DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 68     <-- 68 -->        PDF

svagdje bio jednakog intenziteta, pa su npr. gorski i pretplaninski pojas razmjerno
najmanje antropogeno utjecani, te unutar tih pojaseva možemo na
više mjesta u Evropi naći i danas više ili manje ograničene površine prašumske
vegetacije.


Ako se ograničimo na jadransko primorsko područje, koje će nas ovom
prilikom zanimati, možemo jasno uočiti da je to područje jakom antropogenom
degradacijom obuhvaćeno kompletno, pa na njem nema ni tragova
prašumske vegetacije.


Međutim, današnji biljni pokrov jasno nam ukazuje kako su fitogeografske
granice utjecale na stupanj aktualne antropogene degradacije. Tu
bismo mogli istaknuti jasno uočenu zakonitost, da je prvotna klimazonalna
šumska vegetacija to osjetljivija na djelovanje antropogenih faktora, što se
više približava svojoj fitogeografskoj, najčešće ujedno i ekološkoj granici.
Na samoj fitogeografskoj granici šuma je potpuno nestala i baš tu danas
nalazimo i najveće površine ekstremnih oblika degradacijskih stadija —
kamenjarskih pašnjaka, točila ili različitih travnjaka.


OSNOVNE ZNAČAJKE FITOGEOGRAFSKOG RAŠCLANJENJA
JADRANSKOG PRIMORJA JUGOSLAVIJE


Istraživanja fitogeografskog raščlanjenja jadranskog primorja Balkana
pobudila su već odavno pažnju velikog broja fitogeografa i fitocenologa (J.
BARTLING, 1820; L. ADAMOVIĆ, 1900, 1929; G. BECK, 1901; F. MARKGRAF,
1931; M. RIKLI, 1943; C. REGEL, 1947; S. HORVATIĆ, 1957, 1963;


I. HORVAT, 1962).
U novije vrijeme je I. TRINAJSTIĆ (1974, 1975), razrađujući postavke
koje je svojevremeno iznio S. HORVATIĆ (1957), iznio nove poglede na fitoegografsko
raščlanjenje jadranskog primorja Jugoslavije, i čitav je biljni
pokrov raščlanio u vertikalne vegetacijske pojaseve i horizontalne vegetacijske
zone.


Kao rezultat istraživanja potencijalno-klimazonalne vegetacije jadranskog
primorja Jugoslavije, mogu se uočiti slijedeći vertikalni pojasevi potencijonalno-
klimazonalne vegetacije:


1. Pojas šuma crnike — Quercus ilex
2. Pojas šuma medunca — Quercus pubescens
3. Pojas šuma bukve — Fagus sylvatica
4. Pojas šuma klekovine — Pinus mugo
U primarnom vegetacijskom pokrovu ti su se pojasevi, prema našem
mišljenju, nadovezivali jedan na drugi neposredno i tvorili su kontinuirani
prašumski biljni pokrov od same razine mora, sve do vrhova primorskog
lanca Dinarskih planina.


ANALIZA FITOGEOGRAFSKIH GRANICA


Promotrimo li navedene pojaseve u evropskim mjerilima, tada na čitavom
našem primorskom prostoru možemo uočiti nekoliko vrlo markantnih