DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 81 <-- 81 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI DRUGI INTERNACIONALNI SIMPOZIJ O PROBLEMLMA BALKANSKE FLORE I VEGETACIJE U Istambulu, s ekskurzijom u Nacionalni park Uludag, od 3. do 10. srpnja ove, 1978, godine održan je DRUGI INTERNACIONALNI SIMPOZIJ O PROBLEMIMA BALKANSKE FLORE I VEGETACIJE. Na ovom Simpoziju bile su zastupljene 21 zemlje s ovim brojem učesnika: 1. Turska 106 12. Irak . . . . 2 2. Jugoslavija 51 13. Libija . 2 3. Bugarska 14 14. Portugal 2 4. SR Njemačka 11 15. Švicarska 2 5. Austrija 9 16. Čehoslovačka 9 17. Danska 6. Grčka 5 18. Iran . . . . 7. Engleska 4 19. Rumuniija . 8. Finska 20. Švedska 9. Mađarska 21. USA . . . . 10. Italija . 3 11. Nizozemska 3 Ukupno: . . . . 233 z,astave iSalkansJtin zemalja su bile poredane s desna na lijevo ovim redom: TURSKA — RUMUNIJA — JUGOSLAVIJA — GRČKA — BUGARSKA — ALBANIJA (SI. 1). RAD SIMPOZIJA Rad Simpozija odvijao se u 3 sekcije i 12 podsekcija, već prema užim specijalizacijama. Referati su čitani a bili su često popraćeni s dijapozitivima, kartama, slikama, grafikonima i skicama, te se nakon toga vodila diskusija o pojedinom problemu. Nakon završetka teoretskoga rada bila je organizirana stručna ekskurzija u Nacionalni parlk Uludag koji je udaljen oko 250 km od Istanbula. Put nas je vodio preko novog mosta na Bosporu koji povezuje Evropski i Azijski kontinent. Preko Izmita i Burse stigli smo u Nacionalni park Uludag koji je ujedno i skijaški centar toga dijela Male Azije. Hoteli su smješteni na 1.9,65 m n. v., a najviši vrh se nalazi na 2.505 m. Vrlo je interesantna zonacija vegetacije u Turskoj. Evropski dio Turske je sav obrađen i služi za proizvodnju žita (pšenice) to je ustvari žitnica Turske. Od šumske vegetacije nalazimo samo poneke ostatke šumica iz girupe hrasta kitnjaka. Azijski dio Turske je brdovit i gorovit. Matičnu podlogu tvore stare magmatske stijene kisele reakcije. Uz Mramorno more nalazimo mediteransku vegetaciju i jako puno kultiviranih maslinjaka. Nešto više javlja se šuma hrastova (SI. 2) i pitomog kestena a na nju se odmah nadovezuje zona krimskog crnog bora (Pinus nigra Lipsky) koja tu tvori suvisle fitocenoze. Iznad ovih šuma nadovezuie se Bornmüleriana Mattf.) koja tvori suvislu zonu od 1.000—2.000 m n. v. (SI. 3). 511 |