DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 6 <-- 6 --> PDF |
1975. godine u Potenzi obrađivan je problem koza u mnogim referatima. Istovremeno, i ne znamo po koji put, odano je priznanje Jugoslaviji koja je jedina u prostoru Mediterana pred 20 i više godina riješila taj problem najefikasnije i na jedino mogući način — zakonskom zabranom držanja koza na slobodnoj ispaši. Kada se sve to ima u vidu, prijedloga za donošenje zakona(Delegatski vjesnik, br. 86). kao grom o mjerama iz vedra neba došao za unapređivanje je Nacrt stočarstva Citiramo stavke o držanju koza: Str. 12: Nacrta prijedloga zakona o mjerama za uzgoj koza. Čl. 40: Zabranjeno je držanje koza u slobodnom uzgoju osim koza plemenite pasmine. Čl. 41: Općinska skupština može, ako za to postoje opravdani razlozi dozvoliti držanje koza u slobodnom uzgoju. Ako Općinska skupština dozvoli držanje koza u slobodnom uzgoju istovremeno će odrediti: — područje na kojem se mogu držati koze u slobodnom uzgoju, — način uzgoja i držanja koza, — površine na kojima se mogu napasivati koze, — pasminu i broj koza koji se može napasivati na određenoj površini, — druge uvjete držanja i uzgoja te napasivanja koza. Str. 28. čl. 87: Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju važiti: 2. Zakon o zabrani držanja koza NN 60/54. Kod nas u SR Hrvatskoj Zakon o zabrani držanja koza nikad nije bio do kraja proveden. Argument je bio da se ne može sirotinji oduzeti izvor prehrane. Međutim, ako danas pogledamo tko su vlasnici stada, vidjet ćemo da to nije samo sirotinja. U izvjesnom broju to su privatni ugostitelji i pripadnici drugih nepoljoprivrednih struktura, koji na taj način jeftino dođu do mesa i do lakih zarada. Prolazeći cestom Gračac—Obrovac prolaznik može primijetiti na desetke stada koza, ali će rijetko primijetiti kozara. Koze su prepuštene vlastitojinicijativi i one se prebacuju na istočnu stranu Velebita gdje su u nekoliko navrata uništile kulture borova koje je podigla Šumarija Gračac. Koji su argumenti pristaša ukidanja zakona? Jeftino dobivanje mesa mlijeka i kože. Činjenica je da je proizvodnja bez ulaganja sredsthva i bez upotrebe radne snage jeftina za vlasnika koza. No cijena koju plaća društvo zbog posljedica takvog načina gospodarenja neuporedivo je veća. Jedna koza u prosjeku ojari godišnje 2 kozlića. To je vrijednost cea 1.000 din. Koza u godinu dana obrsti 1,25—1,50 ha šume. Podizanje jednog ha šume na kršu stoji 20—30.000 din. Omjer između dobitka vlasnika koze i gubitkazajednice je cea 1: 20. Jedan od argumenata pristaša ukidanja zakona je da se zbog općenarodne obrane treba u brdsko planinskim područjima stvoriti što veća količina mesa. Svi se slažemo s time. Mislim da mi ni izdaleka ne koristimo dovoljno naše mogućnosti u proizvodnji mesa u tim područjima. |