DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 87 <-- 87 --> PDF |
IZ RADA ŠUMSKIH GOSPODARSTAVA STAKLENIK U RASADNIKU »ŠLJUKINGON« U BJELOVARU U rasadniku »Šljukingon«, danas objekt posebne organizacije udruženog rada, 25. svibnja o. g. otvoren je staklenik za proizvodnju ukrasnog drveća i grmlja i cvijeća. O stakleniku i planovima proizvodnje u njemu donosimo sljedeći prikaz — govor, održan prigodom otvaranja staklenika: Osnovna organizacija udruženog rada Rasadnik »ŠLJUKINGON« nastala je izdvajanjem od Šumarije Bjelovar i konstituirana je 28. 06. 1974. godine, te ravnopravno i sporazumno udružuje rad i sredstva s devetnaest ostalih OOUR-a i Radnom zajednicom Zajedničkih stručnih službi u radnu organizaciju Šumsko gospodarstvo (MOJICA BIRTA« Bjelovar. OOUR-a Rasadnik prostire se na ukupnoj površini od 44,71 ha od čega obradive površine cea 20 ha a ostalo je šuma »Šljukingon«, koja se pretvara u arboretum. Rasadnik je osnovan na iskrčenom šumskom zemljištu pod nazivom »Imovinski vrt« (Đurđevačke iimovne općine), negdje oko 1880. godine kao voćarski rasadnik na površini od 2 ha. Centralna stara zgrada (u kojoj su sada poslovne prostorije), sagrađena ie također kada je rasadnik osnovan, služila je kao lugarnica. Dvorana, sada društvena prehrana, dograđena je poslije rata za vrijeme upravljanja rasadnikom Šumarije »BILO« Bjelovar. Rasadnik je smješten na nadmorskoj visini od 150 m, jugoistočne je ekspozicije. Prema klimatogeno-vegetacijskoj podjeli ovaj rasadnik pripada u područje s vlažnom (humidnom) klimom s prosječnim godišnjim vrednostima: temperatura zraka 10 °C, relativna zračna vlaga 80´Vo i godišnje količine oborina 813 mm. Tlo je po svom teksturnom sastavu u površinskam sloju pjeskovito-glinasta ilo- SI. 1. Dio rasadnika i staklenik |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 88 <-- 88 --> PDF |
vača sa sadržajem čestica gline 15—24ll/o. Takav mehanički sastav smatra se vrlo povoljnim za rasadničku proizvodnju biljaka uz već napomenute dobre klimatske uvjete. Od 1961—1971. godine rasadnik se iz temelja mijenja, obnavlja, osposobljava za potrebe šumarstva. Nakon krčenja starih bolesnih voćaka, živica, rigolanja i startnog gnojenja kao i pedoloških istraživanja, pristupilo se proširenju rasadnika na površini cea 20 ha za proizvodnju šumskih sadnica na najsuvremeniji način. To zbog toga, što se je početkom 1964. godine Šumska gospodarstva Daruvar i Križevci, pripojila Šumskom gospodarstvu »MOJICA BIRTA« Bjelovar, a početkom 1970. g. i Šumarije Pitomaca, Virovitica, Suhopolje te Garešnica, pa su godišnje potrebe sadnica nastalog Šumskog gospodarstva bile tada 2—3 milijuna komada godišnje. Drugačijim tretmanom problematike pošumljivanja šuma našeg područja, stalnim uvođenjem suvremene mehanizacije, sve novije i novije tehnologije, kako u proizvodnji šumskih sadnica tako i na biološkoj obnovi šuma, potrebe šumskih sadnica su se svele posljednjih godina na količinu od samo 300—400.000 kom. godišnje. Takav nagli pad proizvodnje šumskih sadnica je ondašnji kolektiv naveo da se na slobodnim kapacitetima preorijentira na horti kult urnu proizvodnu djelatnost, kako ne bi došlo do daljnjeg smanjenja broja zaposlenih .pretežno ženske radne snage, uglavnom nekvalificirane. Također smo se na to odlučili obzirom na izgrađenost objekta i infrastrukturu, postojeću opremu i veliki deficit na području naše općine pa i regije za takovom vrstom proizvodnje i djelatnosti. Osnovna organizacija udruženog rada Rasadnik »Šljukingon« od svog nastanka pa sve do danas u svom sastavu razvila je djelatnosti: proizvodnje ukrasnog bilja, šumskih sadnica, lončanica, rezanog cvijeća, vijenaca, humuflora a projektira, izgrađuje i održava parkove. Mukotrpan, trnovit put i puno odricanja pratio je rad radnih ljudi naše osnovne organizacije da bi postigli ono što danas ovdje vidimo. Nije to samo staklenik, već i sve ovo zasijano sjeme u lijehama i na poljima koje vidite oko sebe, to su svi oni klijanci i sadnice šumskog drveća koje će jednog dana zasađeno po šumama ne samo našeg gospodarskog područja već širom Hrvatske, pa i cijele Jugoslavije, obnoviti njihovo bogatstvo i povećati njihovu vrijednost. Tu su i sadnice ukrasnog grmlja i drveća koje su glas našeg rasadnika pronijele po mnogim krajevima naše zemlje, koje su uljepšale parkove i ulice u mnogim gradovima i selima, učinile ljepšim okoline mnogih škola, bolnica, dječjih vrtića i domova. Ovdje je cvijeće koje danas sve više, zajedno s ostalim materijalima koje proizvodimo i radovima koje izvodimo doprinosi uljepšavanju okoline u kojoj živimo, razvija u nama i u našoj djeci smisao za lijepo i humano, razvije želju za očuvanjem prirodne sredine koja nas okružuje. Ideja za gradnju staklenika javlja se 1973. godine a investicioni Drogram načinjen je 1975. godine. U njemu se jasno vidi, da su takova investiciona ulaganja u staklenik ekonomična i opravdana te da će ova osnovna organizacija tim staklenikom biti kompletnija i brža u proizvodnji i stvoriti čvršću osnovu budućeg razvoja. U cijelom pothvatu imali smo izdašnu pomoć Šumarskog instituta u Jastrebarskom. Raspisom međunarodne licitacije polovinom 1976. godine pristiglo je više ponuda stranih i naših izvođača od kojih je komisija kao najpovoljniju izabrala ponudu TLM »Boris Kidrić« OOUR »ELEMES« Šibenik, koji je ponudio izradu staklenika po sistemu »ključ u ruke« i sve za dinarska sredstva. U međuvremenu nakon prihvaćanja ponuđača, prišlo se zatvaranju financijske konstrukcije u kojoj su učestvovale i pokazale veliko razumijevanje: 1. Šumsko gospodarstvo »Mojiea Birta« Bjelovar, 2. KBZ Filijala Bjelovar, 3. »Croatia« Bjelovar, 4. Fond za razvoj Skupštine općine Bjelovar, 5. Izvođač radova TLM »Boris Kidrić« OOUR »Elemes« Šibenik. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Ugovor je sklopljen u prvom mjesecu 1977. godine, a radovi su započeli pod kraj 1977. godine, da bi staklenik u ovom obliku koji vidimo pred sobom bio do danas i izgrađen. Staklenik je kompletno izrađen od aluminijske konstrukcije, ostakljen je ugrađeni su grijači i automatika, na površini od 4.882 rn=, a kotlovnica sa sani tarnim čvorom od 117 m2, tako da se staklenik i kotlovnica prostiru na površini od 4.999 m-, s jedanaest lađa i četiri klimatska režima od kojih je jedan p/re građen staklenim zidom za proizvodnju lončanica. Zalijevanje, prihranjivanje, zasjenjivanje i krovno ozraoivanje vrši se automatski i poluautomatski. Zagrijavanje kotlova vrši se kombiniranim gorionicima na zemni plin i lako ulje. U prostoru za proizvodnju lončanica smještena su 24 stola izrađena od pocinčanog lima i jedna radna i poslovna kabina sa garderobnim ormarima. Ove godine predviđa se u stakleniku proizvodnja rezanog ovi jeca cea 80.000 kom, lončanica cvijeća 150.000 kom i Ijetnica 50.000 kom. Predviđene vrste ljetnica i rezanog cvijeća su: karanfili, ruže, glađiole, tulipani, irisi, narcise, frezije i si. Proizvodnja će uglavnom biti plasirana u vlastitim prodavaonicama cvijeća u Bjelovaru i Garešnici, a lončanice jednim dijelom i preko veleprodaje na širem području naše zemlje. Dvadesetak radnika ostvarit će iz staklenika u toku 1978. godine ukupan prihod od cea 7,000.000 n. din. SI. 2. Unutrašnjost staklenika Vrijednost ovog objekta iznosi 9,060.000 n. din, no on vrijedi i više kada bi uzela u obzir vrijednost izvedene infrastrukture namjenjene stakleniku koja je već prije izvršena te dobrovoljnih radnih akcija omladinske, sindikalne i partijske organizacije. Do sada su radni ljudi našeg Rasadnika radili dobrovoljno na izgradnji staklenika ukupno 1.500 radnih sati. Stakenik koji se danas nalazi pred vama da ga svečano otvorimo i pustimo u redovnu proizvodnjiu, veliki je uspjeh svih nas zaposlenih u ovom našem rasadniku. Pozvali smo vas da zajedno s vama proslavimo taj uspjeh jer su nam mnogi od vas na različite načine pomogli da ovo ostvarimo, bilo svojim znanjem, moral 519 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 90 <-- 90 --> PDF |
nom podrškom, novčanim ulaganjem ili drugačije. Sve društveno-političke strukture grada Bjelovara, pružale su nam stalnu i veliku pomoć u ovom našem poduhvatu. Sve to cijenimo i na tome vam svima hvala! Jer nije li vrijedan uspjeh za jedan do sada mali kolektiv, kada postigne da se izgradi objekat ovakovog kapaciteta i sadržaja i ovakve vrijednosti? Možda se malo i hvalimo u ovim trenucima, ali smatramo da za to imademo i opravdanje. Koncem 1973. godine kolektiv je brojio 25 radnika, od toga 2 SSS, 2 KV i 21 NKV radnik. Danas ima zaposlenih 115 radnika, od toga u stalnom radnom odnosu 73, dakle 3 puta više nego 1973. i to: 5 FS, 10 SSS, 3 NSS, 29 KV, 12 PKV i 14 NKV a ostalo sezonski radnici od kojih će vjerojatno prema planu o. g. popuniti broj i do blizu 100 stalnih radnika, što će biti povećanje prema 1973. g. pet puta više. U času izdvajanja 1974. godine raspolagali smo sa svega 624.961 dim poslovnog fonda, da bismo danas u tom fondu — istina još nedovoljno, ali ipak — imali izdvojeno 3.894.000 din dakle 6 puta više. Po završnom računu te prve godine samostalnog poslovanja ostvarili smo ukupan prihod od 3,466.000 din, a krajem 1977. godine 12,407.000 dinara, dakle u usporedhi s 1973, kada je ostvareno 1,539.000, 8 puta više. Dok smo 1973. godine ostvarili dohodak od 1,102.665 din, on je u 1977. g. iznosio 6,802.000 din, odnosno 6 puta više. Dohodak po radniku 1974. godine ostvaren je s 53.000,00 din a 1977. godine s 97.000,00 din. Iako ostvarujemo visoku produktivnost mjerenu ostvarenim dohotkom, odnosno ona je svake godine sve veća, pa je tako npr. krajem 1977. 59B/o veća od prethodne, ipak su naš rast i razvoj, priznajemo to, pratile mnoge slabosti. Sezonski karakter posla, nepovoljne vremenske prilike, nedovoljna vlastita obrtna sredstva, manjak kvalificiranih radnika s iskustvom, kao i loša struktura obrtnih sredstava, pričinjavali su nam velike poteškoće. Zbog toga smo se mi — radnici zaposleni u rasadniku — morali i odricati da bi postigli današnje rezultate. Polaganiji rast osobnih dohodaka nego kod drugih, odricanja od raspodjele osobnih dohodaka po završnom računu, dobrovoljni satovi rada ugrađeni su u sve ovo što vidite oko nas. Međutim rezultati koje smo postigli izraženi su i drugim brojkama i pokazateljima. Kvalificirali smo mnogo radnika, osposobljavamo dnevno nove ljude za obavljanje raznih poslova i zadataka koji nam se nadaju, zapošljavamo mlade, kako visoko stručne tako i one ikoji nemaju kvalifikaciju a žele i traže posao. I napominjemo, ne namjeravamo ovdje stati] Vizija budućeg razvoja ove OOUR-a jest dograditi ovom stakleniku u što skorije vrijeme još 5.000 m~ staklene površine, a u srednjoročnom planu 1981—1985. izgraditi još cea 2 ha staklenika uz sve potrebne radne, pomoćne i poslovne objekte. Namjeravamo povećati proizvodnu površinu rasadnika kao i količinu i asortiman ukrasnog bilja. Otvarat ćemo nova radna mjesta, proširiti svoju djelatnost na nova područja, graditi parkove i saditi cvijeće širom naše zemlje. Zato smo zadovoljni što ovaj naš staklenik otvaramo u vrijeme proljeća, cvijeća, za Dan mladosti i u čast rođendana našeg voljenog druga Tita1 Di |