DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 87     <-- 87 -->        PDF

IZ RADA ŠUMSKIH GOSPODARSTAVA


STAKLENIK U RASADNIKU »ŠLJUKINGON« U BJELOVARU


U rasadniku »Šljukingon«, danas objekt posebne organizacije
udruženog rada, 25. svibnja o. g. otvoren je staklenik za proizvodnju
ukrasnog drveća i grmlja i cvijeća. O stakleniku i planovima
proizvodnje u njemu donosimo sljedeći prikaz — govor,
održan prigodom otvaranja staklenika:


Osnovna organizacija udruženog rada Rasadnik »ŠLJUKINGON« nastala je
izdvajanjem od Šumarije Bjelovar i konstituirana je 28. 06. 1974. godine, te ravnopravno
i sporazumno udružuje rad i sredstva s devetnaest ostalih OOUR-a
i Radnom zajednicom Zajedničkih stručnih službi u radnu organizaciju Šumsko
gospodarstvo (MOJICA BIRTA« Bjelovar. OOUR-a Rasadnik prostire se na ukupnoj
površini od 44,71 ha od čega obradive površine cea 20 ha a ostalo je šuma
»Šljukingon«, koja se pretvara u arboretum. Rasadnik je osnovan na iskrčenom
šumskom zemljištu pod nazivom »Imovinski vrt« (Đurđevačke iimovne općine),
negdje oko 1880. godine kao voćarski rasadnik na površini od 2 ha. Centralna
stara zgrada (u kojoj su sada poslovne prostorije), sagrađena ie također kada
je rasadnik osnovan, služila je kao lugarnica. Dvorana, sada društvena prehrana,
dograđena je poslije rata za vrijeme upravljanja rasadnikom Šumarije »BILO«
Bjelovar.


Rasadnik je smješten na nadmorskoj visini od 150 m, jugoistočne je ekspozicije.
Prema klimatogeno-vegetacijskoj podjeli ovaj rasadnik pripada u područje
s vlažnom (humidnom) klimom s prosječnim godišnjim vrednostima: temperatura
zraka 10 °C, relativna zračna vlaga 80´Vo i godišnje količine oborina 813 mm.
Tlo je po svom teksturnom sastavu u površinskam sloju pjeskovito-glinasta ilo-


SI. 1. Dio rasadnika i staklenik




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 88     <-- 88 -->        PDF

vača sa sadržajem čestica gline 15—24ll/o. Takav mehanički sastav smatra se vrlo
povoljnim za rasadničku proizvodnju biljaka uz već napomenute dobre klimatske
uvjete.


Od 1961—1971. godine rasadnik se iz temelja mijenja, obnavlja, osposobljava
za potrebe šumarstva. Nakon krčenja starih bolesnih voćaka, živica, rigolanja
i startnog gnojenja kao i pedoloških istraživanja, pristupilo se proširenju rasadnika
na površini cea 20 ha za proizvodnju šumskih sadnica na najsuvremeniji
način. To zbog toga, što se je početkom 1964. godine Šumska gospodarstva Daruvar
i Križevci, pripojila Šumskom gospodarstvu »MOJICA BIRTA« Bjelovar,
a početkom 1970. g. i Šumarije Pitomaca, Virovitica, Suhopolje te Garešnica, pa
su godišnje potrebe sadnica nastalog Šumskog gospodarstva bile tada 2—3 milijuna
komada godišnje.


Drugačijim tretmanom problematike pošumljivanja šuma našeg područja,
stalnim uvođenjem suvremene mehanizacije, sve novije i novije tehnologije, kako
u proizvodnji šumskih sadnica tako i na biološkoj obnovi šuma, potrebe šumskih
sadnica su se svele posljednjih godina na količinu od samo 300—400.000 kom.
godišnje. Takav nagli pad proizvodnje šumskih sadnica je ondašnji kolektiv naveo
da se na slobodnim kapacitetima preorijentira na horti kult urnu
proizvodnu djelatnost, kako ne bi došlo do daljnjeg smanjenja broja
zaposlenih .pretežno ženske radne snage, uglavnom nekvalificirane. Također smo
se na to odlučili obzirom na izgrađenost objekta i infrastrukturu, postojeću opremu
i veliki deficit na području naše općine pa i regije za takovom vrstom
proizvodnje i djelatnosti.


Osnovna organizacija udruženog rada Rasadnik »Šljukingon« od svog nastanka
pa sve do danas u svom sastavu razvila je djelatnosti: proizvodnje ukrasnog
bilja, šumskih sadnica, lončanica, rezanog cvijeća, vijenaca, humuflora a projektira,
izgrađuje i održava parkove.


Mukotrpan, trnovit put i puno odricanja pratio je rad radnih ljudi naše
osnovne organizacije da bi postigli ono što danas ovdje vidimo.


Nije to samo staklenik, već i sve ovo zasijano sjeme u lijehama i na poljima
koje vidite oko sebe, to su svi oni klijanci i sadnice šumskog drveća koje
će jednog dana zasađeno po šumama ne samo našeg gospodarskog područja već
širom Hrvatske, pa i cijele Jugoslavije, obnoviti njihovo bogatstvo i povećati njihovu
vrijednost.


Tu su i sadnice ukrasnog grmlja i drveća koje su glas našeg rasadnika pronijele
po mnogim krajevima naše zemlje, koje su uljepšale parkove i ulice u
mnogim gradovima i selima, učinile ljepšim okoline mnogih škola, bolnica, dječjih
vrtića i domova.


Ovdje je cvijeće koje danas sve više, zajedno s ostalim materijalima koje
proizvodimo i radovima koje izvodimo doprinosi uljepšavanju okoline u kojoj
živimo, razvija u nama i u našoj djeci smisao za lijepo i humano, razvije želju
za očuvanjem prirodne sredine koja nas okružuje.


Ideja za gradnju staklenika javlja se 1973. godine a investicioni Drogram načinjen
je 1975. godine. U njemu se jasno vidi, da su takova investiciona ulaganja
u staklenik ekonomična i opravdana te da će ova osnovna organizacija tim staklenikom
biti kompletnija i brža u proizvodnji i stvoriti čvršću osnovu budućeg
razvoja. U cijelom pothvatu imali smo izdašnu pomoć Šumarskog instituta u
Jastrebarskom.


Raspisom međunarodne licitacije polovinom 1976. godine pristiglo je više ponuda
stranih i naših izvođača od kojih je komisija kao najpovoljniju izabrala
ponudu TLM »Boris Kidrić« OOUR »ELEMES« Šibenik, koji je ponudio izradu
staklenika po sistemu »ključ u ruke« i sve za dinarska sredstva. U međuvremenu
nakon prihvaćanja ponuđača, prišlo se zatvaranju financijske konstrukcije u
kojoj su učestvovale i pokazale veliko razumijevanje:


1. Šumsko gospodarstvo »Mojiea Birta« Bjelovar,
2. KBZ Filijala Bjelovar,
3. »Croatia« Bjelovar,
4. Fond za razvoj Skupštine općine Bjelovar,
5. Izvođač radova TLM »Boris Kidrić« OOUR »Elemes« Šibenik.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Ugovor je sklopljen u prvom mjesecu 1977. godine, a radovi su započeli pod
kraj 1977. godine, da bi staklenik u ovom obliku koji vidimo pred sobom bio
do danas i izgrađen.


Staklenik je kompletno izrađen od aluminijske konstrukcije, ostakljen je
ugrađeni su grijači i automatika, na površini od 4.882 rn=, a kotlovnica sa sani
tarnim čvorom od 117 m2, tako da se staklenik i kotlovnica prostiru na površini
od 4.999 m-, s jedanaest lađa i četiri klimatska režima od kojih je jedan p/re
građen staklenim zidom za proizvodnju lončanica.


Zalijevanje, prihranjivanje, zasjenjivanje i krovno ozraoivanje vrši se automatski
i poluautomatski.


Zagrijavanje kotlova vrši se kombiniranim gorionicima na zemni plin i lako
ulje. U prostoru za proizvodnju lončanica smještena su 24 stola izrađena od pocinčanog
lima i jedna radna i poslovna kabina sa garderobnim ormarima.


Ove godine predviđa se u stakleniku proizvodnja rezanog ovi jeca cea 80.000
kom, lončanica cvijeća 150.000 kom i Ijetnica 50.000 kom. Predviđene vrste ljetnica
i rezanog cvijeća su: karanfili, ruže, glađiole, tulipani, irisi, narcise, frezije
i si. Proizvodnja će uglavnom biti plasirana u vlastitim prodavaonicama cvijeća
u Bjelovaru i Garešnici, a lončanice jednim dijelom i preko veleprodaje na širem
području naše zemlje.


Dvadesetak radnika ostvarit će iz staklenika u toku 1978. godine ukupan
prihod od cea 7,000.000 n. din.


SI. 2. Unutrašnjost staklenika


Vrijednost ovog objekta iznosi 9,060.000 n. din, no on vrijedi i više kada
bi uzela u obzir vrijednost izvedene infrastrukture namjenjene stakleniku koja
je već prije izvršena te dobrovoljnih radnih akcija omladinske, sindikalne i
partijske organizacije. Do sada su radni ljudi našeg Rasadnika radili dobrovoljno
na izgradnji staklenika ukupno 1.500 radnih sati. Stakenik koji se
danas nalazi pred vama da ga svečano otvorimo i pustimo u redovnu proizvodnjiu,
veliki je uspjeh svih nas zaposlenih u ovom našem rasadniku. Pozvali
smo vas da zajedno s vama proslavimo taj uspjeh jer su nam mnogi od vas
na različite načine pomogli da ovo ostvarimo, bilo svojim znanjem, moral


519




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 90     <-- 90 -->        PDF

nom podrškom, novčanim ulaganjem ili drugačije. Sve društveno-političke strukture
grada Bjelovara, pružale su nam stalnu i veliku pomoć u ovom našem
poduhvatu.


Sve to cijenimo i na tome vam svima hvala!
Jer nije li vrijedan uspjeh za jedan do sada mali kolektiv, kada postigne
da se izgradi objekat ovakovog kapaciteta i sadržaja i ovakve vrijednosti?
Možda se malo i hvalimo u ovim trenucima, ali smatramo da za to imademo
i opravdanje.
Koncem 1973. godine kolektiv je brojio 25 radnika, od toga 2 SSS, 2 KV i
21 NKV radnik.
Danas ima zaposlenih 115 radnika, od toga u stalnom radnom odnosu 73,
dakle 3 puta više nego 1973. i to: 5 FS, 10 SSS, 3 NSS, 29 KV, 12 PKV i 14 NKV


a ostalo sezonski radnici od kojih će vjerojatno prema planu o. g. popuniti broj
i do blizu 100 stalnih radnika, što će biti povećanje prema 1973. g. pet puta više.
U času izdvajanja 1974. godine raspolagali smo sa svega 624.961 dim poslovnog


fonda, da bismo danas u tom fondu — istina još nedovoljno, ali ipak — imali
izdvojeno 3.894.000 din dakle 6 puta više.
Po završnom računu te prve godine samostalnog poslovanja ostvarili smo
ukupan prihod od 3,466.000 din, a krajem 1977. godine 12,407.000 dinara, dakle
u usporedhi s 1973, kada je ostvareno 1,539.000, 8 puta više.
Dok smo 1973. godine ostvarili dohodak od 1,102.665 din, on je u 1977. g.
iznosio 6,802.000 din, odnosno 6 puta više. Dohodak po radniku 1974. godine ostvaren
je s 53.000,00 din a 1977. godine s 97.000,00 din.


Iako ostvarujemo visoku produktivnost mjerenu ostvarenim dohotkom, odnosno
ona je svake godine sve veća, pa je tako npr. krajem 1977. 59B/o veća od
prethodne, ipak su naš rast i razvoj, priznajemo to, pratile mnoge slabosti. Sezonski
karakter posla, nepovoljne vremenske prilike, nedovoljna vlastita obrtna
sredstva, manjak kvalificiranih radnika s iskustvom, kao i loša struktura obrtnih


sredstava, pričinjavali su nam velike poteškoće.
Zbog toga smo se mi — radnici zaposleni u rasadniku — morali i odricati
da bi postigli današnje rezultate. Polaganiji rast osobnih dohodaka nego kod
drugih, odricanja od raspodjele osobnih dohodaka po završnom računu, dobrovoljni
satovi rada ugrađeni su u sve ovo što vidite oko nas.
Međutim rezultati koje smo postigli izraženi su i drugim brojkama i pokazateljima.
Kvalificirali smo mnogo radnika, osposobljavamo dnevno nove ljude
za obavljanje raznih poslova i zadataka koji nam se nadaju, zapošljavamo mlade,
kako visoko stručne tako i one ikoji nemaju kvalifikaciju a žele i traže posao.


I napominjemo, ne namjeravamo ovdje stati]


Vizija budućeg razvoja ove OOUR-a jest dograditi ovom stakleniku u što
skorije vrijeme još 5.000 m~ staklene površine, a u srednjoročnom planu
1981—1985. izgraditi još cea 2 ha staklenika uz sve potrebne radne, pomoćne i
poslovne objekte. Namjeravamo povećati proizvodnu površinu rasadnika kao
i količinu i asortiman ukrasnog bilja.


Otvarat ćemo nova radna mjesta, proširiti svoju djelatnost na nova područja,
graditi parkove i saditi cvijeće širom naše zemlje.
Zato smo zadovoljni što ovaj naš staklenik otvaramo u vrijeme proljeća,
cvijeća, za Dan mladosti i u čast rođendana našeg voljenog druga Tita1


DiOOUR-a Ras»,u1iwk »Šljukin-gon«