DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 75 <-- 75 --> PDF |
PROF. DR 2ELJKO KOVAČEVIĆ VELIKO IME ENTOMOLOŠKE ZNANOSTI HRVATSKE I JUGOSLAVIJE Velika nam je radost i zadovoljstvo, što možemo našoj šumarskoj i poljoprivrednoj, te svoj širokoj javnosti prirodoslovaca naše zemlje povodom 85-godišnjice rođenja Prof. dr Željka Kovačevića i 65-godišnjice njegova znanstvenog rada na istraživanju entomoloških problema i zaštite šuma od štetnih insekata, prikazati najznačajnije radove i djela, koja jetijekom svog dugog života dao svojoj struci, Društvu i narodnoj zajednici. Prof. dr Željko Kovačević rođen 6. kolovoza 1893. god. diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu prirodne nauke, doktorirao iz entomologije te postao red. profesor zoologije i entomologije na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu u Zagrebu. On je na Šumarskom odjelu tog fakulteta bio od 1945—1958. godine predstojnik Zavoda za entomologiju i nastavnik šumarske entomologije. Nakon diobe Poljoprivredno-šumarskog fakulteta radi i u Zavodu za zaštitu šuma, koji je kreiran na novo osnovanom Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Prof. dr Željko Kovačević uložio je mnogo 505 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 76 <-- 76 --> PDF |
truda na znanstvenom polju, istražujući štetnike šuma, posebno gubara. Problemu pojave gubara, te istraživanja njegove biologije i načina suzbijanja, posvetio je prof, dr Željko Kovačević mnogo godina svog života i veliki dio svoga znanstvenog rada pokazujući u svojim istraživanjima mnogostrpljivosti i upornosti.Kao redoviti profesor zoologije, poljoprivredne i šumarske entomologije i zaštite bilja i kao predstojnik Zavoda za poljoprivrednu zoologiju odlazi u mirovinu 1. listopada 1964. godine. Njegov prvi rad u kojem raspravlja o šumarskoj problematici objavljen je 1924. godine u Šumarskom Listu pod naslovom »Šumski požari i potkornjaci«. Godine 1926. u znanstvenom časopisu »Anzeiger für Schädlingskunde « (Berlin 1926) štampan je rad »Suznik kukavičji i gubar, te njihovi paraziti«, što je od značenja za biološku borbu protiv štetnika. Ističemo njegovu entomološku-biološku studiju »Sušendje hrastova u Posavini« — Šumarski list, Zagreb 1928., što je svakako jedan od prvihradova, koji o tom problemu raspravlja na biološko-znanstvenom temelju. Daljnji njegovi radovi kao »Gubar i hrastove šume« (Šum. list, Zagreb1931.), »Važnost jajnih parazita za uništavanje štetnika« (Šum. list, 1947.), »Značaj jajnih parazita Anastatus dis pariš za prirodno suzbijanjegubara (Šum. list, 1949.), vrlo su značajni za proučavanje biološke borbe protiv tog štetnika. Institut za šumarska istraživanja u Zagrebu objavljuje 1949. god. »Osvrt na masovnu pojavu gubara«. Ljetopis Jugoslavenske akademije knjiga 57, Zagreb 1949. donosi njegovu znanstvenu raspravu: »Istraživanja o gradaciji gubara — Ly mant r ia d i s p ar L. — Prof. dr Kovačević posebno se bavio istraživanjima o utjecaju hrane na dinamiku populacije polifagnihštetnika. Zavod za entomologiju P. Š. fakulteta u Zagrebu objavio je o rezultatima tih istraživanja zapaženi njegov rad pod naslovom »Einfluss der Nahrung die Populationsdinamik einiger polyphagen Schädlinge (Zagreb, 1956). Isti problem uzevši u obzir i vremenske prilike, ograničen na istraživanja biologije dudovca, raspravljen je i u radu »Einfluss der Witterungund der Nahrungsart auf das Auftreren und die Verbreitung der amerikanischen Webebären, Hyphantria cunea Drury in Jugoslavien«. Taj rad je štampan u časopisu Zeitschrift für angewandte Entomologie , Hamburg1957. Njegovu raspravu pod naslovom »Utjecaj klime i vrste hrane na dinamiku populacije nekih štetnika« nalazimo u časopisu Zaštita bilja, br. 9, Beograd, 1958. Zanimljiv je njegov članak tiskan u Anzeiger f. Schädlingskunde, Berlin, 1958. pod naslovom »Pathogene Microorganismen als Begleiter und Mortalitätsfaktoren des Schwammspiners Limantria dispar L. und des amerikanischen Webebären Hyphantria Cunea Drury«. Prof. dr Kovačević surađuje u izradi našeg prvog velikog Šumarskogpriručnika, knjiga II — za koji je sastavio »Ključ za određivanje štetnika šumskog drveća«, Zagreb 1946. Takav ključ za određivanje štetnika izradio je i za »Mali šumsko-tehnički priručnik« tiskan 1949. Njegove 3 knjige Primijenjene entomologije osobito su uspjela izdanja, koja su obogatila i unaprijedila nastavu iz entomologije na Poljoprivrednom- Šumarskom fakultetu: 506 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Primijenjena entomologija I knjiga — Opći dio, Zagreb 1950. PrimijenjenaPrimijenjena entomologija entomologija II knjiga Poljopr. III knjiga Šumski štetnici, štetnici, Zagreb 1952. Zagreb 1957. Za šumarsku fakultetsku nastavu posebno su važne prva i treća knjiga. Prva knjiga prikazuje opće i temeljne morfološke i biološke podatke iz entomološke znanosti, dok su u trećoj knjizi insekti sistematski svrstani i prikazani štetnici šumskog drveća. Obrađen je svaki pojedini značajništetni insekt sa svim njegovim morfološkim i biološkim značajkama, te navedene najdjelotvornije preventivne i represivne mjere i suvremene metode, kojima se može štetnik u praksi suzbiti i šteta smanjiti ili posve otkloniti. U drugoj je knjizi autor obradio štetne insekte u poljoprivrednimkulturama. Sve tri knjige čine cjelinu, pa možemo reći, da je »Primijenjenaentomologija« obrađena po prof, dr Kovačeviću prvo i dosada najboljedjelo ove vrste u našoj zemlji. Uspoređujući ga sa sličnim djelima u svijetu nebi mogli naći neko novo suvremeno djelo, koje bi obzirom na cjelovitost i specifičnost podataka, te upućivanje rta primjenu u praksi bilo boljei vrijednije. Ta je kapitalna knjiga doživjela dva izdanja. Za poljoprivrednike voćare je njegova knjiga »Bolesti i štetnici u voćarstvu « također od velike koristi, pa je tiskana u 3 izdanja. Osim navedenih znanstvenih i nastavnih radova i knjiga prof, dr Kovačević je u periodu od svog odlaska u mirovinu napisao i niz drugih stručnih prikaza, članaka i brošura. Pored svog znanstvenog rada prof. Kovačević uložio je mnogo truda u nastavu iz šumarske entomologije te odgoju kadrova i organizaciju zaštite na terenu. U toj svojoj djelatnosti postigao je najbolje rezultate. On se kao predstojnik fakultetskog Zavoda za poljoprivrednu zoologiju i kao predstojnik Sekcije za zaštitu bilja poljoprivrednih inženjera i tehničara stalno bori za unapređenje zaštite bilja, jer je bez te zaštite nemoguća intenzivna biljna proizvodnja. Prof. Kovačević sarađuje s brojnim šumarijama u cilju što bolje organizacije suzbijanja štetnih insekata suvremenim metodama. Održava brojne seminare sa stručnjacima na kojima drži predavanjai raspravlja u cilju rješavanja najaktualnijih problema u zaštiti šuma i bilja. Radi na uzdizanju naučnih kadrova, pa su kod njega položena oko 30 doktorta. Organizira i započinje postdiplomski studij na Poljoprivrednom fakultetu. Prof. Kovačević gotovo je redovno aktivno sudjelovao na mnogim naučnim kongresima i simpozijima u zemlji i inozemstvu, koji su se bavili entomološkim problemima, te zaštitom šuma i bilja. Svojim naučnim radom i referatima na tim skupovima stekao je i međunarodni ugled tako, da je biran u počasna predsjedništva ili je pozvan kao počasni gost. Radi stečenog ugleda postao je član nekoliko internacionalnih radnih grupa specijaliziranih za rad na određenim problemima. Prof. Kovačević je saradnik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, redoviti član švicarskog entomološkog društva, dopisni član finskog entomološkog društva itd. Često je bio član jugoslavenskih delegacija na međunarodnim pregovorima, koje su rješavale probleme iz područja zaštite bilja. Osim togaje prof. Kovačević bio a i sada je član redakcije Šumarske enciklo |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 78 <-- 78 --> PDF |
pedlje, Poljoprivredne enciklopedije, Atlasa biljnih bolesti l štetnika, te još brojnih drugih Izdanja i basoplsa, kao što su »Agronomskl glasnik«, Biljna zaštita, Biljna proizvodnja ltd. Posebno moramo istaći da je prof. Kovačević osnivanjem l dugogodišnjim vođenjem kartoteke o pojavi i kretanju štetnika dao mogućnosti za. znanstveni rad na proučavanju dinamike t populacije štetnih insekata, te dao temelj za dugoročno prognoziranje njihove pojave u ugroženim područjima naše zemlje. Radi svog predanog rada na unapređenju zaštite bilja l šuma prof. Željko Kovačević nosilac je Ordena rada II reda, a Drugi kongres poljoprivrednih inženjera i tehničara izabrao ga je 1962. godine za počasnog člana Saveza poljoprivrednih Inženjera l tehničara lugoslavije. Prof. dr Kovačević se i nakon svog odlaska u mirovinu tj. posljednjih15 godina uspješno bavi znanstvenim istraživanjima, te vrlo aktivno sudjeluje u raspravama, radi i piše o problemima sa područja entomologije, zaštite šuma t zaštite bilja. Koliko je mnogo volje I truda u svoj omiljeli posao za to vrijeme uložio najbolje nam. govori činjenica, što je u tom periodu napisao 157 rasprava, znanstvenih radova, stručnih prikaza l drugih sastava te sudjelovao na entomološkim simpozijima i stručnim sastancima. Da dobijemo pregled o materiji l problemima sa kojima se bavio navest ćemo ovdje ukratko kronološkim redom tek neke najznačajnije radove, koji su u tom periodu objavljeni. Suzbijanje štetnih kukaca pomoću mikroorganizama (Priroda 2, Zagreb, 1963.) doprinos je primjeni biološke metode u suzbijanju štetnika. U Biljnoj zaštiti br. 11112 — Zagreb 1963. u članku »Pred ponovnom masovnom pojavom gubara« autor najavljuje novu gradaciju tog štetnika. Zanimljiva su skripta za postdiplomski studij izdana pod naslovom »Promjena zemljišne entomofaune pod utjecajem obrade tla i pošumljavanja « izdana od Zavoda za poljoprivrednu zoologiju Poljoprivrednog fakulteta, Zagreb, 1964. god. Prof. Kovačević prati razvoj gradacije gubara na čitavom područjuSFR Jugoslavije, te objavljuje svoja zapažanja i zaključke u već spomenutom časopisu Anzeiger für Schädlingskunde, XXXVII Jahrgang, Berlin, 1964. god. pod naslovom »Das massenauftreten des Schwammspinners in SFR Jugoslavten«. U istom je časopisu br. 10, 1965. objavio i svoju raspravu »Bemerkungen über die Populationsbewegungen der Mlttelmeerfruchtfllge — Ceratitis Capitata«, a u broju 4/1965. tog časopisa objavljena je njegova rasprava »Haben die niederen Dosen der Insekticiden bei der Bekämpfung der Schädlinge einen bedeuteren praktischen Wert?« Člancima: »Borov četnjak — gnjezdar, neprijatelj borovih kultura na obali Jadrana (Priroda br. 4, Zagreb, 1966), »Širenje štetnika na jadranskom pojasu« (Biljna zaštita br. 4, Zagreb, 1966) te »Istraživanje entomo faunečevićpodručja. u ob Riječkomraća nam zaljevu« pažnju (Biljna na istr zaštitaaživačke br. 5, Zagreb, probleme Ja 1966) prof. dranskog o Kovabalnog 508 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 79 <-- 79 --> PDF |
O ulozi koju ima fauna u šumskom tlu prikazao je prof. Kovačević u više zanimljivih rasprava i predavanja kao što su »Važnost istraživanjafaune u šumskom tlu« (Šum. list br. 3—4, Zagreb, 1968), »Usporedna istraživanja faune tla u različitim tipovima tala i biotopima« (Referat na skupštini JED-a na Tjentištu 1968) te »Organization der Untersuchungen von Boden fauna in Jugoslawien«, (Pedobiologija br. 516, 1969). Osim toga izradio je o torn problemu više izvještaja podnesenih Sekretarijatu za privreduSRH (Zagreb 1969), Jugoslavenskom entomološkom društvu, te Saveznom fondu za naučni rad (Beograd, 1969). I dalje se bavi tim istraživanjima te objavljuje radove: »Istraživanje entomofauna u Slavoniji i njena problematika « (Zbornik radova Slavonije i Baranje JAZU, Osijek, 1970), te piše o istraživanju faune tla u šumi Žutici i Opekama, na oranicama na Lonjskom polju, u šumama Gorskog Kotara itd. Vrijedan je entomološki rad prof. Kovačevića, koji je 1971. objavljen u Radu instituta za zaštitu bilja pod naslovom »Otiorrynchus — vrste i njihovo geografsko rasprostranjen je«, kao i rad »Značaj nekih Otiorrhynchus — vrsta ko štetnika šumskog drveća (Šum. list. 1, 2, Zagreb, 1973). Prof. Kovačević raspravlja i daje prijedloge za što bolju organizacijudijagnostične i obavještajne prognoze službe u zaštiti šuma, te surađuje u rješavanju tog problema sa Poslovnim udruženjem šumsko privrednih organizacija, koje i objavljuje u svojim biltenima 1972. i 1974. god. njegovečlanke, što je, uzevši u obzir i mnoge ranije njegove radove, dokaz o stalnoj saradnji prof. Kovačevića sa šumarskom praksom na širokom područjuzaštite šuma. U novije vrijeme ga osobito zanima suzbijanje štetnika u šumama sa stanovišta integralne zaštite šuma o čemu je održao predavanje na skupštini JED-a (Agrononmski glasnik br. 9—12, Zagreb 1974). I zaštita čovjekovog okoliša od zagađivanja potiče ga na istraživanja u području njegovog znanstvenog rada, pa o rezultatima tih istraživanjapodnosi izvještaje i referate (Izvještaj o istraživanju zagađivanja tla, Šumarski fakultet, Zagreb 1973, Istraživanja entomofaune, »Čovjek i biosfera« izvještaj Republičkom i naučnom savjetu, Zagreb 1973). Sušenje hrastovih šuma i proučavanje entomofaune u tim šumama zaokuplja prof. Kovačevića u svojim istraživanjima isto tako danas, kao što ga je zanimalo prije više od pola stoljeća, kad je bio na početku svoje znanstvene djelatnosti. Između ostalih navodimo rasprave: Istraživanjefaune tla u degradiranim hrastovim šumama, Sarajevo 1975; »Zašto se suši drveće u međurječju Save i Drave?«, Priroda br. 9, Zagreb 1975; bavi se i problemom sušenja jelovih šuma u Gorskom Kotaru, te objavljuje raspravu »Proučavanje zemljišnje faune radi određivanja biološke aktivnosti šumskog tla u odnosu na sušenje jelovih šuma« (Šumarski institut Jastrebarsko, br. 23 — 1975). Isti institut izdaje i rad prof. Kovačevića: »Istraživanje tla u šumama«. Iz ovoga što smo prikazali možemo zaključiti, da je prof, dr ZeljkoKovačević svojim dugogodišnjim upornim radom kao znanstvenik, nastavnik i praktičar dao veliki doprinos Zaštiti šuma i Zaštiti bilja te entomološkoj šumarskoj i poljoprivrednoj znanosti, kao i općem napretku naše znanosti, te podizanju dobrih šumarskih i poljoprivrednih kadrova. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Prof. Kovačević još i danas unatoč svoje visoke starosti s velikim zanimanjem pozorno prati probleme suvremene zaštite šuma i poljoprivrede, pokreće i kolikogod može sudjeluje u pronalaženju njihovog najboljeg riješenja, te tako svojim radom još i dalje unapređuje entomološku znanost, zaštitu naših šuma i poljoprivrednih kultura. Za taj uspješan i ogroman životni rad čitava naša šumarska struka izrazuje povodom 85-godišnjice rođenja prof, dr Zeljka Kovačevića veliku zahvalnost i želju, da svoju starost proživi u zdravlju, zadovoljstvu i miru. Mnogo bi trebalo prostora i vremena da se rad prof. Zeljka Kovačevića prikaže u cijelosti. Opus je to za koga je teško naći uspoređenje, barem ne u području entomologije i zaštite bilja i šuma. No iz ovog u najkraćim crtama prikaza samo nekih od njegovih nekoliko stotina napisa, stručnih i naučnih radova, stiče se neizbrisivi dojam, da je prof. Kovačević velikan entomološke nauke, ime, koje će nesumnjivo ostati trajno u povijesti zaštite bilja i šuma Hrvatske i cijele Jugoslavije, jer njegova aktivnost nijepoznavala granice republika. On je jednako cijenjen u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji ili Vojvodini, da bi se njegovo ime s poštovanjem spominjalo u svim entomološkim krugovima Evrope. Neiscrpnaenergija i ljubav za entomologiju, znatiželja za otkrivanjem tajni prirode, inicijativa i stvaralaštvo, našli SIL se u ličnosti prof. Kovačevića. Prirodno je stoga, da ga je šuma sa svom kompleksnošću privlačila, da je u njoj mogao naći bogati sadržaj za svoja istraživanja. »Šuma je opera sa stotinu svirača, orkestar u kome nema disonanci« znao je govoriti svojim suradnicima i studentima. Put za sticanje saznanja o njoj je bez kraja. Šuma ga je privlačila, more je volio, a zagorski bregi bili su mu uža domovina. Široke kulture, velik pedagog, znao je okupljati mladi naraštaj na kogaje nesebično prenosio svoja iskustva i usađivao ljubav za znanost. Odgojioje veliki broj danas već priznatih entomoloških stručnjaka u poljoprivredii šumarstvu. I danas to nastavlja. U svomu odnosu prema mlađima ističe se humanošću i demokratičnošću, službeni odnos zamjenjivao je prisnošću, disciplinu sa poštovanjem. I to je ono što ga je izdizalo iznad ostalih znanstvenika, to je vrlina dostojna čovjeka. A prof. Kovačević je veliki znanstvenik i veliki čovjek. Nesebičan, bez pretenzija za materijalnim koristima, vedar i veseo bio je rado viđen u svakom društvu. I nije, čudo što ga mladi uvijek priželjkuju u svome društvu, žele da ga čuju, da osjete vedrinu, koja je kod njega uvijek prisutna, i koja iz njega zrači i onda, kada je u duši nosio gorčinu. Jer na svijetu nepostoje samo ruže, putevi su često posuti trnjem. I zato snio povodom njegove 85. godišnjice života i 65. go dišnjice znanstvenogjoš dugo u dobromdišnjeg znanstvenogvić dao i još uvijekjalističke zajednice. rada jedinstveni svi u želji, da prof. Kovačević pozivizdraviju, da još i dalje ubire rezultate svojeg dugogorada i iskustva. Veliki je prilog koga je prof. Kovačedaje svojim radom za izgradnju našega društva i sociProf dr Milan Androić Prof. dr Zlatko Vajda |