DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 79 <-- 79 --> PDF |
O ulozi koju ima fauna u šumskom tlu prikazao je prof. Kovačević u više zanimljivih rasprava i predavanja kao što su »Važnost istraživanjafaune u šumskom tlu« (Šum. list br. 3—4, Zagreb, 1968), »Usporedna istraživanja faune tla u različitim tipovima tala i biotopima« (Referat na skupštini JED-a na Tjentištu 1968) te »Organization der Untersuchungen von Boden fauna in Jugoslawien«, (Pedobiologija br. 516, 1969). Osim toga izradio je o torn problemu više izvještaja podnesenih Sekretarijatu za privreduSRH (Zagreb 1969), Jugoslavenskom entomološkom društvu, te Saveznom fondu za naučni rad (Beograd, 1969). I dalje se bavi tim istraživanjima te objavljuje radove: »Istraživanje entomofauna u Slavoniji i njena problematika « (Zbornik radova Slavonije i Baranje JAZU, Osijek, 1970), te piše o istraživanju faune tla u šumi Žutici i Opekama, na oranicama na Lonjskom polju, u šumama Gorskog Kotara itd. Vrijedan je entomološki rad prof. Kovačevića, koji je 1971. objavljen u Radu instituta za zaštitu bilja pod naslovom »Otiorrynchus — vrste i njihovo geografsko rasprostranjen je«, kao i rad »Značaj nekih Otiorrhynchus — vrsta ko štetnika šumskog drveća (Šum. list. 1, 2, Zagreb, 1973). Prof. Kovačević raspravlja i daje prijedloge za što bolju organizacijudijagnostične i obavještajne prognoze službe u zaštiti šuma, te surađuje u rješavanju tog problema sa Poslovnim udruženjem šumsko privrednih organizacija, koje i objavljuje u svojim biltenima 1972. i 1974. god. njegovečlanke, što je, uzevši u obzir i mnoge ranije njegove radove, dokaz o stalnoj saradnji prof. Kovačevića sa šumarskom praksom na širokom područjuzaštite šuma. U novije vrijeme ga osobito zanima suzbijanje štetnika u šumama sa stanovišta integralne zaštite šuma o čemu je održao predavanje na skupštini JED-a (Agrononmski glasnik br. 9—12, Zagreb 1974). I zaštita čovjekovog okoliša od zagađivanja potiče ga na istraživanja u području njegovog znanstvenog rada, pa o rezultatima tih istraživanjapodnosi izvještaje i referate (Izvještaj o istraživanju zagađivanja tla, Šumarski fakultet, Zagreb 1973, Istraživanja entomofaune, »Čovjek i biosfera« izvještaj Republičkom i naučnom savjetu, Zagreb 1973). Sušenje hrastovih šuma i proučavanje entomofaune u tim šumama zaokuplja prof. Kovačevića u svojim istraživanjima isto tako danas, kao što ga je zanimalo prije više od pola stoljeća, kad je bio na početku svoje znanstvene djelatnosti. Između ostalih navodimo rasprave: Istraživanjefaune tla u degradiranim hrastovim šumama, Sarajevo 1975; »Zašto se suši drveće u međurječju Save i Drave?«, Priroda br. 9, Zagreb 1975; bavi se i problemom sušenja jelovih šuma u Gorskom Kotaru, te objavljuje raspravu »Proučavanje zemljišnje faune radi određivanja biološke aktivnosti šumskog tla u odnosu na sušenje jelovih šuma« (Šumarski institut Jastrebarsko, br. 23 — 1975). Isti institut izdaje i rad prof. Kovačevića: »Istraživanje tla u šumama«. Iz ovoga što smo prikazali možemo zaključiti, da je prof, dr ZeljkoKovačević svojim dugogodišnjim upornim radom kao znanstvenik, nastavnik i praktičar dao veliki doprinos Zaštiti šuma i Zaštiti bilja te entomološkoj šumarskoj i poljoprivrednoj znanosti, kao i općem napretku naše znanosti, te podizanju dobrih šumarskih i poljoprivrednih kadrova. |