DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 62     <-- 62 -->        PDF

(sječom i preintenzivnom pašom), pa predstavljaju više manje otvorene šikare.
Glavni i dominantni element u florističkom sastavu bjelograbovih šuma
je bijeli grab (Carpinus orientalis) kojeg stoka (uglavnom ovce i koze) stalno
brštenjem podržavaju u obliku grma.


U svom tipičnom sastavu zajednica Carpinetum orientalis croaticum
razvijena je na području Mokrice i na sjevernim padinama Mosora koje se
spuštaju prema mjestu Putišić. Na ostalom dijelu Mosora (Peričić staje,
Mihanović stan, Plato iznad Kučina, područje Vickove staje i sjeverne padine
Mosora od Dugopolja preko Čosića, Smajića i Osoja) razvijena je kao
više manje otvorena šikara na položi kamenjarskih zajednica Festuco-Koelerietum
splendentis i Stipo-Salvietum officinalis.


Asocijaciju Carpinetum orientalis croaticum karakteriziraju vrste: Carpinus
orientalis, Acer monspessulanum, Fraxinus ornus, Juniperus oxycedrus,
Asparagus acutifolius i dr. Otvorenije sastojine ove zajednice prelaze mjestimično
u garig drače Paliuretum adriaticum carpinetosum orientalis, za
koju je (uz vrstu Carpinus orientalis) karakteristična i dominantna vrsta
Paliurus australis.


C. Mediteransko-montani pojas. Vegetacija najviših predjela Mosora pripada
klimazonalnoj zajednici crnog graba i šašike (Seslerio-Ostryetum). Ona
se u vertikalnom pogledu nadovezuje na bjelograbove šume i čini najviši
granični pojas vegetacije mediteranske regije prema eurosibirskoj regiji.
Ova zajednica je također na području Mosora jako utjecana, pa je na najvećem
dijelu terena razvijena kao otvorena šikara na podlozi kamenjarske
zajednice Festuco-Koelerietum splendentis. Zajednica Seslerio-Ostryetum javlja
se na Mosoru na visini od 900—950 m/nm. Ova granica uvjetovana je
blizinom mora a s tim u vezi i jakim utjecajem toplih struja. Spomenuta
zajednica je razvijena oko Korita, Debelog brda, na padinama brda Plišivac,
Mokrice, na padinama kote Mosor, te Kose, Kobilja, kao i na Sjevernim
padinama brda Botajna prema mjestu Putešić. Na području Mokrice i Botajne
razvijene su guste i lijepe sastojine ove šumske vegetacije. Ovu zajednicu
karakteriziraju vrste: Ostrya carpinifolia, Sesleria autumnalis, Saturea
montana, Carex humilis, Juniperus oxycedrus, Prunus spinosa i dr.
Kultura crnog bora. Na gornjoj granici zajednice Carpinetum orientalis
croaticum, odnosno na donjoj granici asocijacije Seslerio-Ostryetum, sađen
je na Mosoru, na području oko planinarskog doma, crni bor (Pinus nigra).
Najstariji nasadi šume crnog bora na Mosoru stari su oko pedeset godina.
Crni bor se ovdje, kao i u sličnim ekološkim uvjetima u mediteranskom
području i samostalno obnavlja.


SINDINAMIKA VEGETACIJE


Najveći stepen degradacije doživjela je šumska vegetacija submediteranskog
dijela južnih padina Mosora (zajednice Carpinetum orientalis croaticum).
Tu je najveći dio ogoljelih površina obrastao kamenjarskom zajednicom
Stipo-Salvietum officinalis fades Inula Candida. To je čini se krajnji
stadij degradacije kamenjarskog tipa vegetacije. Tome je prvenstveno razlog
vjekovima preintenzivno iskorišćivanje vegetacije (sječa šume i preintenzivna
paša) ovog od davnine najgušće naseljenog dijela Mosora. Ovome