DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 64 <-- 64 --> PDF |
BAUER, 1972). Prema istim autorima najveća je koncentracija otrovnih i štetnih sastojaka u zraku (radi atmosferskih prilika) od mjeseca studenog do konca veljače, kada je i vrijeme mirovanja najvećeg dijela vegetacije. Stoga su, čini se, četinjače i druge zimzelene biljke, kao pročišćivači zraka, najznačajniji dio zelenog pokrova u industrijskim centrima i njihovoj okolini. Danas u vrijeme sve intenzivnije borbe za zaštitu čovjekove sredine, trebalo bi i kod nas ovakvim istraživanjima posvetiti više pažnje, iako ohrabruje konstatacija da su istraživanja takve vrste krenula (MEŠTROVIĆ, 1976). Rezultati takvih istraživanja mogli bi poslužiti kao putokaz šumarima, urbanistima i hortikulturcima kod pošumljivanja i ozelenjavanja industrijskih predjela. Vjerujemo da će izmjenjeni način života čovjeka i suvremenije shvaćanje vrijednosti zelenog pokrova, ponukati stanovnike ispod Mosora kao i širu društvenu zajednicu, na sustavniju i organiziraniju zaštitu šume te proširenje šumskog potencijala na Mosoru i na ostalim goletima našeg krša. ZAKLJUČAK Konfiguracija Mosora, njegov geografski položaj, geološka podloga i klimatske prilike uvjetovali su razvoj mediteranskog tipa vegetacije na ovom planinskom masivu. Ova vegetacija je na Mosoru predstavljena klimazonalnim zajednicama Orno-Quercetum ilicis, Carpinetum orientalis croaticum, Seslerio-Ostryetum, kao i njihovim degradacijskim stadijima. U toku ovih istraživanja mogli smo zapaziti da su: zabrana koza, smanjeni stočni fond, prestanak sječe, kao i izmjenjeni način života čovjeka na tom području, djelovali u pravcu progresivnog razvoja šumske i ostale vegetacije. To je vrlo važno i korisno s obzirom na sve brži privredni industrijski i tehnološki razvoj splitskog i solinskog bazena u čijem je zaleđu Mosor. Poznato je da industrijalizacija i motorizacija svakim danom sve više zagađuju atmosferu, a zeleni pokrov apsorbiranjem štetnih sastojaka iz zraka vrši ulogu filtra i na taj način, osim estetskog ugođaja, vrši i vrlo važnu ulogu pročišćavanja zraka. Danas u vrijeme sve intenzivnije borbe za zaštitu čovjekovog okoliša, trebalo bi zaštiti šumskog potencijala kao i ozelenjavanju i pošumljavanju, kako Mosora tako i ostalih goleti našeg krša, posvetiti najveću moguću pažnju. Taj zahtjev postavlja pred naše društvo kako razvoj industrije tako i razvoj turizma, čemu sve više težimo. LITERATURA Be dal o v, M., 1973: Citotaksonomska i horološka istraživanja araceja u Jugoslaviji (disertacija), Zagreb. Bedalov, M., 1975: Cytotaxonomical and phytogeographical investigation of the species Arum italicum Mill, in Jugoslavia, Acta Bot. Croat. 34, 143—150. Grill, Esterbauer , 1972: Wasserlösliche Sulfhydryl-Verbindungen in Gesun den und SOa — geschädigten Fichtennadeln. Tagungsbericht der Gesellschaf ten für Ökologie, Giessen. |