DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 68 <-- 68 --> PDF |
svagdje bio jednakog intenziteta, pa su npr. gorski i pretplaninski pojas razmjerno najmanje antropogeno utjecani, te unutar tih pojaseva možemo na više mjesta u Evropi naći i danas više ili manje ograničene površine prašumske vegetacije. Ako se ograničimo na jadransko primorsko područje, koje će nas ovom prilikom zanimati, možemo jasno uočiti da je to područje jakom antropogenom degradacijom obuhvaćeno kompletno, pa na njem nema ni tragova prašumske vegetacije. Međutim, današnji biljni pokrov jasno nam ukazuje kako su fitogeografske granice utjecale na stupanj aktualne antropogene degradacije. Tu bismo mogli istaknuti jasno uočenu zakonitost, da je prvotna klimazonalna šumska vegetacija to osjetljivija na djelovanje antropogenih faktora, što se više približava svojoj fitogeografskoj, najčešće ujedno i ekološkoj granici. Na samoj fitogeografskoj granici šuma je potpuno nestala i baš tu danas nalazimo i najveće površine ekstremnih oblika degradacijskih stadija — kamenjarskih pašnjaka, točila ili različitih travnjaka. OSNOVNE ZNAČAJKE FITOGEOGRAFSKOG RAŠCLANJENJA JADRANSKOG PRIMORJA JUGOSLAVIJE Istraživanja fitogeografskog raščlanjenja jadranskog primorja Balkana pobudila su već odavno pažnju velikog broja fitogeografa i fitocenologa (J. BARTLING, 1820; L. ADAMOVIĆ, 1900, 1929; G. BECK, 1901; F. MARKGRAF, 1931; M. RIKLI, 1943; C. REGEL, 1947; S. HORVATIĆ, 1957, 1963; I. HORVAT, 1962). U novije vrijeme je I. TRINAJSTIĆ (1974, 1975), razrađujući postavke koje je svojevremeno iznio S. HORVATIĆ (1957), iznio nove poglede na fitoegografsko raščlanjenje jadranskog primorja Jugoslavije, i čitav je biljni pokrov raščlanio u vertikalne vegetacijske pojaseve i horizontalne vegetacijske zone. Kao rezultat istraživanja potencijalno-klimazonalne vegetacije jadranskog primorja Jugoslavije, mogu se uočiti slijedeći vertikalni pojasevi potencijonalno- klimazonalne vegetacije: 1. Pojas šuma crnike — Quercus ilex 2. Pojas šuma medunca — Quercus pubescens 3. Pojas šuma bukve — Fagus sylvatica 4. Pojas šuma klekovine — Pinus mugo U primarnom vegetacijskom pokrovu ti su se pojasevi, prema našem mišljenju, nadovezivali jedan na drugi neposredno i tvorili su kontinuirani prašumski biljni pokrov od same razine mora, sve do vrhova primorskog lanca Dinarskih planina. ANALIZA FITOGEOGRAFSKIH GRANICA Promotrimo li navedene pojaseve u evropskim mjerilima, tada na čitavom našem primorskom prostoru možemo uočiti nekoliko vrlo markantnih |