DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 9     <-- 9 -->        PDF

ODNOS UTROŠKA VREMENA I DONJE GRANICE IZRADE
SORTIMENATA KOD JELOVIH STABALA


S. BOJANIM
SAŽETAK. U radnji autor* tretira problem donje granice (promjera
na tanjem kraju debla) kod izrade jelovih stabala. Kod
studija vremena autor je primijenio Work sampling metodu.
Krajnji rezultat istraživanja su odnosi između izrađene drvne
mase i utroška vremena za tu drvnu masu. Dobiveni rezultati
omogućuju izračunavanje ekonomičnosti izrade sortimenata iz
ovršine. (op)


I UVOD I PROBLEMATIKA


Kod proučavanja rada i mjerenja utroška vremena radova na obaranju
stabala i izradi, usvojena je podjela vremena na stablovno i sortimentno
vrijeme. Ukupan iznos ovih vremena po jedinici proizvoda služi dalje kao
osnova za obračun dodatnog vremena, kako bi se odredio ukupan utrošak
(norma) vremena.


Ovome načinu raspodjele može se prigovoriti da vrijeme kresanja grana
podjednako tereti cjelokupnu masu krupnog drva, bez obzira što je donji
dio debla gotovo bez grana.


Utrošak vremena za guljenje kore tehničkog drva dijeli se ukupnom
masom tehničkog drva, kako bi se dobilo vrijeme po jedinici drvne mase,
GLÄSER (9). Budući da se debljina tehničke oblovine kreće u znatnom
rasponu, pojedini sortimenti se neopravdano terete znatno većim utroškom
vremena od stvarnog.


Kako se vidi iz jedne radnje autora, BOJANIN (7), utrošak vremena
kresanja grana kod obaranja i izrade jelovine u vrijeme mezgre, sudjeluje
u efektivnom vremenu s 32,1%, a guljenje kore s 44,3´%, što iznosi ukupno
76,4% efektivnog vremena. Obzirom da ove dvije radne operacije sudjeluju
u ukupnom utrošku vremena s tako visokim postotkom, u izvjesnim
je slučajevima od posebne važnosti da se utrošak vremena ovih radova
pravilno raspodijeli na pojedine Sortimente.


Ostale radne operacije kod obaranja i izrade zastupljene su u efektivnom
vremenu manjim postotkom, a njihova raspodjela po jedinici izrađenih
sortimenata je jednostavnija.


Ukoliko sve radove na obaranju stabala i izradi obavlja ista grupa radnika,
pomenuti način raspodjele vremena za kresanje grana i guljenje kore
nije od presudne važnosti; radnici će ipak u cjelini biti pravilno nagrađeni.


* Prof. dr. St. Bojanin, dipl. inž. šum.,
Katedra za iskorištavanje šuma Šumarski fakultet
Zagreb, Šimunska 25


ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Ako, međutim, obaranje stabala i izradu tehničkih sortimenata obavlja
jedna, a izradu prostornog drva, koje se mahom nalazi u gornjem dijelu
stabla, druga grupa radnika, onda je pravilna raspodjela utroška vremena
za kresanje grana i guljenje kore od posebne važnosti.


Nadalje, kod određivanja troškova proizvodnje pojedinih sortimenata,
važno je svaki Sortiment pravilno opteretiti utroškom vremena pojedinih
radnih operacija.


Pored naprijed iznesenih problema oko utroška vremena, dolazi u obzir
i donja granica izrade, tj. minimalni promjer oblovine koji kod izrade još
dolazi u obzir. Naime, kao donja granica izrade uzima se promjer od 7 cm.
Kod četinjača grane mahom spadaju u sitno drvo, tako kada se debla prevrše,
za izradu dolazi u obzir drvna masa debla, s dijelom ovršine iznad
7 cm promjera.


Ukoliko se određeni vršni dio debla odbaci, utrošak vremena kresanja
grana i guljenja kore se znatno smanji, ali se smanji i iskorištena drvna
masa. Stoga je važno odrediti odnos smanjenja utroška vremena izrade i
drvne mase, kako bi se odredilo koja je donja granica izrade ekonomična.


Ovim su se problemom bavili PLATZER (14), RESCHUH (15), SAGOWSKI
(17) i drugi, a posebna pažnja u radovima pomenutih autora posvećena
je utrošku vremena kresanja grana i guljenja kore.


Utrošak vremena ovih dviju radnih operacija može se najbolje odrediti
tako da se deblo podijeli na sekcije i utrošak vremena ustanovi posebno
po sekcijama. Ovakav način određivanja utroška vremena, uglavnom kod
četinjača, primijenili su PLATZER (14), HÄBERLE (10), RESCHUH (15),
SAGOWSKI (17), LANDSCHUTZ (12). Dužina sekcija uzeta je u većini slučajeva
od 5 m, s napomenom da ona može biti veća ili manja, ovisno o
preciznosti rada koja se želi postići.


HÄBERLE (10) smatra da je za mjerenje utroška vremena radova kresanja
grana i guljenja kore po sekcijama metoda trenutačnih opažanja (MTO)
pogodnija od kronometraže. MTO je kod studija vremena radova na obaranju
i izradi primijenio i LANDSCHÜTZ (12).


U ovoj radnji postavljen je cilj istražiti utrošak vremena kod radova
na obaranju i izradi jelovih stabala za različite donje granice izrade. Ujedno
je pri tome posebno analiziran utrošak vremena za kresanje grana i guljenje
kore pojedinih sekcija, stabala raznih debljinskih razreda.


II PODRUČJE ISTRAŽIVANJA I METODA RADA


Istraživanja su vršena na području šumarije Zalesina, u šumskoj gospodarskoj
jedinici »Kupjački Vrh«, odjel III — 2f.


Ovo je planinsko područje; podloga je vapnenac; mjestimično iz tla
izbija kamenje do 50 cm; nagib terena iznosi do 20´%. To su visoke pre-
borne sastojine; drvna masa u ovoj gospodarskoj jedinici u prosjeku po
ha iznosi oko 300 m3 jele i smreke te bukve i ostalih vrsta preko 100 m3.
Stabla su zdrava; način gospodarenja je stablimična preborna sječa.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Kod obaranja i izrade su uzeta u obzir samo jelova stabla. Tretirana
su stabla od 31 cm do 78 cm prsnog promjera. Srednje kubno stablo imalo
je 3,38 mß drvne mase krupnog drva. Sječa i izrada vršena je u ljeto, u vrijeme
mezgre.


Radnička grupa sastojala se od dva radnika, starosti 36 i 32 godine,
oba radnika su zdravi i uvježbani u radovima na sječi i izradi. Radnici su
opremljeni jednom motornom pilom Stihl-070 AV, dužine vodilice 50 cm,
kojom je stalno radio isti radnik. Pored toga, svaki radnik je imao sjekiru
težine cea 1,8 kg; kora je guljena drvenim guljačima i sjekirama.


Nakon obaranja, motorista je kresao grane motornom pilom i grubo
i glatko, a pomoćni radnik sjekirom, u pravilu glatko, dok je ponekad sjekirom
samo grubo otesao grane. Zatim je motornom pilom kresanje popravljeno
na glatko.


Trupljenje je motorista mahom obavljao sam, u pravilu na dužine od
4 m i 5 m, a po potrebi je pomoćni radnik zr.bijao klinove. Nakon toga
su trupci okretani te s donje strane okresani i oguljena im je kora.


Prostorno drvo nije izrađivano, nego je pri vrhu debala dio koji nije
odgovarao za tehničke Sortimente ostavljen u jednom komadu, kako se ponekad
postupa i u Finskoj, AHONEN (1).


Kod studija vremena primijenjena je MTO, a uzeti su ekvidistantni intervali
opažanja od 25/100 min. Da bi se utrošak vremena kresanja grana
i guljenja kore mogao detaljnije istražiti, debla su u vezi sa studijem vremena
podijeljena na sekcije od 4 m dužine, izuzev posljednje (vršne) sekcije,
čija je dužina tolika, da donja granica izrade bude 7 cm. Dužina posljednje
sekcije bila je manja od 4 m. Rad svakog radnika je evidentirao poseban
opažač, a kasnije su utrošci vremena istog zahvata, odnosno grupe
zahvata za svako stablo sumirani. Utrošak vremena je evidentiran posebno
za svako stablo.


Radni proces smo raščlanili na slijedeće radne operacije: prijelaz od
stabla do stabla; obaranje stabala; otpiljivanje čuperka (brade); kresanje
grana; guljenje kore; prikrajanje; trupljenje; okretanje trupaca; slaganje
grana. Radi mjerenja utroška vremena, ove radne operacije su raščlanjene
dalje na pojedine zahvate.


Studij vremena je vršen u toku cijelog radnog dana, kako bi se obuhvatila
eventualna kolebanja učinka u toku dana, a da se ujedno dobije i
struktura radnog dana te udio općih vremena i odmora.


Iz grafičkih prikaza ustanovljeno je da postoji ovisnost (stohastička
veza) između utroška vremena i određenih karakteristika stabala. Tako je
primjenom određenih regresionih jednadžbi izračunata korelacija, kako će
biti prikazano u poglavlju o rezultatima istraživanja.


Budući da je studij proveden na užem području, s manjim brojem
činilaca koji su djelovali na učinak, primijene su regresione jednadžbe
jednostruke korelacije.


Obzirom da je rad obavljen od iste grupe radnika, na istom terenu, a
nas interesira relativni odnos utrošaka vremena za pojedine donje granice
izrade i inače, to nije bilo potrebno obaviti procjenu stupnja učinka, kao
što za slične slučajeve iznosi mišljenje i STEINLIN (18).


441




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 12     <-- 12 -->        PDF

H
ni
CU
P
a
FH
1
M rt3 0 p
O CU
-p a
co >
o U(u d
i i
H I rto TJ rt aX o dcu 3to 3 3 öt o !>
cu rt o IHM -n ß i )
1ft3
U
^
3
to
rt
>
IH
´O rt
r H
b ß p
o cu
d TJ
C tM
rt j
K A
0 A
r H
a^
J A
r^
O N
OJ
r H
C0
oH
r-\
0 0
K AL A
L A
K A
L A
r H
o
o oH
a 3
Ü
L A
i
o
I H
1MCU
1
H
HP
CU
i
tu
T S CU
r H C0 Ü A KA CM r H tN rH CM o
CD

CO>

coo3
m
«
h
f>
Ti
o
r H3O
CU
T S
d
(H
O
^
C\J
CM
KA
!-\
KA
rA
KA
r-(
r H
r H
O
r H
CO I N CM o or H
pO PtoOPH
Jsd
>C0
O
u
P
3
ftrta0)a
rta
rt
-o T i
o
3 raO
8 -ö
o
od
PH a .V,
3
fti
tu
a CU
"^
ItuIHMcu
T S
d
rt
to
rt
d
rt
IH
M
KA
t´S)
^
CO
O
O
OJ
r H
LA.
OJ
r H
CO
L A
r H
K Ai rr H
O
OA
r H
O
c o
o
o or H
1 1 1
FH
ft
o
U
ft
«ni .
r H
ffl
rt
p
10
ti
a>
B
Ü
LfS
L A
os a
-p
O P d
CO >
o I H
P H T 3
1
CU
fn
i>
^Cti CÖ
P M
O >C0
-P O
co h
o -p
PH 3
H l rt 1 rt0 "d CD 0 P) >
J*i o d 3 fn
tu 3 IH T3 rt
to 3 3 Ö ^i rH
co > b o p
tU rt O I H 3 O CU
Q n E) ti to ß TJ
r-J
1 r H
^ 1 p
tU -H CU
C0 rt M Ti
3 d i>
o o
PH rt 3 o fta to a rt rt o ft tu d -rs d 3 S
cu H
´d j»j o>
a o o 3 -o
1 CU
rTj CU
r H CU I H
3 TS o
od u
cu c6
i T S d
tu d rt
IH ci U
$4 co M
iX>
0 >
OJ
L >
^tC\
OJ
CM
CD
KA
OJ
CO
CT-
r H
l >
L^L^
CO
r H
CAJ
UA
r H
r H
=t r H
I N
KA
r H
o
K A
r-\
r H
CO
-\
OA
0 0
A
r H
r H
r H
4
OJ
K A
*
=t
CD
:0
L A
tAJ
CM
r H
4 "
-
t M
CM
C0
1 1
o
o*
o
r H
o
o
oH
O
v
o or H
1 1 1 0 ^
ni
FH
H
AJ
10
d
H
^
ni-P
O-P10OP H
oj
a
CU
d
>
in
T J
H Io T-JJsj Ocuto 3CU rt
to T S
rt
rt a
6
?
3 Öt o ; >
O I H
CH T J
1
ft
3
h
^
3
to
rt
f>
I H
^ )
b o
O
Ö
t i
r H
p
tu
´ 3
t A
«K A ^ K A
r H
co 0\l
o
o OJ
LfA
*K A M
4
#UA >
C A
f
H
1 1 1 o «*O
o
H
r s
r H a 3 i
P O 1 1 r H 1
tu
R L A
*
CU
m
>! >
rt a
P . M
MCUtooft
3
rt
rtÖ
3
1 p
H
CU
IH T3
> o
o P
CU
r sr H3o
tu
T S
d
CU
I H
O

´!>
r H
KA
K A
OJ
C\J
K A
l >
r H
CO
LfA
r H
4
CSA
CD
K A 1 1 1
O
o
or H
o >co
P o co I H
O P
CM 3
rtda)
aa rt
-ra
-rt
o
" d o p(d 3
a M
o 3
tu
a
tu
T S
icuh(situ
T O
d
U
to
rt
d
rt
h
b i
NA
U A
CO
CD
r H
r^
CO
r H
r H
r H
KA
CD
r H
ČAJ
r-\
tN
1 1 1
O
o*
or H
1 1 1
ürtp
O
rt
a
CU
H I rto -ö rtü o dtu
a
3
1ft3
I H
rt s> U
i d rt
CAJ KA CD C CM
O
1 1 1 o*
-P R
to >
o fn
P H T j
coGJIfl
3
cd
-Q
3to
O
Cj
0
>
H
ti
^
đ
CO
a
o
fi
r H
fl
tu
t ]
CM
KA
L >
OJ oOJ
OJ
r H
CO r H O
O
r H
a 1 13
r H 1
o CU
f-l
^
CU
1
-H
P
CU
CU
r s CU
K A CD cD CD L N OJ
1 1 ! o
L A
SA > ra a
p .M
o >to
P o
co (H
o -P
P i 3
cooftrtdtus
rt IH3 C >
rt 3 oaw e rt o ft
Ts ö 3
-H -i-) j* !
o o P
ta
o
p
tu
a
«0
i-s
H3c i1tuI HS*j
cu
-r s
dtu
-O
d
rt
co
I H
o
X
d
d
rt
(H
bD
t M
4 "
CJD
^ CD
r H
CM
LJA
*
KA
r H
cr.
r H
O
I > r
H
Ci)
oV
t> C\J
t>
ts
00 * OJ
OJ
n j
V i
C ^
1 1 1
o o
r H ;
1 o ´ *
o or H
rt
T S O
H d
O H CAJ K A 4 1
A CD [A- CO CUA ft
M 3
tu ä




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Kod razmatranja je uzeto u obzir samo efektivno (operativno) vrijeme,
budući se relativan odnos utrošaka vremena ne bi promijenio, ako se efektivno
vrijeme uveća određenim postotkom dodatnog vremena.


III REZULTATI I DISKUSIJA O DOBIVENIM REZULTATIMA


U tabeli 1 i na slici 1 prikazano je za stabla pojedinih debljinskih razreda
postotno učešće utroška vremena radnih operacija kresanja granaguljenja kore po sekcijama. Postoci se odnose na utrošak vremena pomenutih
radnih operacija po stablu. Nadalje se u istoj tabeli i slici nalazi postotno
učešće drvne mase pojedinih sekcija u odnosu na ukupnu drvnu
masu krupnog drva stabla, odnosno debla.


9"
too
6
i*
s r s <. 6
s
s 7 T
6
&
S
9 s
* a
s
A
3
4
5 k
A
6
3
A
A
S
7
6
6
S
3 3
S
3 3
7 A
3
A
Z A 5
L
A
3
2 2 2.
Z 2 3
3
3
A S
2
Z
A
A
z f 2. A < 3 A A
3
A 1
\ A
2. X
<
´ 1 1
O&Ql
/?eß/v/ G/ZO
i m | i | u | ni
J/n/SKI HA-ZReO
/ .5-Ti/ /=> C A
i \ II \ 1,1
STABALA


00. <
»
~*n,„
ZS AS SS &S


Slika 1. Postotak vremena kresanja grana i guljenja kore pojedinih
sekcija jelovih debala prema utrošku vremena debla, te postotak
drvne mase pojedinih sekcija u odnosu na d. masu debla bez kore.
Stupac I kresanje grana: Stupac II guljenje kore; Stupac III postotak
drvne mase sekcije.


Iz tabele i slike se vidi da utrošak vremena za kresanje grana sekcija
nije proporcionalan drvnoj masi sekcija. Kod donjih sekcija, razmjerno
velike drvne mase, vrijeme kresanja je nisko, a idući od žilišta prema vrhu,
iako se drvna masa sekcija smanjuje, vrijeme kresanja se povećava. Kod
vršne sekcije utrošak vremena se redovito smanjuje, obzirom da je ova
sekcija kraća od ostalih, pa joj se i drvna masa u odnosu na drvnu masu
ostalih sekcija tim više smanjuje. Iz ovog izlaganja se vidi da se uobičajenom
načinu raspodjele utroška vremena za kresanje po jedinici drvne mase
krupnog drva u određenim prilikama može staviti ozbiljan prigovor.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Utrošak vremena guljenja kore po sekcijama donekle je proporcionalan
drvnoj masi sekcija, premda od toga ima odstupanja. Moglo bi se reći da
je kod donje sekcije udio vremena guljenja kore čas veći, a čas manji nego
udio drvne mase prema ukupnoj masi debla, no ta odstupanja nisu velika.
Kod slijedećih par sekcija udio vremena guljenja kore je manji nego udio
drvne mase, a zatim kod gornjih sekcija, kako se povećava granatost, taj
se odnos mijenja. Iz toga se može zaključiti da grane na deblu, pa makar
i glatko otesane, povećavaju utrošak vremena guljenja kore.


MtH.


-Mfc.´


10O GRAMA
90


SO


70


CO


so


<5ULJLNJL


4o


/

30


20


40


a


REO. 3R SBKClJG


Slika 2. Utrošci vremena za kresanje grana i guljenje kore po m3
drvne mase bez kore, na pojedinim sekcijama stabala debljinskog
razreda 65 cm prsnog promjera.


Na slici 2 prikazan je utrošak vremena kresanja grana i guljenja kore
u minutama po m3 drvne mase za pojedine sekcije, kod stabala debljinskog
razreda 65 cm.


Utrošak vremena kresanja za donju sekciju srednjeg promjera 59 cm
bez kore iznosi 1,30 min/m3. Kod narednih sekcija, idući prema vrhu stabla,
kako se granatost povećava, a promjer smanjuje, povećava se i utrošak
vremena po m3 drvne mase, tako da kod vršne sekcije srednjeg promjera
bez kore iznosi čak 106 min/m3 drvne mase.


Utrošak vremena guljenja kore pokazuje sličnu, iako nepravilnu tendenciju
povećanja utroška vremena u min/m3 drvne mase od donjih prema
gornjim sekcijama, ali razlike su blaže nego kod kresanja grana. Najveći




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Odnos utrošaka vremena po stablu za kresanje grana i guljenje kore,
po debljinskim razredina, za tri varijante izrade jelovih stabala
Tabela 2


Postotak


Izostavljedrvne
maPostotak
utroška vremena kod odreDonja
grano
deblo-se izrađeđene
varijante izrade u odnosu na
Deb-nica izravine
na ne deblo-utrošak vremena kod izrade cijeljinski
Dužina


de (Promjer tanjem kravine
prelog
debla, za radne operacije:
Varijanta razred debla na tanjem ju kod izma
ukupnoj


stabala Kresanje Guljenje Kresanje grana i


izrade kraju b.k.) rade drvnoj ma


grana kore guljenje kore


si krupnog


Ukupno


drva debla
cm m cm m


%


35 21,7 7 100 100 100 100


1
45 23,5 7 loo 100 100 100


(Cijelo deblo


-donja grani55
27,2 7 -100 100 100 100
65 29,8 7 100 100 100 100


ca izrade
75 5*, 7 7 100 100 100 100


pr.pr. 7 cm)


Prosjek 7 -loo 100 100 100


55 20,0 10,1 1,7 99,0 92,8 97,8 93,3
2
45 21,0 13,4 2,3 98,5 92,9 96,4 95,0
(Izostav55
25,0 16,0 2,2 93,8 91,8 97,6 95,4
ljena
65 27,3 16,5 2,5 98,5 92,0 97,8 95,3
vršna
75 32,0 21,0 2,7 99,0 89,5 97,3 94,0


sekcija)
Prosjek 15,6 2,5 98,8 91,4 97,4 94,8


3 55 16,0 17,3 5,7 92,8 64,1 90,1 78,9


(Izostavlje45
17,0 20,6 6,3 93,1 71,3 87,0 80,6


ne dvije 55 21,0 24,0 6,2 94,5 66,2 91,2 81,8


gornje 65 23,3 25,8 6,5 95,0 72,3 90,7 82,8


sekcije) 75 28,0 30,4 6,7 95,5 74,3 90,5 83,6


Prosjek 23,9 6,3 94,9 71,2 90,1 82,2


raspon utroška vremena (između vršne i druge sekcije) iznosi 1:5,8. Utrošak
vremena (min/m3) veći je kod prve nego kod druge sekcije zbog nepravilnosti
debla na žilištu.


U oba navedena slučaja, veliko povećanje utroška vremena kod gornjih
sekcija ukazuje na potrebu detaljne analize utroška vremena po sekcijama,
obzirom na drvnu masu sekcija.


U tabeli 2 prikazan je utrošak vremena za kresanje grana i guljenje
kore za tri varijante, tj. razne donje granice izrade (promjer na tanjem
kraju debla bez kore):


1. varijanta. Kod izrade je uzeta u obzir dužina debla do 7 cm promjera
na tanjem kraju;
2. varijanta. Izostavljena je vršna sekcija kod debala, čija se dužina
kreće od 1,7 m do 2,7 m, a promjeri na tanjem kraju se kreću od 10,1 cm
do 21,0 cm;


ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 16     <-- 16 -->        PDF

3. varijanta. Kod izrade su izostavljene dvije sekcije pri vrhu. Dužina
izostavljenog dijela se kreće od 5,7 m do 6,7 m, a vršni promjer iznosi 17,3
cm do 30,4 cm. Ove dužine i promjeri rastu s povećanjem prsnog promjera
stabala.
Utrošak vremena kresanja i guljenja kod prve varijante označen je postotkom
100 za sve debljinske razrede stabala, a smanjenje utrošaka vremena
drugih dviju varijanata izraženo je u postocima utrošaka vremena od
prve varijante izrade. Na isti način izražen je i odnos izrađene drvne mase
po stablu kod navedenih varijanti.


Kod druge varijante gubitak na drvnoj masi kretao se od 1,0% do
1,5%, a smanjenje vremena za guljenje kore kretalo se kod debljinskih
razreda stabala od 2,2% do 3,6%. Smanjenje vremena kresanja bilo je
znatno veće i kretalo se od 7,1 % do 10,5 %. Ova smanjenja utrošaka vremena
kod kresanja grana srazmjerna su donekle odbačenoj dužini debla,
a kod guljenja kore približno su međusobno jednaka, bez obzira što se donja
granica izrade s povećanjem prsnog promjera stabala povećava.


Kako se vidi, smanjenje vremena za kresanje je i do deset puta veće od
ispuštene drvne mase, dok je postotak smanjenja vremena guljenja kore
tek nešto veći od odbačene drvne mase.


Kod treće varijante izrade, utrošci vremena za kresanje po debljinskim
razredima kreću se od 64,1 % do 74,3 % od vremena kod prve varijante,
dok se istovremeno postoci iskorištene drvne mase kreću od 92,8 % do
95,5%, Smanjenje drvne mase i vremena kresanja veće je kod tanjih stabala,
a opada s povećanjem debljine stabala. Kako se iz ovog prikaza može
vidjeti, smanjenje utroška vremena kresanja ovdje je 4 do 6 puta veće nego
volumen ispuštene drvne mase. Kod ove varijante, utrošak vremena guljenja
kore u odnosu na prvu varijantu kreće se od 87,0% do 91,2%. Srna-,
njenje utroška vremena veće je za 1,4 do 2,1 puta u odnosu na gubitak
drvne mase.


Prema tome, uz isti gubitak na drvnoj masi, ovdje se znatno više smanjuje
vrijeme kresanja grana nego guljenja kore.
Nadalje je u tabeli 2 prikazan odnos zajedničkog utroška vremena kresanja
grana i guljenja kore kod triju varijanti, po debljinskim razredima.


Kod druge varijante opadanje utroška vremena u odnosu na prvu varijantu
kreće se od 4,6% do 6,7%. Obzirom na neznatan gubitak drvne mase,
smanjenje utroška vremena je 3,1 do 6,7 puta veće od gubitka drvne mase.


Kod treće varijante smanjenje ukupnog utroška vremena za kresanje
i guljenje opada s povećanjem debljine stabala i kreće se u rasponu od
16,4% kod najdebljih i 21,1% kod najtanijh stabala. Obzirom da je gubitak
drvne mase ovdje znatno veći nego kod druge varijante, odnos između
gubitka mase i smanjenja utroška vremena kreće se u omjeru od 2,8 do
3,6 puta i veći je kod debljih nego kod tanjih stabala.


Kako je već naprijed napomenuto, utrošak vremena za kresanje grana
i guljenje kore sudjeluje u efektivnom vremenu u prosjeku 76,4%. Obzirom
na ovako visok postotak učešća ovih radnih operacija, promjena njihovog
utroška vremena kod pojedinih varijanti izrade treba da ima dominantan
utjecaj u ukupno utrošenom efektivnom vremenu po stablu i m3 izrađene
drvne mase.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Ukupan (ovdje efektivni) utrošak vremena podijeljen je kod svih triju
varijanata u dvije grupe i to u grupu tzv. fiksnih i grupu varijabilnih vremena.


U grupu fiksnih vremena uzeta su vremena radnih operacija kojih utrošak
po stablu ne ovisi o volumenu izrađene drvne mase kod pojedinih varijanata.
To su slijedeće radne operacije: prijelaz od stabla do stabla, obaranje
stabla, otpiljivanje čuperka (brade).


U grupu varijabilnih utrošaka vremena uzete su one radne operacije
čiji se utrošak po stablu mijenja u ovisnosti o količini izrađene drvne mase:
kresanje grana, guljenje kore, prikrajanje, trupljenje i okretanje.


Iz grafičkih prikaza ustanovljeno je da postoji stohastička veza između
fiksnog utroška vremena po stablu i prsnog promjera stabla. Ista veza je
ustanovljena i za varijabilne utroške vremena. Izjednačenje utrošaka vremena
po stablu obavljeno je pomoću regresionih jednadžbi.


Obzirom da je fiksni utrošak vremena po stablu isti kod svih triju varijanti
obavljeno je jedno izjednačenje. Međutim, varijabilno vrijeme za isto
stablo kod pojedinih varijanti različitog je trajanja, pa je izjednačenje obavljeno
posebno za svaku varijantu. Jednadžbe, parametri i indeksi korelacije
prikazani su u tabeli 3.


Gore navedeni izjednačeni utrošci vremena po stablu prikazani su na
slikama 3, 4, 5. Zbrajanjem izjednačenih fiksnih i varijabilnih utrošaka vremena
po stablu dobiveno je za pojedine varijante izrade ukupno (efektivno)
vrijeme za stabla po debljinskim razredima. Sva navedena vremena (fiksno,
varijabilno, efektivno) preračunata su zatim po m3 drvne mase, po debljinskim
razredima, odvojeno za pojedine varijante.


Relativni odnosi utrošaka navedenih vremena po stablu i m3 izrađene
drvne mase prikazani su odvojeno po debljinskim razredima u tabeli 4.
Kod prve varijante izrade utrošci su prikazani indeksom (postotkom) 100.
Utrošci vremena drugih dviju varijanti — odvojeno po debljinskim razredima
i u prosjeku — prikazani su u postocima u odnosu na prvu varijantu.


Obzirom da se tzv. fiksno vrijeme po stablu kod pojedinih varijanti
izrade ne mijenja, ono kod svih varijanti ima indeks 100. Postoci (indeksi)
varijabilnog vremena po stablu kod druge i treće varijante izrade, u odnosu
prema vremenu kod prve varijante po tendenciji i iznosu vrlo su bliski
indeksima zajedničkog utroška vremena kresanja i guljenja, prikazanog u
tabeli 2. Ovo je razumljivo, obzirom da udio vremena prikrajanja i trupljenja,
koje se pored vremena kresanja i guljenja nalazi u varijabilnom vremenu,
sudjeluje s cea 8% u efektivnom vremenu. Kako je već napomenuto,
vrijeme kresanja i guljenja sudjeluje u prosjeku s cea 76,5 ° „.


Postotak fiksnog i varijabilnog vremena prema ukupnom (efektivnom)
vremenu po stablu prikazan je po debljinskim razredima za sve tri varijante
izrade u tabeli 5. Vidi se da udio fiksnog vremena kod svih varijanti
s porastom debljine stabala opada.


Fiksno vrijeme u apsolutnom iznosu po stablu je kod svih varijanata
isto, dok količina izrađene drvne mase po stablu kod druge varijante u odnosu
na prvu opada, što kod treće varijante dolazi još više do izražaja.
Srazmjerno tome, kod druge i treće varijante opada i apsolutni utrošak




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 18     <-- 18 -->        PDF

a


tS)


CD


ci 1 > CM


p a X


KN >« p rt


d N d o
rt -H o
rt +rH a 0 ü


a> CD TD rt X
fi TD rH


ci CD CD ,L> .


Eri


Eegresiona
pomoću koj
čunata kor


o


+


»


i


P
rt
i
oJ*j CD
P, tar D
-ri K N * r H 4 " 4 " ON L A K N
H
MCD
o -rt
ci
r H
ON
CM
C>
O N
00
MO
CO
L A
CCO
L >
C0
ON
O -
d
rt
TSaH
r H
CD p
LD rjn
O -o o
r>
o -o
r-
O #> o *>o
OJ L A ON CO ON r-i 4 -
A
rt
Cl
o
o L A
cj-
CM
O
o
o
r H
CO
KN
H
O
o
<+ r H
I-t
r^
o
o
4 -
C N
r H
r H
O
O
L A
C ^
K N
o o
o
o C0
K N
O
o
o
CM
O
K N
O
o
o
CO
CM
CD
O
o
o
ri 1 + + + + 1 + +
P P
bi -P
CD
a . Q 4 "
L>cD
0 0
K N
rri
r-1
r>cO
L A
CM
UN
CO
KN
C ^
[ >
ON
4
ON
i t
K N
r H
CO ICM
CO
o-r-i
ON
r H
L A
H
oc^ r H
U3
r-i
L A
r H
CO
CM
CO
L A
B C)
P<
H
LD
rt
P
o
+
O
+
o
+
o
+
O
1
o
+
o
1
o
1
rt
r 3
Mtl>
-ri
a L A
CM o
L >
4 -
L A
L A
4 "
atu
cl
ri
FM C ^
LO
L A
O
CO
CO
r-i
PON
r-i
K N
CO
CO
CO
0 0
0 0
€ rt K N
L A
CO
Ol
H
0 N 35 KD
CM
or H
NN
r H
4
L>
r H
O
O
O N
ON oco
MO
N
1 + + + + rH
1 + rH +
ri
M oM
ra CD
aCD
rt
tsj
1xCDa
pCD
T D
aO
>u
rt
P
ri
o
o
PH
CD
rt *rD
rD 2
o >o
Js( ci
nrt d
ß CD
ri -r~>
> 0 Csl
ri -ri
OJ
CD
aCD
T-D
H
tH
>
O
T D
ri
fH
t>
o
ß
r H
ri
&a
r-t
a-pß
rt
ra
r i
P
a
CM
a p
ß
a´f"D
ri
f l
to
K N
a-P
ß
aT D
ri
P
rt
ci
aCD
aCD
P
>
M
rt
MaS
ßC
«
PMCD oß
pPH
hO
CD
T D
g
CD
p
ra
E
C
L A
r-i
L A
CM
L A
K N
L A
*
r-t
CD CD ´
Ö
to
TS
H > > > >W
O
rt
to rt
> CO
ri
P
´ ci>
p-P
ß>
CDP
T D
-ri
ri
a aCDP l
TD
o
fH
,L>
r H
r-{ CM
rt
CM
, P
CM
o
CM K N
t
a
K N
P
K N
O.
K N
a
d
K N




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 19     <-- 19 -->        PDF

*s ~


0 R


3


csoc


a> > i« >


SD *


|!!||


il)ii


c/i


g c «J u


B5» «
g-S-S


Sapa


> 3>B>-I


rt «-=. u P.
^"Ifi!


.JI


_ 3


S —


tu


«a


a us e


B 8 (8 C «


:CI :


c * 1


h 5 « IM 8
s ´ s u s


> .M > X« „


u o 2


>w .Si .


— 8 u a
P-aBlS ;l


ro


U**


--sr.2


RJ tfl O CL


S> 0> cs


449




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Odnosi utrosaka. efektivnog vremena i drvne mase kod triju
varijanti izrade jelovine


Tabela 4


Odnosi utrosaka vreOdnosi
´oitrošaka vremena


mena po m iskorišteDeb-
i drvne mase po stablu


ne drvne mase
ljinski


Varijanta


Vrijeme


razred


izrade Drvna
stabala


VarijaEfekVarijaEfek


masa Fiksno Fiksno
cm bilno tivno bilno tivno


35 100 10Ü 100 100 100 100 100
1


45 100 100 100 100 100 100 100
(Donja gra


55 100 100 100 100 100 100 100
nica izra


65 100 100 100 100 100 100 100
de pr.


75 100 100 100 100 100 100 100
7 cm)


Prosjek 100 100 100 100 100 100 100


35 99,0 100 94,2 95,0 101,0 95,1 96,0
2
45 98,5 100 95,2 95,9 101,3 96,4 97,1
(Izostav55
93,8 100 95,2 95,3 101,0 96,2 96 ,8
ljena
65 98,5 100 94,7 95,3 101,7 96 ,5 96,9
vršna


75 99,0 100 94,1 94,6 101,0 95,0 95,5
sekcija)
Prosjek 98,8 100 94,6 95,2 101,2 95,8 96,4


35 92,8 100 78,1 81,4 107,3 34,2 37,7
3
45 93,1 100 80,7 33,4 107,3 86 ,6 39,5
(Izostav55
94,5 100 82,3 34,4 105,4 86,3 89,0
ljene
65 95,0 100 83,2 35 ,0 105,1 37,6 89,4
dvije
75 95 ,5 100 84,0 85,4 104,5 37 ,8 39,5


Prosj ek 94,9 100 82,4 84,4 105,4 36,9 88,9


3ekcije)


Postotak fiksnog i varijabilnog vremena prema efektivnom
vremenu kod pojedinih varijanti izrade jelovine


Tabela 5


Varijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3
Debljin-Vrij e m e
ski
Fiksno VarijaEfekFiksno
VarijaEfekFiksno
VarijaEfek


razred


bilno tivno bilno tivno bilno tivno


stabala
cm %
35 14,8 85,2 100 15,6 84,4 100 18,2 81,8 100
45 13,6 86,4 100 14,2 85,8 100 16,3 83,7 100
55 12,0 88,0 100 12,5 87,5 100 14,2 85,3 100
65 10,4 89,6 100 10,9 89,1 100 12,2 87,8 100
75 8,7 91,3 100 9,2 90,8 100 10,2 89,8 100


Prosjek 11,1 88,9 100-11,7 88,3 100 13,2 86,8 100


450




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 21     <-- 21 -->        PDF

varijabilnog vremena, pa postotno učešće fiksnog vremena kod druge i
treće varijante raste. U prosjeku, kod tretiranih varijanti ono se kreće od
11,1% do 13,2%.


Razmotrit ćemo još jednom rezultate u tabeli 4. Obzirom na relativno
nisko učešće fiksnog vremena, nadalje obzirom na dominantno učešće
utroška vremena za kresanje grana i guljenje kore, utrošak efektivnog vremena
po stablu kod druge varijante u odnosu na prvu iznosi u prosjeku
95,2%, a kod treće 84,4%.


Ovi su postoci samo nešto veći od postotaka kada se na isti način
usporede ukupni utrošci vremena za kresanje i guljenje po stablu kod pojedinih
varijanti, kao što se vidi u tabeli 2.


Kada razmotrimo smanjenje izrađene drvne mase i smanjenje ukupnog
(efektivnog) utroška vremena po stablu, kod druge varijante u odnosu na
prvu varijantu, vidimo u tabeli 4 da uz prosječno smanjenje drvne mase
od 1,2%, utrošak vremena opada za 4,8%. Kod treće varijante, uz smanjenje
drvne mase od 5,1 % utrošak vremena po stablu opada u prosjeku
za 15,6%. Nadalje, kod treće varijante se vidi da je kod tanjih stabala
veći relativni otpad drvne mase, a znatnije je i smanjenje utroška vremena
nego kod debljih stabala.


Na osnovu prikazanih rezultata iz odnosa gubitka drvne mase i smanjenja
utroška vremena, može se u određenom slučaju odrediti da li je i
koliko je ekonomično izvjesnu drvnu masu odbaciti, da bi se smanjio utrošak
vremena izrade, a time snizili i proizvodni troškovi.


Radi detaljnijeg prikaza, u tabeli 6 prikazana je za pojedine varijante
izrađena drvna masa u m3 i utrošci vremena u minutama.


Izrađena i izostavljena drvna masu; utrošci i


smanjenje utrošafcs vremena, kod pojedinih va


rijanata izrade jelovih stabala


Tabela 6


Pebljinski razred stabala, p.p. cm 35 »5 55 65 75
Izrađena drvna masa po prvoj varijanti.
BT 0,97 1,61 2,88 4,21 6,55
Izostavljena drvna masa kod izrade po
drugoj" Varijanti, m? 0,01 0,02 0,03 0,06 0,06
Izostavljena drvna masa kod izrade
po trećoj varijanti, m 0,07 0,11 0,16 0,21 0,26
Efektivno vrijeme po stablu, kod izra


de po prvoj varijanti, min 50,55 71,08 93,36 117,98 146,16


Smanjenje utroška vremena po stablu,
kod izrade po drugoj varijanti, min 2,*9 2,93 5,95 5,56 7,85


Smanjenje utroška vremena po stablu,
kod i:;rade po trećoj varijanti, min 9,5? 11,82 14,57 17,71 21,40


Stanje je nešto drugačije kod utroška vremena po m3 drvne mase. Dok
je utrošak fiksnog vremena po stablu kod svih triju varijanti isti, taj se




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 22     <-- 22 -->        PDF

_


o


i i
(rt 1 A4 -H


rH d o Ci


LU tu ra trt tu
p Ci > -o
(rt p, a) trt
EH TD C|


CT Iß O ID to IA IS ej" \0 LA IA LA
LN is O^


cL> LS r>-0^ CT 0^ 0"N o-


o


Ö
´3 -H OD
0) 1 O
O


o
o o o o o o o o o


O "n> trt
H rH 0) -P
p M TD a


P PH O T-J


Tf


0


trt


u
1 1


U



(U rt Tj A4


0 tu LS H 00 LT\ KN CS rH 0^ CS IA KN
tu trt i TD ra CT CM 4 ITN CO CS KN CT- CD C0 rH CT


CD
TD o


U


a TD Ci ´Ö H trt


o
>to tu ra crt TD O U) LTN LA IA rH rH r-l rH C\J rH
<> H
3 =t
V


M t) Ci fn o TD -H trt *
U)
ft Ili > ft p, ö o


rt


P
(U


o Si


l


C)


a


a
rt O 1 -H (U (U




d -H
h -d Ci
TD CS


(1) o td trt
H ra et! A4 S» U >


3 0 rH (U Cd t« H/ 4-rT, KN KN KN ON CO CT- OS CO C0


bu
d GN CJN CJN CT-CTN


H
p CG -H A4 CT CT» ON er ON a- ON
«w « « ». « # « * *


TD
O CM crt (.0


H B O d o) trt >tn o« o *-o* O o
o
o o o o o o o


0) rt
M rt i -p o


ci
H o >o ß Ci
rji


trt H Ci 01 R > TD TD


0
0
U H 3
h-:: t> P
Cl)


H


trt


LS-IA CO LA CM KN LA C\J



-d crt rL U3 10 o o^
ti 1
crt CO C\] r-i LA C\J rH 4-O LA LS CM


TD
CT


CO
q


o >ra A4
"r^ d »
d


ni
H Cl CU -H o LA cL> 4 l>- LA O IS-(II (\1 (M H (NJ CM


trt


rH p> ra o o rH
0) P
Cl CD


m
n


1 H
A! Ö -p


trt tu i
rt TO ej 0)


fl
01 T) H B > -d o
N >oi o p trt TD


o fn Ci tu u H
A4


f> ft -i-D rH M t>
CU o rt -H H tO O


ra đ
o o o o o o o o o o


a trt i tH O O O
>tn rt o -P trt O 4


trt
A4 o o o o». o »-oe> o * o o»


B 0
/—- -P H «* rH « rH*.*>» r-H rH * rH « rH r-l rH iH H * 1—1


o


o is
crt irt ci M


u
rH Ci TD Ć?
rQ O trt ´r;
cj -d crt Ci TI


g 3


Cl « s^ fn A4 Ci


T)


crt


f.i
N


m a Ci H (rt Ad u


n


^ Tj H
LU tu


TD TD Vk trt l cl fn p H KN LA ir\ LA. LC\ UA 10 LA LA LA LA LA to
m
H P -rt N trt o IO, LA ID I> o KN 4 LA U2 ISO
Ü P0) O T) < P * Cl


o
to tu ta
p


PH rH
Ci ra PM PH


d!
TI


a


a> rt i ´ S) 0)


Ci



ro
crt crt
TD


rt H
crt C


>
c


´Cl tu TD CNj crt trt a)
o irt ft -H rt TD tU A4 K O O ;, tu rH fl


cd 0)


Ci<


trt
H


p P o


Ti


>´.´!
O A4


o
"
Ci P -P -i


3 0


rt
rt
n


5)


o


g i-o
9 0


rH


Odnos utroška
vremena po
m drvne mase


B


o


rH
Cl)
TD
H


Crt


rt


deblu s ovršinom,
te pojedinim
dijelovima
debla


ft


o




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 23     <-- 23 -->        PDF

utrošak vremena po m3 drvne mase kod druge i treće varijante smanjuje,
obzirom da se dijeli različitim (sve manjim) volumenom drvne mase. Stoga
je utrošak fiksnog vremena po m3 drvne mase najmanji kod prve a najveći
kod treće varijante izrade. To se vidi iz koeficijenata utroška fiksnog
vremena za pojedine varijante po debljinskim razredima i u prosjeku (tabela
4).


Kako se dalje u istoj tabeli vidi, smanjenje ukupnog utroška vremena
kod druge i treće varijante u odnosu na prvu, veće je po deblu nego po m3
izrađene drvne mase. Ta je razlika kod druge varijante neznatna, a kod
treće iznosi u prosjeku 4,5 %. Tako ovdje utrošak vremena po m3 drvne
mase u odnosu na prvu varijantu iznosi u prosjeku 88,9%, što znači smanjenje
utroška vremena za 11,1%.


Radi detaljnijeg razjašnjenja odnosa utrošaka vremena po m3 drvne
mase, prikazani su u tabeli 7 odnosi utrošaka vremena po m3 drvne mase,
kod radnih operacija kresanja grana i guljenja kore, za cijelo deblo s ovršinom
i pojedine dijelove debla.


Utrošci vremena po m3 drvne mase za prvu varijantu izrade označeni
su indeksom 1,00. Zatim su uzeti u obzir utrošci vremena po m3 drvne mase
za 2. i 3. varijantu, te izostavljene dijelove debla, kod druge (redni br. 5) i
treće (redni br. 7) varijante, te izraženi indeksima u odnosu na utrošak vremena
kod prve varijante. Odnosi su prikazani po debljinskim razredima
stabala i u prosjeku. Podaci o dužinama i promjerima na tanjem kraju,
ovdje tretiranih dijelova debala nalaze se u tabeli 2.


Može se reći da odnos utrošaka vremena navedenih dijelova debla ovisi
o odnosu debljina tih dijelova. Kako se u tabeli vidi, utrošak vremena kresanja
grana po m3 drvne mase kod vršne sekcije veći je u prosjeku 7,29
puta od utroška vremena kod drvne mase krupnog drva. Kod vršne i pretposljednje
sekcije, gdje je debljina veća nego kod same vršne sekcije, i
koeficijent utroška vremena je manji (u prosjeku 5,70).


Koeficijent utroška vremena za kresanje grana veći je nešto kada se
usporede utrošci vremena po m3 drvne mase (tabela 7), nego kada se usporede
utrošci vremena po stablu (tabela 2).


Analizom varijance ispitali smo kako se odnose utrošci vremena kresanja
grana na sekcijama određenog promjera, od stabala raznih debljinskih
razreda. Za sekcije 35 cm srednjeg promjera bez kore F = 3,47, dok za
koeficijent rizika 0,05, F = 3,40.


Analiza varijance utrošaka vremena kresanja grana za sekcije od 45 cm
promjera, a od stabala debljinskih razreda 55 cm, 65 cm, 75 cm, daje F =
13,17, dok za koeficijent rizika 0,05, F = 3,74, a za koeficijent rizika 0,01,
F = 6,51. Prema tome u oba gornja slučaja postoji signifikantna razlika
utrošaka vremena kresanja.


Pokazala se, nadalje, stohastička veza između prsnih promjera stabala
i utroška vremena kresanja grana na sekcijama određenog promjera, ali sa
stabala raznih debljinskih razreda. Računsko izjednačenje je obavljeno pomoću
regresionih jednadžbi (tabela 3), za sekcije srednjeg promjera 15 cm,
25 cm, 35 cm i 45 cm, bez kore, a dužine po 4 metra.


Kako se vidi na slici 6, s porastom debljine stabala utrošak vremena
kresanja za oblovinu istog promjera se povećava. Što je stablo deblje, sekcija
iste debljine se nalazi na većoj visini od tla, granatija je, pa se tako


453




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 24     <-- 24 -->        PDF

povećava i utrošak vremena za kresanje. Na istoj slici se dalje vidi, da se
kod stabla određenog prsnog promjera utrošak vremena kresanja po sekciji
(s malim izuzetkom) povećava s opadanjem debljine sekcija. Razlog je
tome, da se granatost debla prema vrhu povećava.


SR pa. -SJFK-
ci.-e ( O.k.!


j »


«i


´i -«3
o


;


> $


7


35 4S SS SS V »
PASA// PROM-/G1 STAB/.A


Slika 6. Utrošak vremena kresanja grana po sekciji, za sekcije određenog
promjera, koje potječu sa stabala raznih debljlnskih razreda.


Na isti način, analizom varijance, ispitana je signifikantnost razlika
utrošaka vremena za radnu operaciju guljenja kore za sekcije srednjeg
promjera 35 cm, od stabala debljinskog razreda: 45, 55 i 65, a zatim za
sekcije srednjeg promjera 45, od stabala prsnog promjera 55, 65 i 75 cm.


sapa 5LK.CIJM(
OM)


/fScAi-t


^7





25c*tt>


i*


3


2


(


65 7S c*tt
P/1SA// PHOM/EK Sry}g/./f


Slika 7. Utrošak vremena guljenja kore po sekciji, za sekcije određenog
promjera, koje potječu sa stabala raznih debljinskih razreda.


454




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Za sekciju od 35 cm sr. pr. F iznosi 0,883 (za koeficijent rizika 0,05, F =
3,40); a za sekciju od 45 cm F = 1,492 (za koeficijent rizika 0,05, F = 3,80).
Prema tome razlike utrošaka vremena nisu signifikantne. Stoga se ne može
sa sigurnošću reći da povećan stupanj granatosti oblovine uzrokuje povećanje
utroška vremena guljenja kore. Premda signifikantnost utrošaka vremena
ovdje nije dokazana, ipak se pokazala ovisnost utroška vremena za
guljenje kore oblovine iste debljine, o prsnom promjeru stabala od kojih
tretirana oblovina potječe (Slika 7). Kako se iz slike vidi, povećanje utroška
vremena guljenja po sekciji s povećanjem debljine stabala mnogo je slabije
nego kod kresanja grana.


Nadalje je iz slike 6 moguće ustanoviti koliko se povećava utrošak
vremena kresanja grana sekcija određenog promjera, obzirom na povećanje
debljine stabala s kojih ove sekcije potječu. Odnos između najvećeg i najmanjeg
utroška vremena sekcija istog promjera iznosi:


Srednji promjer Koeficijent povećanja utroška
sekcije, cm vremena kresanja po sekciji


15 3,06
25 2,16
35 3,24
45 2,55


Na osnovu dobivenih rezultata istraživanja slijede


IV ZAKLJUČCI


1. Utrošak vremena kresanja grana u donjem dijelu debla jelovine sudjeluje
manjim postotkom od drvne mase, dok se prema vrhu debla taj
odnos mijenja. Proporcionalnost između utroška vremena i drvne mase na
pojedinim dijelovima debla bolja je kod radne operacije guljenja kore (tabela
1 i slika 1).
2. Kod izostavljanja od obrade vršnih dijelova debala jelovine, utrošak
vremena kresanja grana u mnogo većem postotku se smanjuje nego postotak
drvne mase. Slično se ponaša i utrošak vremena za guljenje kore, ali
pad utroška vremena nije tako velik kao kod kresanja grana (tabela 2).
3. Obzirom na veoma visok udio vremena kresanja grana i guljenja
kore po stablu, utrošak efektivnog vremena po stablu pokazuje sličnu tendenciju
smanjenja kao i utrošak vremena za kresanje i guljenje, ako se
vršni dio debla ne izradi, ali je smanjenje slabije jer se fiksna komponenta
efektivnog vremena i kod izostavljanja vršnog dijela po stablu ne mijenja.
4. Kod obračuna efektivnog utroška vremena po m3 drvne mase fiksno
vrijeme se povećava što se veći vršni dio debla izostavi, budući se isti utrošak
vremena (fiksnog) dijeli s manjim volumenom drvne mase. To također
doprinosi da je kod druge i treće varijante opadanje utroška efektivnog
vremena po m3 drvne mase u postotku prema utrošku vremena kod prve
varijante manje nego što je to kod utroška vremena po stablu.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 26     <-- 26 -->        PDF

5. Kod vršnih sekcija stabala, utrošak vremena kresanja grana po m3
drvne mase u prosjeku je 7,3 puta veći nego po m3 drvne mase za cijelo
deblo, dok za radnu operaciju guljenja kore to povećanje u prosjeku iznosi
2,2 puta.
6. Kod druge i treće varijante donja granica izrade se povećava s debljinom
stabala. Kod druge varijante donja granica se kreće od 10,1 cm do
21,0 cm (prosječno iznosi 15,6 cm); kod treće varijante kreće se od 17,3 cm
do 30,4 cm (prosječni promjer je 23,9 cm).
LITERATURA


1.
Ahonen , M.: Rough — limbing and ocular marking for crosscutting in the
preparation of sawlogs of pine. Comm. Inst. For. Fenniae 73, Helsinki, 1972.
2.
Anonymus : Allgemeine Anweisung für Arbeitsstudien (Arbeitsablauf-und
Zeitstudien) bei der Waldarbeit. 6. Auflage. KFW, Frankfurt/Main, 1964.
3.
Barnes , R.: Work Sampling, New York 2 ed. 1957.
4.
Benić , R.: Utvrđivanje normalnog učinka rada kod obaranja i izrade jelovine
u ljetnoj sječi. Šum. List, 11/12, 1958.
5.
Bojanin , S.: Određivanje vremena izrade metodom trenutačnih zapažanja.
Nar. Šumar, 5—6, 1963.
6.
Bojanin , S.: Elementi za određivanje utroška vremena kod trupljenja
jelovih debala (broj prepiljivanja po 1 m3 drvne mase te prosječni promjeri
prepiljivanja za pojedine Sortimente). Šum. List, 9—10, 1968.
7.
Bojanin , S.: Primjena metode trenutačnih opažanja (MTO) za studij vremena
kod obaranja i izrade jelovih stabala. Šum. List, 12, 1974.
8.
E z e k i e 1, M.: Methods of Correlation and Regression Analysis, Linear and
Curvelinear. John Wiley and Sons Inc., New York 1959.
9.
Gläser , H.: Die Ernte des Holzes. Neuwied, 1954.
10.
Häberle , S.: Die Multimomentaufnähme als Hilfsmittel für differenzierte
Zeitbedarfsmessungen. Forstarchiv, str. 73—75, 1961.
11.
Hilf, H. H.: Zur Frage der Ermittlung reiner Sortenzeiten (Kostenzeiten).
Stellungnahme zu Platzer, H. B. (S. 28—29) (L 4). Forstarchiv, 8, 1960.
12.
Lan d schütz , W.: Zur Frage der Erstellung von Leistungstafeln auf arbeitswissenschaftlicher
und mathematisch-statistischer Grundlage. Theoretische
Voraussetzungen und praktische Anwendung auf ein Untersuchungsbeispiel
beim Holzeinschlag, (Dissertation). Hamburg 1968, Selbstverlag.
13.
P1 a t z e r, H. B.: Können wir bei der Zeitstudien (Leistungsuntersuchung)
reine Sortenzeiten (Kostenzeiten) erheben? Forstarchiv, 3, 1960.
14.
P1 a t z e r, H. B.: Leistungsuntersuchungen (Zeitstudien) mit sektionsweiser
Messung von Teilzeiten. Forstarchiv, 8, 1963.
15.
Rehschuh , D.: Aufteilung der Entastungs — und Entrindungszeit an Nedelbäumen.
Sektionsweise Auswertung von Zeitstudien. Forsttechn. Informationen,
6, 1970.
16.
Reh sc huh, D.: Ausgangstage für einen neuen Holzerntetarif. Forsttechn.
Informationen, 1, 1971.
17.
Sago ws ki, H.: Einführung eines neuen Holzerntetarifes in die Praxis.
Forsttechn. Informationen, 1, 1971.
18.
S t e i n 1 i n, H.: Zur Methodik von Feldversuchen im Hauungsbetrieb. Mitt.
Schweiz. Anst. forstl. Versuchsw., 2, 1955.
19.
T o m a n i ć, S.: Komparativna studija vremena kronografskom i multimomentnom
metodom pri sječi i izradi drva. Šum. List, 1—3, 1975.
20.
Weber , R.: Zur Frage der Ermittlung reiner Sortenzeiten (Kostenzeiten)
Stellungnahme zu Platzer, H. B. (S. 28—29).. Forstarchiv, 8, 1960.
456




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 27     <-- 27 -->        PDF

SUMMARY


Relation between the time consumption and lower limit ot the primary
conversion of Fiv trees


The author deals with the problem of lower limit (of the diameter at the
small end of the stems) in the primary conversion of Fir trees. Usually the
stem and the top section of the trees up to the diameter of 7 cm outside bark
are converted.


In the time study the author applied the work sampling method, and the
sterns for this purpose were divided into the sections of 4 m in length. Only
the top sections could be shorter. B. h. d. of treated trees ranged betwen 35 and
75 cm.


It was established that the time consumption per 1 m3 of converted volume
at top sections for the barking was about twice, and for the trimming on the
average even seven times longer than at the other (lower) part of the stem.
Therefore, if the top sections are omited, the time consumption for the trimming
and barking of converted volume per tree shortens absolutely and relatively
in a higher degree than the omited wood volume.


Three variants of the primary conversion were treated: 1. The conversion
of stems up to the diameter of 7 cm outside bark at the small end; 2. The top
section of the 2 m average length were omited; 3. Two top sections of the 6,3 m
average length were omited.


All diminutions of the time consumption and of the wood volume, mentioned
further, represent the average value for all treated trees.


In the second variant the wood volume per tree, in relation to the first
variant, diminished by 1,2%; the time consumption for the trimming by 8,6%,
for the barking by 2,6B/a, and the both consumptions together by 5,2%. At the


3. variant the above mentioned diminutions amount up to 5,1%; 28,8%; 9,9´V»
and 17,8 % respectively.
Furthermore, the effective time which was divided into two parts and that:
the fixed (invariable) time and the variable time, was treated. To the fixed
time belong the following work operations: Walking from tree to tree, felling
and beard outting off. These work operations are fixed, because their time consumption
per tree is the same, irrespectively of the converted part of the stem.
The variable work operations are: trimming, barking, marking for cross-cutting
and cross-cutting. The time consumption per tree of the variable times varies
in individual variants, with regard to the converted length of the stem. Because
of the fixed component of time, the effective time diminished in the second
and third variant with the smaller intensity than the whole time consumption
of trimming and barking, which dominates in the variable time. The diminution
of the effective time per tree in the second variant amounts to 4,8 %, and in
third variant to 15,6%, with regard to the above mentioned diminution of converted
volume.


The diminution of the effective time per 1 m´! of converted volume in the


2. and 3. variant is a little smaller than per tree, because the fixed time increases
per 1 m3 of converted volume in the 2. and 3. variant, with regard to the diminution
of the converted volume, by which the time consumption is divided.
In the 2. variant, the lower limit of conversion amounts on an average to 15,6
cm, and in the 3. variant to 23,9 cm.
It was found that the time consumption of the trimming for a certain
round-wood section of the same diameter increases with the increasing diameter
of the stern, from which the section is derived. The increasing can be threefold.
The reason for it is that the round-wood of the same diameter of thicker stems
lies higher on the stem, in the more branchy part. The similar increasing of the
time consumption for the barking is not significant.


457