DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 64     <-- 64 -->        PDF

BAUER, 1972). Prema istim autorima najveća je koncentracija otrovnih i
štetnih sastojaka u zraku (radi atmosferskih prilika) od mjeseca studenog
do konca veljače, kada je i vrijeme mirovanja najvećeg dijela vegetacije.
Stoga su, čini se, četinjače i druge zimzelene biljke, kao pročišćivači zraka,
najznačajniji dio zelenog pokrova u industrijskim centrima i njihovoj okolini.
Danas u vrijeme sve intenzivnije borbe za zaštitu čovjekove sredine,
trebalo bi i kod nas ovakvim istraživanjima posvetiti više pažnje, iako
ohrabruje konstatacija da su istraživanja takve vrste krenula (MEŠTROVIĆ,
1976). Rezultati takvih istraživanja mogli bi poslužiti kao putokaz šumarima,
urbanistima i hortikulturcima kod pošumljivanja i ozelenjavanja
industrijskih predjela.


Vjerujemo da će izmjenjeni način života čovjeka i suvremenije shvaćanje
vrijednosti zelenog pokrova, ponukati stanovnike ispod Mosora kao
i širu društvenu zajednicu, na sustavniju i organiziraniju zaštitu šume te
proširenje šumskog potencijala na Mosoru i na ostalim goletima našeg krša.


ZAKLJUČAK


Konfiguracija Mosora, njegov geografski položaj, geološka podloga i
klimatske prilike uvjetovali su razvoj mediteranskog tipa vegetacije na
ovom planinskom masivu. Ova vegetacija je na Mosoru predstavljena klimazonalnim
zajednicama Orno-Quercetum ilicis, Carpinetum orientalis croaticum,
Seslerio-Ostryetum, kao i njihovim degradacijskim stadijima.


U toku ovih istraživanja mogli smo zapaziti da su: zabrana koza, smanjeni
stočni fond, prestanak sječe, kao i izmjenjeni način života čovjeka
na tom području, djelovali u pravcu progresivnog razvoja šumske i ostale
vegetacije.


To je vrlo važno i korisno s obzirom na sve brži privredni industrijski
i tehnološki razvoj splitskog i solinskog bazena u čijem je zaleđu Mosor.
Poznato je da industrijalizacija i motorizacija svakim danom sve više zagađuju
atmosferu, a zeleni pokrov apsorbiranjem štetnih sastojaka iz zraka
vrši ulogu filtra i na taj način, osim estetskog ugođaja, vrši i vrlo važnu
ulogu pročišćavanja zraka.


Danas u vrijeme sve intenzivnije borbe za zaštitu čovjekovog okoliša,
trebalo bi zaštiti šumskog potencijala kao i ozelenjavanju i pošumljavanju,
kako Mosora tako i ostalih goleti našeg krša, posvetiti najveću moguću pažnju.
Taj zahtjev postavlja pred naše društvo kako razvoj industrije tako i
razvoj turizma, čemu sve više težimo.


LITERATURA


Be dal o v, M., 1973: Citotaksonomska i horološka istraživanja araceja u Jugoslaviji
(disertacija), Zagreb.
Bedalov, M., 1975: Cytotaxonomical and phytogeographical investigation of the
species Arum italicum Mill, in Jugoslavia, Acta Bot. Croat. 34, 143—150.


Grill, Esterbauer , 1972: Wasserlösliche Sulfhydryl-Verbindungen in Gesun


den und SOa — geschädigten Fichtennadeln. Tagungsbericht der Gesellschaf


ten für Ökologie, Giessen.