DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 66 <-- 66 --> PDF |
O UTJECAJU FITOGEOGRAFSKIH GRANICA NA STUPANJ ANTROPOGENE DEGRADACIJE KLIMAZONALNE ŠUMSKE VEGETACIJE JADRANSKOG PRIMORJA JUGOSLAVIJE I. TRINAJSTIĆ SAŽETAK. Autor razmatra granice između pojedinih pojaseva šuma (crnike, hrasta medunca, bukve i klekovine) i utjecajčovjeka na te granice. Konstatira, da korišćenje borova (alepskog, crnog) ima teoretsko opravdanje u činjenici što su borovi bile prve vrste nakon ledenog doba na tom području tj. i u ono doba bile su pionirske. Danas su borovi ekonomski opravdani samo u područjima fitogeografskih granica, gdje su uvjeti za sukcesiju klimazonalne vegetacije više manje nepovoljeni dok središta rasprostranjenosti i mjesta na kojima se optimalnorazvijaju šume crnike, medunca ili bukve »treba prepustiti prirodnoj sukcesiji, bez introdukcije stranih elemenata... a uzgojnizahvati trebaju se sastojati u prevođenju makije ili niske šume u srednju ili visoku šumu«, (op) UVOD Nakon mnogogodišnjih, vlastitih istraživanja biljnoga pokrova jadranskog primorja Jugoslavije, mogao bih na samom početku ovoga kratkog prikaza, istaknuti dvije značajne činjenice i to: 1. Kompletno jadransko primorje bilo je prije antropogene degradacije obraslo šumskom vegetacijom, a ta bi se vegetacija ponovno razvila na čitavom istraživanom području, kad bi bilo moguće isključiti antropogene utjecaje. 2. Kompletna šumska vegetacija jadranskog primorja Jugoslavije, a i čitavog Sredozemlja, danas je potpuno antropogeno degradirana i znatno modificirana, u odnosu na prvotno stanje. Isto tako moramo reći, kako su to pokazala i palinološka istraživanja (H. J. BEUG, 1961, 1967, 1975; A. BRANDE, 1971), da direktni čovjekovi utjecaji koji dovode do degradacije šumske vegetacije nisu toliko sama sječa, radi dobivanja drvne mase, koliko krčenje i paljenje šumskog pokrova, radi dobivanja pašnjačkih i oraničnih površina, jer ti zahvati dovode do promjene životne sredine, kad od šumskog biotopa nastaje pašnjački biotop. Proces transformacije šumskog biotopa u pašnjački događao se je u svim vegetacijskim pojasevima i u svim vegetacijskim zonama, iako nije 496 |