DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 63     <-- 63 -->        PDF

mnogo doprinosi i niz abiotskih faktora kao što su obilne oborine koje
padnu često u obliku jakih pljuskova, tvoreći nagle bujice koje sa sobom
odnose i onako oskudno tlo.


Da je intenzivna paša jedan od primarnih i glavnih uzroka degradacije
na području Mosora, potvrđuje i vidni progresivni razvoj svih tipova vegetacije
nakon zabrane koza, smanjenog stočnog fonda i prestanka sječe.


Tako je alepski bor (Pinus halepensis), na podlozi gariga Erico-Cistetum
cretici, postao dominantna vrsta i daje posebni aspekt ovom području. Iako
sađen samo mjestimično on se samoniklo proširio i dominira u vegetaciji
eumediteranske zone na ovom području. Tome je uvelike pridonio otvoreni
sklop vegetacije, pa se Pinus halepensis kao heliofilna vrsta u ovakvim uvjetima
klime i staništa sam širi i obnavlja.


Isto je tako uočljiv i progresivni razvoj šumske zajednice Carpinetumorientalis croaticum na području platoa Peričić staje i Mihanović stan (zapadni
dio Mosora), gdje sada predstavlja guste i neprohodne šumske sa-
s toj ine.


Progresivni razvoj može se zapaziti i u sastojinama šumske zajednice
Seslerio-Ostryetum, naročito na sjevernim padinama Mosora.


VAŽNOST ZAŠTITE ŠUMSKOG POKROVA NA MOSORU


Vjerujemo da će izmjenjeni način života čovjeka na ovom području i
dalje djelovati u pravcu progresivnog razvoja šumske i ostale vegetacije
na Mosoru, čijoj zaštiti i daljnjem progresivnom razvoju treba posvetiti svu
moguću pažnju. To tim više što sve brži privredni, industrijski kao i tehnološki
razvoj splitskog i solinskog bazena uvjetuje sve veću zagađenost
ovog područja, a brži i veći priliv stanovništva zahtjeva sve veću potrebu
zelenog pokrova. Industrijalizacija (tvornice plastičnih masa, brodogradilište,
tvornice cementa, razne mehaničke radionice, promet u luci) i motorizacija
veliki su zagađivači zraka. To naročito dolazi do izražaja u sjevernom
dijelu Splita i solinskom bazenu, gdje je koncentriran najveći dio industrije.
Konfiguracija ovog područja onemogućava jače strujanje zraka, pa
vrlo često od dima, prašine i nusprodukata izgaranja nastaje sloj poput
oblaka, koji kao gusta maglena kapa visi nad Splitom, Solinom i dijelom
Kaštela. To naročito impresivno djeluje gledano s Mosora. Samo jača bura
uspijeva da rastjera ove naslage i omogući ovom industrijskom području
da slobodno diše.


Prema podacima iz literature (JÜRGE, JÄGER i STEUBING, 1970,
GRILL i ESTERBAUER, 1972), kao i prema nekim vlastitim istraživanjima,
prvo mjesto u zagađenosti zraka u gradskoj sredini zauzimaju sumporni
dioksid (SO2), olovo i njegovi spojevi, aktivni klor (Cl—) i niz drugih. Novija
istraživanja su pokazala da biljke apsorbiraju ove elemente i njihove spojeve
i na taj način služe kao pročišćivači zraka. Istraživanja takve vrste
provode se naročito kod nekih vrsta četinjača, koje su kao zimzelene biljke
pogodan objekt istraživanja u toku cijele godine. Osim toga, zbog minimalne
izmjene tvari u vrijeme prekida vegetacijske sezone, veće je nagomilavanje
štetnih spojeva u njihovom tkivu (JÜRGEN, JÄGER i STEUBING, 1970;
KÖHM i LÖTSCHERT, 1972; HÄRTEL i GRILL, 1972; GRILL i ESTER