DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Švicarska i Austrija imaju u sličnim uvjetima neuporedivo više govedanego mi. I ovčarstvo je u nas u poslijeratnom periodu nazadovalo, uglavnomzbog migracije stanovništva iz tih krajeva. Da li bi povratak koza mogaoriješiti problem mesa? U izvjesnoj mjeri da. Međutim, negativne posljedicebile bi mnogo veće. Poznato je da je u uvjetima općenarodne obrane pokrivenost tla vegetacijom jedan od vrlo važnih faktora. Amerikanci su u vijetnamskom ratu upotrebom tzv. defolijanata (sredstva čijom upotrebomopada lišće sa drveća) opustošili velike predjele Vijetnama. Ako bi se vratile kod nas koze u brdsko-planinska područja, one bi taj posao obavile efikasnije nego kemijski defolijanti. Prema tome štete od ponovnog naseljavanja koza bile bi za općenarodnu obranu mnogo veće negokoristi. Bilo je i u drugim Republikama pokušaja da se ukine zakon o zabrani držanja koza. U Socijalističkoj republici BiH jedno vanjsko-trgovačko poduzeće organiziralo je 1972. godine savjetovanje u svrhu rehabilitacije koza. Međutim, kada je vlada BiH za to saznala, predsjednik Izvršnog vijeća SR BiH svojom je jasnom i odlučnom izjavom odbacio takve inicijative i takve diskusije. On je službeno u ime Izvršnog vijeća izjavio da odgovorni krugovi ne stoje iza takve akcije niti bi je mogli podržati iz razloga koji su davno već poznati i priznati. Što više, rekao je Predsjednik Republike BiH, da će se ubuduće sa mnogo više odlučnosti i odgovornosti sprovoditi zakon o zabrani držanja koza koji je na snazi. Slični pokušaji u SR Makedonijitakođer su naišli na odlučan otpor vlade. Malo je čudnovat način donošenja Prijedloga novog zakona o držanjukoza. Donosilac prijedloga je Sekretarijat za poljoprivredu i šumarstvo. Postoji organizacija Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije, koja se je ne jednom izjasnila protiv držanja koza u slobodnom uzgoju, jer je to nespojivo sa šumarstvom. Organizacija prilikom donošenjaprijedloga zakona nije konzultirana. Isto tako nije konzultiran Zavod za zaštitu prirode SRH, iako po Zakonu o zaštiti prirode i za mnogo neznačajnije djelatnosti Zavod mora dati svoju suglasnost. Čak na pismeno traženje Zavoda — prije nekoliko mjeseci — da mu se dostavi prednacrt zakona, nije dobiven odgovor. Sve to navodi na to, da se je nekoga htjelozaskočiti, staviti pred gotov čin. Kada se je donosio Zakon o zabrani držanja koza u slobodnom uzgoju1954. g. obrazloženje je dato na šest štampanih stranica. Karakteristično je da su primjedbe na prednacrt zakona date od kotareva (Sinj, Split i dr.) tražile od zakonodavca da sankcije protiv prekršitelja budu oštrije nego što je zakonom bilo predviđeno. Danas, kada se predlaže ukidanje tog zakona predlagač nije dao nikakovo obrazloženje. Kakvi bi posljedicama urodilo donošenje predloženog zakona? Tamo gdje danas ima koza — unatoč postojećem Zakonu o zabrani držanja koza u slobodnom uzgoju — njihov bi se broj povećao. U onim općinama u kojima ih nema i u kojima općinska rukovodstva nisu sklona da se dade zeleno svijetlo povratku koza, pojedinci će vršiti pritisak na općinska rukovodstva. Predviđa se da se koze ograniče na poljoprivredne površine. Koje su to poljoprivredne površine na kršu — osim krških polja? To su površine koje |