem mogu se za neko vrijeme odstraniti te biljne vrste, iako to nije najpogodnija metoda, čini se da se paljenjem uništavaju neke biljne vrste (bogate eteričnim uljima), koje svojim alelopatskim djelovanjem inhibiraju rast drugih vrsta (ODUM, 1971), te same dominiraju na tim površinama. U našim područjima takvo alelopatsko djelovanje moglo bi se pripisati vrstama koje dominiraju na velikim površinama naših kamenjara: Salvia officinalis, Helychrisum italicwn, Inula Candida, Satureja montana, Satureja subspicata i dr., te onemogućuju razvoj drugih vrsta. Tim istraživanjima trebalo bi ubuduće i kod nas posvetiti pažnju. Naša intenzivna istraživanja obuhvatila su područje Hrvatskog primorja i to u pojasu klimazonalne vegetacije mediteransko-montanog pojasa zajed |