DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 62 <-- 62 --> PDF |
(sječom i preintenzivnom pašom), pa predstavljaju više manje otvorene šikare. Glavni i dominantni element u florističkom sastavu bjelograbovih šuma je bijeli grab (Carpinus orientalis) kojeg stoka (uglavnom ovce i koze) stalno brštenjem podržavaju u obliku grma. U svom tipičnom sastavu zajednica Carpinetum orientalis croaticum razvijena je na području Mokrice i na sjevernim padinama Mosora koje se spuštaju prema mjestu Putišić. Na ostalom dijelu Mosora (Peričić staje, Mihanović stan, Plato iznad Kučina, područje Vickove staje i sjeverne padine Mosora od Dugopolja preko Čosića, Smajića i Osoja) razvijena je kao više manje otvorena šikara na položi kamenjarskih zajednica Festuco-Koelerietum splendentis i Stipo-Salvietum officinalis. Asocijaciju Carpinetum orientalis croaticum karakteriziraju vrste: Carpinus orientalis, Acer monspessulanum, Fraxinus ornus, Juniperus oxycedrus, Asparagus acutifolius i dr. Otvorenije sastojine ove zajednice prelaze mjestimično u garig drače Paliuretum adriaticum carpinetosum orientalis, za koju je (uz vrstu Carpinus orientalis) karakteristična i dominantna vrsta Paliurus australis. C. Mediteransko-montani pojas. Vegetacija najviših predjela Mosora pripada klimazonalnoj zajednici crnog graba i šašike (Seslerio-Ostryetum). Ona se u vertikalnom pogledu nadovezuje na bjelograbove šume i čini najviši granični pojas vegetacije mediteranske regije prema eurosibirskoj regiji. Ova zajednica je također na području Mosora jako utjecana, pa je na najvećem dijelu terena razvijena kao otvorena šikara na podlozi kamenjarske zajednice Festuco-Koelerietum splendentis. Zajednica Seslerio-Ostryetum javlja se na Mosoru na visini od 900—950 m/nm. Ova granica uvjetovana je blizinom mora a s tim u vezi i jakim utjecajem toplih struja. Spomenuta zajednica je razvijena oko Korita, Debelog brda, na padinama brda Plišivac, Mokrice, na padinama kote Mosor, te Kose, Kobilja, kao i na Sjevernim padinama brda Botajna prema mjestu Putešić. Na području Mokrice i Botajne razvijene su guste i lijepe sastojine ove šumske vegetacije. Ovu zajednicu karakteriziraju vrste: Ostrya carpinifolia, Sesleria autumnalis, Saturea montana, Carex humilis, Juniperus oxycedrus, Prunus spinosa i dr. Kultura crnog bora. Na gornjoj granici zajednice Carpinetum orientalis croaticum, odnosno na donjoj granici asocijacije Seslerio-Ostryetum, sađen je na Mosoru, na području oko planinarskog doma, crni bor (Pinus nigra). Najstariji nasadi šume crnog bora na Mosoru stari su oko pedeset godina. Crni bor se ovdje, kao i u sličnim ekološkim uvjetima u mediteranskom području i samostalno obnavlja. SINDINAMIKA VEGETACIJE Najveći stepen degradacije doživjela je šumska vegetacija submediteranskog dijela južnih padina Mosora (zajednice Carpinetum orientalis croaticum). Tu je najveći dio ogoljelih površina obrastao kamenjarskom zajednicom Stipo-Salvietum officinalis fades Inula Candida. To je čini se krajnji stadij degradacije kamenjarskog tipa vegetacije. Tome je prvenstveno razlog vjekovima preintenzivno iskorišćivanje vegetacije (sječa šume i preintenzivna paša) ovog od davnine najgušće naseljenog dijela Mosora. Ovome |