DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 63 <-- 63 --> PDF |
mnogo doprinosi i niz abiotskih faktora kao što su obilne oborine koje padnu često u obliku jakih pljuskova, tvoreći nagle bujice koje sa sobom odnose i onako oskudno tlo. Da je intenzivna paša jedan od primarnih i glavnih uzroka degradacije na području Mosora, potvrđuje i vidni progresivni razvoj svih tipova vegetacije nakon zabrane koza, smanjenog stočnog fonda i prestanka sječe. Tako je alepski bor (Pinus halepensis), na podlozi gariga Erico-Cistetum cretici, postao dominantna vrsta i daje posebni aspekt ovom području. Iako sađen samo mjestimično on se samoniklo proširio i dominira u vegetaciji eumediteranske zone na ovom području. Tome je uvelike pridonio otvoreni sklop vegetacije, pa se Pinus halepensis kao heliofilna vrsta u ovakvim uvjetima klime i staništa sam širi i obnavlja. Isto je tako uočljiv i progresivni razvoj šumske zajednice Carpinetumorientalis croaticum na području platoa Peričić staje i Mihanović stan (zapadni dio Mosora), gdje sada predstavlja guste i neprohodne šumske sa- s toj ine. Progresivni razvoj može se zapaziti i u sastojinama šumske zajednice Seslerio-Ostryetum, naročito na sjevernim padinama Mosora. VAŽNOST ZAŠTITE ŠUMSKOG POKROVA NA MOSORU Vjerujemo da će izmjenjeni način života čovjeka na ovom području i dalje djelovati u pravcu progresivnog razvoja šumske i ostale vegetacije na Mosoru, čijoj zaštiti i daljnjem progresivnom razvoju treba posvetiti svu moguću pažnju. To tim više što sve brži privredni, industrijski kao i tehnološki razvoj splitskog i solinskog bazena uvjetuje sve veću zagađenost ovog područja, a brži i veći priliv stanovništva zahtjeva sve veću potrebu zelenog pokrova. Industrijalizacija (tvornice plastičnih masa, brodogradilište, tvornice cementa, razne mehaničke radionice, promet u luci) i motorizacija veliki su zagađivači zraka. To naročito dolazi do izražaja u sjevernom dijelu Splita i solinskom bazenu, gdje je koncentriran najveći dio industrije. Konfiguracija ovog područja onemogućava jače strujanje zraka, pa vrlo često od dima, prašine i nusprodukata izgaranja nastaje sloj poput oblaka, koji kao gusta maglena kapa visi nad Splitom, Solinom i dijelom Kaštela. To naročito impresivno djeluje gledano s Mosora. Samo jača bura uspijeva da rastjera ove naslage i omogući ovom industrijskom području da slobodno diše. Prema podacima iz literature (JÜRGE, JÄGER i STEUBING, 1970, GRILL i ESTERBAUER, 1972), kao i prema nekim vlastitim istraživanjima, prvo mjesto u zagađenosti zraka u gradskoj sredini zauzimaju sumporni dioksid (SO2), olovo i njegovi spojevi, aktivni klor (Cl—) i niz drugih. Novija istraživanja su pokazala da biljke apsorbiraju ove elemente i njihove spojeve i na taj način služe kao pročišćivači zraka. Istraživanja takve vrste provode se naročito kod nekih vrsta četinjača, koje su kao zimzelene biljke pogodan objekt istraživanja u toku cijele godine. Osim toga, zbog minimalne izmjene tvari u vrijeme prekida vegetacijske sezone, veće je nagomilavanje štetnih spojeva u njihovom tkivu (JÜRGEN, JÄGER i STEUBING, 1970; KÖHM i LÖTSCHERT, 1972; HÄRTEL i GRILL, 1972; GRILL i ESTER |