DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 9 <-- 9 --> PDF |
ODNOS UTROŠKA VREMENA I DONJE GRANICE IZRADE SORTIMENATA KOD JELOVIH STABALA S. BOJANIM SAŽETAK. U radnji autor* tretira problem donje granice (promjera na tanjem kraju debla) kod izrade jelovih stabala. Kod studija vremena autor je primijenio Work sampling metodu. Krajnji rezultat istraživanja su odnosi između izrađene drvne mase i utroška vremena za tu drvnu masu. Dobiveni rezultati omogućuju izračunavanje ekonomičnosti izrade sortimenata iz ovršine. (op) I UVOD I PROBLEMATIKA Kod proučavanja rada i mjerenja utroška vremena radova na obaranju stabala i izradi, usvojena je podjela vremena na stablovno i sortimentno vrijeme. Ukupan iznos ovih vremena po jedinici proizvoda služi dalje kao osnova za obračun dodatnog vremena, kako bi se odredio ukupan utrošak (norma) vremena. Ovome načinu raspodjele može se prigovoriti da vrijeme kresanja grana podjednako tereti cjelokupnu masu krupnog drva, bez obzira što je donji dio debla gotovo bez grana. Utrošak vremena za guljenje kore tehničkog drva dijeli se ukupnom masom tehničkog drva, kako bi se dobilo vrijeme po jedinici drvne mase, GLÄSER (9). Budući da se debljina tehničke oblovine kreće u znatnom rasponu, pojedini sortimenti se neopravdano terete znatno većim utroškom vremena od stvarnog. Kako se vidi iz jedne radnje autora, BOJANIN (7), utrošak vremena kresanja grana kod obaranja i izrade jelovine u vrijeme mezgre, sudjeluje u efektivnom vremenu s 32,1%, a guljenje kore s 44,3´%, što iznosi ukupno 76,4% efektivnog vremena. Obzirom da ove dvije radne operacije sudjeluju u ukupnom utrošku vremena s tako visokim postotkom, u izvjesnim je slučajevima od posebne važnosti da se utrošak vremena ovih radova pravilno raspodijeli na pojedine Sortimente. Ostale radne operacije kod obaranja i izrade zastupljene su u efektivnom vremenu manjim postotkom, a njihova raspodjela po jedinici izrađenih sortimenata je jednostavnija. Ukoliko sve radove na obaranju stabala i izradi obavlja ista grupa radnika, pomenuti način raspodjele vremena za kresanje grana i guljenje kore nije od presudne važnosti; radnici će ipak u cjelini biti pravilno nagrađeni. * Prof. dr. St. Bojanin, dipl. inž. šum., Katedra za iskorištavanje šuma Šumarski fakultet Zagreb, Šimunska 25 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Ako, međutim, obaranje stabala i izradu tehničkih sortimenata obavlja jedna, a izradu prostornog drva, koje se mahom nalazi u gornjem dijelu stabla, druga grupa radnika, onda je pravilna raspodjela utroška vremena za kresanje grana i guljenje kore od posebne važnosti. Nadalje, kod određivanja troškova proizvodnje pojedinih sortimenata, važno je svaki Sortiment pravilno opteretiti utroškom vremena pojedinih radnih operacija. Pored naprijed iznesenih problema oko utroška vremena, dolazi u obzir i donja granica izrade, tj. minimalni promjer oblovine koji kod izrade još dolazi u obzir. Naime, kao donja granica izrade uzima se promjer od 7 cm. Kod četinjača grane mahom spadaju u sitno drvo, tako kada se debla prevrše, za izradu dolazi u obzir drvna masa debla, s dijelom ovršine iznad 7 cm promjera. Ukoliko se određeni vršni dio debla odbaci, utrošak vremena kresanja grana i guljenja kore se znatno smanji, ali se smanji i iskorištena drvna masa. Stoga je važno odrediti odnos smanjenja utroška vremena izrade i drvne mase, kako bi se odredilo koja je donja granica izrade ekonomična. Ovim su se problemom bavili PLATZER (14), RESCHUH (15), SAGOWSKI (17) i drugi, a posebna pažnja u radovima pomenutih autora posvećena je utrošku vremena kresanja grana i guljenja kore. Utrošak vremena ovih dviju radnih operacija može se najbolje odrediti tako da se deblo podijeli na sekcije i utrošak vremena ustanovi posebno po sekcijama. Ovakav način određivanja utroška vremena, uglavnom kod četinjača, primijenili su PLATZER (14), HÄBERLE (10), RESCHUH (15), SAGOWSKI (17), LANDSCHUTZ (12). Dužina sekcija uzeta je u većini slučajeva od 5 m, s napomenom da ona može biti veća ili manja, ovisno o preciznosti rada koja se želi postići. HÄBERLE (10) smatra da je za mjerenje utroška vremena radova kresanja grana i guljenja kore po sekcijama metoda trenutačnih opažanja (MTO) pogodnija od kronometraže. MTO je kod studija vremena radova na obaranju i izradi primijenio i LANDSCHÜTZ (12). U ovoj radnji postavljen je cilj istražiti utrošak vremena kod radova na obaranju i izradi jelovih stabala za različite donje granice izrade. Ujedno je pri tome posebno analiziran utrošak vremena za kresanje grana i guljenje kore pojedinih sekcija, stabala raznih debljinskih razreda. II PODRUČJE ISTRAŽIVANJA I METODA RADA Istraživanja su vršena na području šumarije Zalesina, u šumskoj gospodarskoj jedinici »Kupjački Vrh«, odjel III — 2f. Ovo je planinsko područje; podloga je vapnenac; mjestimično iz tla izbija kamenje do 50 cm; nagib terena iznosi do 20´%. To su visoke pre- borne sastojine; drvna masa u ovoj gospodarskoj jedinici u prosjeku po ha iznosi oko 300 m3 jele i smreke te bukve i ostalih vrsta preko 100 m3. Stabla su zdrava; način gospodarenja je stablimična preborna sječa. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Kod obaranja i izrade su uzeta u obzir samo jelova stabla. Tretirana su stabla od 31 cm do 78 cm prsnog promjera. Srednje kubno stablo imalo je 3,38 mß drvne mase krupnog drva. Sječa i izrada vršena je u ljeto, u vrijeme mezgre. Radnička grupa sastojala se od dva radnika, starosti 36 i 32 godine, oba radnika su zdravi i uvježbani u radovima na sječi i izradi. Radnici su opremljeni jednom motornom pilom Stihl-070 AV, dužine vodilice 50 cm, kojom je stalno radio isti radnik. Pored toga, svaki radnik je imao sjekiru težine cea 1,8 kg; kora je guljena drvenim guljačima i sjekirama. Nakon obaranja, motorista je kresao grane motornom pilom i grubo i glatko, a pomoćni radnik sjekirom, u pravilu glatko, dok je ponekad sjekirom samo grubo otesao grane. Zatim je motornom pilom kresanje popravljeno na glatko. Trupljenje je motorista mahom obavljao sam, u pravilu na dužine od 4 m i 5 m, a po potrebi je pomoćni radnik zr.bijao klinove. Nakon toga su trupci okretani te s donje strane okresani i oguljena im je kora. Prostorno drvo nije izrađivano, nego je pri vrhu debala dio koji nije odgovarao za tehničke Sortimente ostavljen u jednom komadu, kako se ponekad postupa i u Finskoj, AHONEN (1). Kod studija vremena primijenjena je MTO, a uzeti su ekvidistantni intervali opažanja od 25/100 min. Da bi se utrošak vremena kresanja grana i guljenja kore mogao detaljnije istražiti, debla su u vezi sa studijem vremena podijeljena na sekcije od 4 m dužine, izuzev posljednje (vršne) sekcije, čija je dužina tolika, da donja granica izrade bude 7 cm. Dužina posljednje sekcije bila je manja od 4 m. Rad svakog radnika je evidentirao poseban opažač, a kasnije su utrošci vremena istog zahvata, odnosno grupe zahvata za svako stablo sumirani. Utrošak vremena je evidentiran posebno za svako stablo. Radni proces smo raščlanili na slijedeće radne operacije: prijelaz od stabla do stabla; obaranje stabala; otpiljivanje čuperka (brade); kresanje grana; guljenje kore; prikrajanje; trupljenje; okretanje trupaca; slaganje grana. Radi mjerenja utroška vremena, ove radne operacije su raščlanjene dalje na pojedine zahvate. Studij vremena je vršen u toku cijelog radnog dana, kako bi se obuhvatila eventualna kolebanja učinka u toku dana, a da se ujedno dobije i struktura radnog dana te udio općih vremena i odmora. Iz grafičkih prikaza ustanovljeno je da postoji ovisnost (stohastička veza) između utroška vremena i određenih karakteristika stabala. Tako je primjenom određenih regresionih jednadžbi izračunata korelacija, kako će biti prikazano u poglavlju o rezultatima istraživanja. Budući da je studij proveden na užem području, s manjim brojem činilaca koji su djelovali na učinak, primijene su regresione jednadžbe jednostruke korelacije. Obzirom da je rad obavljen od iste grupe radnika, na istom terenu, a nas interesira relativni odnos utrošaka vremena za pojedine donje granice izrade i inače, to nije bilo potrebno obaviti procjenu stupnja učinka, kao što za slične slučajeve iznosi mišljenje i STEINLIN (18). 441 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 12 <-- 12 --> PDF |
H ni CU P a FH 1 M rt3 0 p O CU -p a co > o U(u d i i H I rto TJ rt aX o dcu 3to 3 3 öt o !> cu rt o IHM -n ß i ) 1ft3 U ^ 3 to rt > IH ´O rt r H b ß p o cu d TJ C tM rt j K A 0 A r H a^ J A r^ O N OJ r H C0 oH r-\ 0 0 K AL A L A K A L A r H o o oH a 3 Ü L A i o I H 1MCU 1 H HP CU i tu T S CU r H C0 Ü A KA CM r H tN rH CM o CD ,ü CO> Cđ coo3 m « h f> Ti o r H3O CU T S d (H O ^ C\J CM KA !-\ KA rA KA r-( r H r H O r H CO I N CM o or H pO PtoOPH Jsd >C0 O u P 3 ftrta0)a rta rt -o T i o 3 raO 8 -ö o od PH a .V, 3 fti tu a CU "^ ItuIHMcu T S d rt to rt d rt IH M KA t ^ CO O O OJ r H LA. OJ r H CO L A r H K Ai rr H O OA r H O c o o o or H 1 1 1 FH ft o U ft «ni . r H ffl rt p 10 ti a> B Ü LfS L A os a -p O P d CO > o I H P H T 3 1 CU fn i> ^Cti CÖ P M O >C0 -P O co h o -p PH 3 H l rt 1 rt0 "d CD 0 P) > J*i o d 3 fn tu 3 IH T3 rt to 3 3 Ö ^i rH co > b o p tU rt O I H 3 O CU Q n E) ti to ß TJ r-J 1 r H ^ 1 p tU -H CU C0 rt M Ti 3 d i> o o PH rt 3 o fta to a rt rt o ft tu d -rs d 3 S cu H ´d j»j o> a o o 3 -o 1 CU rTj CU r H CU I H 3 TS o od u cu c6 i T S d tu d rt IH ci U $4 co M iX> 0 > OJ L > ^tC\ OJ CM CD KA OJ CO CT- r H l > L^L^ CO r H CAJ UA r H r H =t r H I N KA r H o K A r-\ r H CO -\ OA 0 0 A r H r H r H 4 OJ K A * =t CD :0 L A tAJ CM r H 4 " - t M CM C0 1 1 o o* o r H o o oH O v o or H 1 1 1 0 ^ ni FH H AJ 10 d H ^ ni-P O-P10OP H oj a CU d > in T J H Io T-JJsj Ocuto 3CU rt to T S rt rt a 6 ? 3 Öt o ; > O I H CH T J 1 ft 3 h ^ 3 to rt f> I H ^ ) b o O Ö t i r H p tu ´ 3 t A «K A ^ K A r H co 0\l o o OJ LfA *K A M 4 #UA > C A f H 1 1 1 o «*O o H r s r H a 3 i P O 1 1 r H 1 tu R L A * CU m >! > rt a P . M MCUtooft 3 rt rtÖ 3 1 p H CU IH T3 > o o P CU r sr H3o tu T S d CU I H O ,« ´!> r H KA K A OJ C\J K A l > r H CO LfA r H 4 CSA CD K A 1 1 1 O o or H o >co P o co I H O P CM 3 rtda) aa rt -ra -rt o " d o p(d 3 a M o 3 tu a tu T S icuh(situ T O d U to rt d rt h b i NA U A CO CD r H r^ CO r H r H r H KA CD r H ČAJ r-\ tN 1 1 1 O o* or H 1 1 1 ürtp O rt a CU H I rto -ö rtü o dtu a 3 1ft3 I H rt s> U i d rt CAJ KA CD C CM O 1 1 1 o* -P R to > o fn P H T j coGJIfl 3 cd -Q 3to O Cj 0 > H ti ^ đ CO a o fi r H fl tu t ] CM KA L > OJ oOJ OJ r H CO r H O O r H a 1 13 r H 1 o CU f-l ^ CU 1 -H P CU CU r s CU K A CD cD CD L N OJ 1 1 ! o L A SA > ra a p .M o >to P o co (H o -P P i 3 cooftrtdtus rt IH3 C > rt 3 oaw e rt o ft Ts ö 3 -H -i-) j* ! o o P ta o p tu a «0 i-s H3c i1tuI HS*j cu -r s dtu -O d rt co I H o X d d rt (H bD t M 4 " CJD ^ CD r H CM LJA * KA r H cr. r H O I > r H Ci) oV t> C\J t> ts 00 * OJ OJ n j V i C ^ 1 1 1 o o r H ; 1 o ´ * o or H rt T S O H d O H CAJ K A 4 1 A CD [A- CO CUA ft M 3 tu ä |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Kod razmatranja je uzeto u obzir samo efektivno (operativno) vrijeme, budući se relativan odnos utrošaka vremena ne bi promijenio, ako se efektivno vrijeme uveća određenim postotkom dodatnog vremena. III REZULTATI I DISKUSIJA O DOBIVENIM REZULTATIMA U tabeli 1 i na slici 1 prikazano je za stabla pojedinih debljinskih razreda postotno učešće utroška vremena radnih operacija kresanja granaguljenja kore po sekcijama. Postoci se odnose na utrošak vremena pomenutih radnih operacija po stablu. Nadalje se u istoj tabeli i slici nalazi postotno učešće drvne mase pojedinih sekcija u odnosu na ukupnu drvnu masu krupnog drva stabla, odnosno debla. 9" too 6 i* s r s <. 6 s s 7 T 6 & S 9 s * a s A 3 4 5 k A 6 3 A A S 7 6 6 S 3 3 S 3 3 7 A 3 A Z A 5 L A 3 2 2 2. Z 2 3 3 3 A S 2 Z A A z f 2. A < 3 A A 3 A 1 \ A 2. X < ´ 1 1 O&Ql /?eß/v/ G/ZO i m | i | u | ni J/n/SKI HA-ZReO / .5-Ti/ /=> C A i \ II \ 1,1 STABALA 00. < » ~*n,„ ZS AS SS &S Slika 1. Postotak vremena kresanja grana i guljenja kore pojedinih sekcija jelovih debala prema utrošku vremena debla, te postotak drvne mase pojedinih sekcija u odnosu na d. masu debla bez kore. Stupac I kresanje grana: Stupac II guljenje kore; Stupac III postotak drvne mase sekcije. Iz tabele i slike se vidi da utrošak vremena za kresanje grana sekcija nije proporcionalan drvnoj masi sekcija. Kod donjih sekcija, razmjerno velike drvne mase, vrijeme kresanja je nisko, a idući od žilišta prema vrhu, iako se drvna masa sekcija smanjuje, vrijeme kresanja se povećava. Kod vršne sekcije utrošak vremena se redovito smanjuje, obzirom da je ova sekcija kraća od ostalih, pa joj se i drvna masa u odnosu na drvnu masu ostalih sekcija tim više smanjuje. Iz ovog izlaganja se vidi da se uobičajenom načinu raspodjele utroška vremena za kresanje po jedinici drvne mase krupnog drva u određenim prilikama može staviti ozbiljan prigovor. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Utrošak vremena guljenja kore po sekcijama donekle je proporcionalan drvnoj masi sekcija, premda od toga ima odstupanja. Moglo bi se reći da je kod donje sekcije udio vremena guljenja kore čas veći, a čas manji nego udio drvne mase prema ukupnoj masi debla, no ta odstupanja nisu velika. Kod slijedećih par sekcija udio vremena guljenja kore je manji nego udio drvne mase, a zatim kod gornjih sekcija, kako se povećava granatost, taj se odnos mijenja. Iz toga se može zaključiti da grane na deblu, pa makar i glatko otesane, povećavaju utrošak vremena guljenja kore. MtH. -Mfc.´ 10O GRAMA 90 SO 70 CO so <5ULJLNJL 4o / 30 20 40 a REO. 3R SBKClJG Slika 2. Utrošci vremena za kresanje grana i guljenje kore po m3 drvne mase bez kore, na pojedinim sekcijama stabala debljinskog razreda 65 cm prsnog promjera. Na slici 2 prikazan je utrošak vremena kresanja grana i guljenja kore u minutama po m3 drvne mase za pojedine sekcije, kod stabala debljinskog razreda 65 cm. Utrošak vremena kresanja za donju sekciju srednjeg promjera 59 cm bez kore iznosi 1,30 min/m3. Kod narednih sekcija, idući prema vrhu stabla, kako se granatost povećava, a promjer smanjuje, povećava se i utrošak vremena po m3 drvne mase, tako da kod vršne sekcije srednjeg promjera bez kore iznosi čak 106 min/m3 drvne mase. Utrošak vremena guljenja kore pokazuje sličnu, iako nepravilnu tendenciju povećanja utroška vremena u min/m3 drvne mase od donjih prema gornjim sekcijama, ali razlike su blaže nego kod kresanja grana. Najveći |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Odnos utrošaka vremena po stablu za kresanje grana i guljenje kore, po debljinskim razredina, za tri varijante izrade jelovih stabala Tabela 2 Postotak Izostavljedrvne maPostotak utroška vremena kod odreDonja grano deblo-se izrađeđene varijante izrade u odnosu na Deb-nica izravine na ne deblo-utrošak vremena kod izrade cijeljinski Dužina de (Promjer tanjem kravine prelog debla, za radne operacije: Varijanta razred debla na tanjem ju kod izma ukupnoj stabala Kresanje Guljenje Kresanje grana i izrade kraju b.k.) rade drvnoj ma grana kore guljenje kore si krupnog Ukupno drva debla cm m cm m % 35 21,7 7 100 100 100 100 1 45 23,5 7 loo 100 100 100 (Cijelo deblo -donja grani55 27,2 7 -100 100 100 100 65 29,8 7 100 100 100 100 ca izrade 75 5*, 7 7 100 100 100 100 pr.pr. 7 cm) Prosjek 7 -loo 100 100 100 55 20,0 10,1 1,7 99,0 92,8 97,8 93,3 2 45 21,0 13,4 2,3 98,5 92,9 96,4 95,0 (Izostav55 25,0 16,0 2,2 93,8 91,8 97,6 95,4 ljena 65 27,3 16,5 2,5 98,5 92,0 97,8 95,3 vršna 75 32,0 21,0 2,7 99,0 89,5 97,3 94,0 sekcija) Prosjek 15,6 2,5 98,8 91,4 97,4 94,8 3 55 16,0 17,3 5,7 92,8 64,1 90,1 78,9 (Izostavlje45 17,0 20,6 6,3 93,1 71,3 87,0 80,6 ne dvije 55 21,0 24,0 6,2 94,5 66,2 91,2 81,8 gornje 65 23,3 25,8 6,5 95,0 72,3 90,7 82,8 sekcije) 75 28,0 30,4 6,7 95,5 74,3 90,5 83,6 Prosjek 23,9 6,3 94,9 71,2 90,1 82,2 raspon utroška vremena (između vršne i druge sekcije) iznosi 1:5,8. Utrošak vremena (min/m3) veći je kod prve nego kod druge sekcije zbog nepravilnosti debla na žilištu. U oba navedena slučaja, veliko povećanje utroška vremena kod gornjih sekcija ukazuje na potrebu detaljne analize utroška vremena po sekcijama, obzirom na drvnu masu sekcija. U tabeli 2 prikazan je utrošak vremena za kresanje grana i guljenje kore za tri varijante, tj. razne donje granice izrade (promjer na tanjem kraju debla bez kore): 1. varijanta. Kod izrade je uzeta u obzir dužina debla do 7 cm promjera na tanjem kraju; 2. varijanta. Izostavljena je vršna sekcija kod debala, čija se dužina kreće od 1,7 m do 2,7 m, a promjeri na tanjem kraju se kreću od 10,1 cm do 21,0 cm; |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 16 <-- 16 --> PDF |
3. varijanta. Kod izrade su izostavljene dvije sekcije pri vrhu. Dužina izostavljenog dijela se kreće od 5,7 m do 6,7 m, a vršni promjer iznosi 17,3 cm do 30,4 cm. Ove dužine i promjeri rastu s povećanjem prsnog promjera stabala. Utrošak vremena kresanja i guljenja kod prve varijante označen je postotkom 100 za sve debljinske razrede stabala, a smanjenje utrošaka vremena drugih dviju varijanata izraženo je u postocima utrošaka vremena od prve varijante izrade. Na isti način izražen je i odnos izrađene drvne mase po stablu kod navedenih varijanti. Kod druge varijante gubitak na drvnoj masi kretao se od 1,0% do 1,5%, a smanjenje vremena za guljenje kore kretalo se kod debljinskih razreda stabala od 2,2% do 3,6%. Smanjenje vremena kresanja bilo je znatno veće i kretalo se od 7,1 % do 10,5 %. Ova smanjenja utrošaka vremena kod kresanja grana srazmjerna su donekle odbačenoj dužini debla, a kod guljenja kore približno su međusobno jednaka, bez obzira što se donja granica izrade s povećanjem prsnog promjera stabala povećava. Kako se vidi, smanjenje vremena za kresanje je i do deset puta veće od ispuštene drvne mase, dok je postotak smanjenja vremena guljenja kore tek nešto veći od odbačene drvne mase. Kod treće varijante izrade, utrošci vremena za kresanje po debljinskim razredima kreću se od 64,1 % do 74,3 % od vremena kod prve varijante, dok se istovremeno postoci iskorištene drvne mase kreću od 92,8 % do 95,5%, Smanjenje drvne mase i vremena kresanja veće je kod tanjih stabala, a opada s povećanjem debljine stabala. Kako se iz ovog prikaza može vidjeti, smanjenje utroška vremena kresanja ovdje je 4 do 6 puta veće nego volumen ispuštene drvne mase. Kod ove varijante, utrošak vremena guljenja kore u odnosu na prvu varijantu kreće se od 87,0% do 91,2%. Srna-, njenje utroška vremena veće je za 1,4 do 2,1 puta u odnosu na gubitak drvne mase. Prema tome, uz isti gubitak na drvnoj masi, ovdje se znatno više smanjuje vrijeme kresanja grana nego guljenja kore. Nadalje je u tabeli 2 prikazan odnos zajedničkog utroška vremena kresanja grana i guljenja kore kod triju varijanti, po debljinskim razredima. Kod druge varijante opadanje utroška vremena u odnosu na prvu varijantu kreće se od 4,6% do 6,7%. Obzirom na neznatan gubitak drvne mase, smanjenje utroška vremena je 3,1 do 6,7 puta veće od gubitka drvne mase. Kod treće varijante smanjenje ukupnog utroška vremena za kresanje i guljenje opada s povećanjem debljine stabala i kreće se u rasponu od 16,4% kod najdebljih i 21,1% kod najtanijh stabala. Obzirom da je gubitak drvne mase ovdje znatno veći nego kod druge varijante, odnos između gubitka mase i smanjenja utroška vremena kreće se u omjeru od 2,8 do 3,6 puta i veći je kod debljih nego kod tanjih stabala. Kako je već naprijed napomenuto, utrošak vremena za kresanje grana i guljenje kore sudjeluje u efektivnom vremenu u prosjeku 76,4%. Obzirom na ovako visok postotak učešća ovih radnih operacija, promjena njihovog utroška vremena kod pojedinih varijanti izrade treba da ima dominantan utjecaj u ukupno utrošenom efektivnom vremenu po stablu i m3 izrađene drvne mase. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Ukupan (ovdje efektivni) utrošak vremena podijeljen je kod svih triju varijanata u dvije grupe i to u grupu tzv. fiksnih i grupu varijabilnih vremena. U grupu fiksnih vremena uzeta su vremena radnih operacija kojih utrošak po stablu ne ovisi o volumenu izrađene drvne mase kod pojedinih varijanata. To su slijedeće radne operacije: prijelaz od stabla do stabla, obaranje stabla, otpiljivanje čuperka (brade). U grupu varijabilnih utrošaka vremena uzete su one radne operacije čiji se utrošak po stablu mijenja u ovisnosti o količini izrađene drvne mase: kresanje grana, guljenje kore, prikrajanje, trupljenje i okretanje. Iz grafičkih prikaza ustanovljeno je da postoji stohastička veza između fiksnog utroška vremena po stablu i prsnog promjera stabla. Ista veza je ustanovljena i za varijabilne utroške vremena. Izjednačenje utrošaka vremena po stablu obavljeno je pomoću regresionih jednadžbi. Obzirom da je fiksni utrošak vremena po stablu isti kod svih triju varijanti obavljeno je jedno izjednačenje. Međutim, varijabilno vrijeme za isto stablo kod pojedinih varijanti različitog je trajanja, pa je izjednačenje obavljeno posebno za svaku varijantu. Jednadžbe, parametri i indeksi korelacije prikazani su u tabeli 3. Gore navedeni izjednačeni utrošci vremena po stablu prikazani su na slikama 3, 4, 5. Zbrajanjem izjednačenih fiksnih i varijabilnih utrošaka vremena po stablu dobiveno je za pojedine varijante izrade ukupno (efektivno) vrijeme za stabla po debljinskim razredima. Sva navedena vremena (fiksno, varijabilno, efektivno) preračunata su zatim po m3 drvne mase, po debljinskim razredima, odvojeno za pojedine varijante. Relativni odnosi utrošaka navedenih vremena po stablu i m3 izrađene drvne mase prikazani su odvojeno po debljinskim razredima u tabeli 4. Kod prve varijante izrade utrošci su prikazani indeksom (postotkom) 100. Utrošci vremena drugih dviju varijanti — odvojeno po debljinskim razredima i u prosjeku — prikazani su u postocima u odnosu na prvu varijantu. Obzirom da se tzv. fiksno vrijeme po stablu kod pojedinih varijanti izrade ne mijenja, ono kod svih varijanti ima indeks 100. Postoci (indeksi) varijabilnog vremena po stablu kod druge i treće varijante izrade, u odnosu prema vremenu kod prve varijante po tendenciji i iznosu vrlo su bliski indeksima zajedničkog utroška vremena kresanja i guljenja, prikazanog u tabeli 2. Ovo je razumljivo, obzirom da udio vremena prikrajanja i trupljenja, koje se pored vremena kresanja i guljenja nalazi u varijabilnom vremenu, sudjeluje s cea 8% u efektivnom vremenu. Kako je već napomenuto, vrijeme kresanja i guljenja sudjeluje u prosjeku s cea 76,5 ° „. Postotak fiksnog i varijabilnog vremena prema ukupnom (efektivnom) vremenu po stablu prikazan je po debljinskim razredima za sve tri varijante izrade u tabeli 5. Vidi se da udio fiksnog vremena kod svih varijanti s porastom debljine stabala opada. Fiksno vrijeme u apsolutnom iznosu po stablu je kod svih varijanata isto, dok količina izrađene drvne mase po stablu kod druge varijante u odnosu na prvu opada, što kod treće varijante dolazi još više do izražaja. Srazmjerno tome, kod druge i treće varijante opada i apsolutni utrošak |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 18 <-- 18 --> PDF |
a tS) CD ci 1 > CM p a X KN >« p rt d N d o rt -H o rt +rH a 0 ü a> CD TD rt X fi TD rH ci CD CD ,L> . Eri Eegresiona pomoću koj čunata kor o + » i P rt i oJ*j CD P, tar D -ri K N * r H 4 " 4 " ON L A K N H MCD o -rt ci r H ON CM C> O N 00 MO CO L A C L > C0 ON O - d rt TSaH r H CD p LD rjn O -o o r> o -o r- O #> o *>o OJ L A ON CO ON r-i 4 - A rt Cl o o L A cj- CM O o o r H CO KN H O o <+ r H I-t r^ o o 4 - C N r H r H O O L A C ^ K N o o o o C0 K N O o o CM O K N O o o CO CM CD O o o ri 1 + + + + 1 + + P P bi -P CD a . Q 4 " L>cD 0 0 K N rri r-1 r>cO L A CM UN CO KN C ^ [ > ON 4 ON i t K N r H CO ICM CO o-r-i ON r H L A H oc^ r H U3 r-i L A r H CO CM CO L A B C) P< H LD rt P o + O + o + o + O 1 o + o 1 o 1 rt r 3 Mtl> -ri a L A CM o L > 4 - L A L A 4 " atu cl ri FM C ^ LO L A O CO CO r-i PON r-i K N CO CO CO 0 0 0 0 € rt K N L A CO Ol H 0 N 35 KD CM or H NN r H 4 L> r H O O O N ON oco MO N 1 + + + + rH 1 + rH + ri M oM ra CD aCD rt tsj 1xCDa pCD T D aO >u rt P ri o o PH CD rt *rD rD 2 o >o Js( ci nrt d ß CD ri -r~> > 0 Csl ri -ri OJ CD aCD T-D H tH > O T D ri fH t> o ß r H ri &a r-t a-pß rt ra r i P a CM a p ß a´f"D ri f l to K N a-P ß aT D ri P rt ci aCD aCD P > M rt MaS ßC « PMCD oß pPH hO CD T D g CD p ra E C L A r-i L A CM L A K N L A * r-t CD CD ´ Ö to TS H > > > >W O rt to rt > CO ri P ´ ci> p-P ß> CDP T D -ri ri a aCDP l TD o fH ,L> r H r-{ CM rt CM , P CM o CM K N t a K N P K N O. K N a d K N |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 19 <-- 19 --> PDF |
*s ~ 0 R 3 csoc a> > i« > SD * |!!|| il)ii c/i g c «J u B5» « g-S-S Sapa > 3>B>-I rt «-=. u P. ^"Ifi! .JI _ 3 S — tu «a a us e B 8 (8 C « :CI : c * 1 h 5 « IM 8 s ´ s u s > .M > X« „ u o 2 >w .Si . — 8 u a P-aBlS ;l ro U** --sr.2 RJ tfl O CL S> 0> cs 449 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Odnosi utrosaka. efektivnog vremena i drvne mase kod triju varijanti izrade jelovine Tabela 4 Odnosi utrosaka vreOdnosi ´oitrošaka vremena mena po m iskorišteDeb- i drvne mase po stablu ne drvne mase ljinski Varijanta Vrijeme razred izrade Drvna stabala VarijaEfekVarijaEfek masa Fiksno Fiksno cm bilno tivno bilno tivno 35 100 10Ü 100 100 100 100 100 1 45 100 100 100 100 100 100 100 (Donja gra 55 100 100 100 100 100 100 100 nica izra 65 100 100 100 100 100 100 100 de pr. 75 100 100 100 100 100 100 100 7 cm) Prosjek 100 100 100 100 100 100 100 35 99,0 100 94,2 95,0 101,0 95,1 96,0 2 45 98,5 100 95,2 95,9 101,3 96,4 97,1 (Izostav55 93,8 100 95,2 95,3 101,0 96,2 96 ,8 ljena 65 98,5 100 94,7 95,3 101,7 96 ,5 96,9 vršna 75 99,0 100 94,1 94,6 101,0 95,0 95,5 sekcija) Prosjek 98,8 100 94,6 95,2 101,2 95,8 96,4 35 92,8 100 78,1 81,4 107,3 34,2 37,7 3 45 93,1 100 80,7 33,4 107,3 86 ,6 39,5 (Izostav55 94,5 100 82,3 34,4 105,4 86,3 89,0 ljene 65 95,0 100 83,2 35 ,0 105,1 37,6 89,4 dvije 75 95 ,5 100 84,0 85,4 104,5 37 ,8 39,5 Prosj ek 94,9 100 82,4 84,4 105,4 36,9 88,9 3ekcije) Postotak fiksnog i varijabilnog vremena prema efektivnom vremenu kod pojedinih varijanti izrade jelovine Tabela 5 Varijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3 Debljin-Vrij e m e ski Fiksno VarijaEfekFiksno VarijaEfekFiksno VarijaEfek razred bilno tivno bilno tivno bilno tivno stabala cm % 35 14,8 85,2 100 15,6 84,4 100 18,2 81,8 100 45 13,6 86,4 100 14,2 85,8 100 16,3 83,7 100 55 12,0 88,0 100 12,5 87,5 100 14,2 85,3 100 65 10,4 89,6 100 10,9 89,1 100 12,2 87,8 100 75 8,7 91,3 100 9,2 90,8 100 10,2 89,8 100 Prosjek 11,1 88,9 100-11,7 88,3 100 13,2 86,8 100 450 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 21 <-- 21 --> PDF |
varijabilnog vremena, pa postotno učešće fiksnog vremena kod druge i treće varijante raste. U prosjeku, kod tretiranih varijanti ono se kreće od 11,1% do 13,2%. Razmotrit ćemo još jednom rezultate u tabeli 4. Obzirom na relativno nisko učešće fiksnog vremena, nadalje obzirom na dominantno učešće utroška vremena za kresanje grana i guljenje kore, utrošak efektivnog vremena po stablu kod druge varijante u odnosu na prvu iznosi u prosjeku 95,2%, a kod treće 84,4%. Ovi su postoci samo nešto veći od postotaka kada se na isti način usporede ukupni utrošci vremena za kresanje i guljenje po stablu kod pojedinih varijanti, kao što se vidi u tabeli 2. Kada razmotrimo smanjenje izrađene drvne mase i smanjenje ukupnog (efektivnog) utroška vremena po stablu, kod druge varijante u odnosu na prvu varijantu, vidimo u tabeli 4 da uz prosječno smanjenje drvne mase od 1,2%, utrošak vremena opada za 4,8%. Kod treće varijante, uz smanjenje drvne mase od 5,1 % utrošak vremena po stablu opada u prosjeku za 15,6%. Nadalje, kod treće varijante se vidi da je kod tanjih stabala veći relativni otpad drvne mase, a znatnije je i smanjenje utroška vremena nego kod debljih stabala. Na osnovu prikazanih rezultata iz odnosa gubitka drvne mase i smanjenja utroška vremena, može se u određenom slučaju odrediti da li je i koliko je ekonomično izvjesnu drvnu masu odbaciti, da bi se smanjio utrošak vremena izrade, a time snizili i proizvodni troškovi. Radi detaljnijeg prikaza, u tabeli 6 prikazana je za pojedine varijante izrađena drvna masa u m3 i utrošci vremena u minutama. Izrađena i izostavljena drvna masu; utrošci i smanjenje utrošafcs vremena, kod pojedinih va rijanata izrade jelovih stabala Tabela 6 Pebljinski razred stabala, p.p. cm 35 »5 55 65 75 Izrađena drvna masa po prvoj varijanti. BT 0,97 1,61 2,88 4,21 6,55 Izostavljena drvna masa kod izrade po drugoj" Varijanti, m? 0,01 0,02 0,03 0,06 0,06 Izostavljena drvna masa kod izrade po trećoj varijanti, m 0,07 0,11 0,16 0,21 0,26 Efektivno vrijeme po stablu, kod izra de po prvoj varijanti, min 50,55 71,08 93,36 117,98 146,16 Smanjenje utroška vremena po stablu, kod izrade po drugoj varijanti, min 2,*9 2,93 5,95 5,56 7,85 Smanjenje utroška vremena po stablu, kod i:;rade po trećoj varijanti, min 9,5? 11,82 14,57 17,71 21,40 Stanje je nešto drugačije kod utroška vremena po m3 drvne mase. Dok je utrošak fiksnog vremena po stablu kod svih triju varijanti isti, taj se |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 22 <-- 22 --> PDF |
_ o i i (rt 1 A4 -H rH d o Ci LU tu ra trt tu p Ci > -o (rt p, a) trt EH TD C| CT Iß O ID to IA IS ej" \0 LA IA LA LN is O^ cL> LS r>-0^ CT 0^ 0"N o- o Ö ´3 -H OD 0) 1 O O o o o o o o o o o o O "n> trt H rH 0) -P p M TD a P PH O T-J Tf 0 trt u 1 1 U f» (U rt Tj A4 0 tu LS H 00 LT\ KN CS rH 0^ CS IA KN tu trt i TD ra CT CM 4 ITN CO CS KN CT- CD C0 rH CT CD TD o U a TD Ci ´Ö H trt o >to tu ra crt TD O U) LTN LA IA rH rH r-l rH C\J rH <> H 3 =t V M t) Ci fn o TD -H trt * U) ft Ili > ft p, ö o rt P (U o Si l C) a a rt O 1 -H (U (U d -H h -d Ci TD CS (1) o td trt H ra et! A4 S» U > 3 0 rH (U Cd t« H/ 4-rT, KN KN KN ON CO CT- OS CO C0 bu d GN CJN CJN CT-CTN H p CG -H A4 CT CT» ON er ON a- ON «w « « ». « # « * * TD O CM crt (.0 H B O d o) trt >tn o« o *-o* O o o o o o o o o o 0) rt M rt i -p o ci H o >o ß Ci rji trt H Ci 01 R > TD TD 0 0 U H 3 h-:: t> P Cl) H trt LS-IA CO LA CM KN LA C\J -d crt rL U3 10 o o^ ti 1 crt CO C\] r-i LA C\J rH 4-O LA LS CM TD CT CO q o >ra A4 "r^ d » d ni H Cl CU -H o LA cL> 4 l>- LA O IS-(II (\1 (M H (NJ CM trt rH p> ra o o rH 0) P Cl CD m n 1 H A! Ö -p trt tu i rt TO ej 0) fl 01 T) H B > -d o N >oi o p trt TD o fn Ci tu u H A4 f> ft -i-D rH M t> CU o rt -H H tO O ra đ o o o o o o o o o o a trt i tH O O O >tn rt o -P trt O 4 trt A4 o o o o». o »-oe> o * o o» B 0 /—- -P H «* rH « rH*.*>» r-H rH * rH « rH r-l rH iH H * 1—1 o o is crt irt ci M u rH Ci TD Ć? rQ O trt ´r; cj -d crt Ci TI g 3 Cl « s^ fn A4 Ci T) crt f.i N m a Ci H (rt Ad u n ^ Tj H LU tu TD TD Vk trt l cl fn p H KN LA ir\ LA. LC\ UA 10 LA LA LA LA LA to m H P -rt N trt o IO, LA ID I> o KN 4 LA U2 ISO Ü P0) O T) < P * Cl o to tu ta p PH rH Ci ra PM PH d! TI a a> rt i ´ S) 0) Ci 0ü ro crt crt TD rt H crt C > c ´Cl tu TD CNj crt trt a) o irt ft -H rt TD tU A4 K O O ;, tu rH fl cd 0) Ci< trt H p P o Ti >´.´! O A4 o " Ci P -P -i 3 0 rt rt n 5) o g i-o 9 0 rH Odnos utroška vremena po m drvne mase B o rH Cl) TD H Crt rt deblu s ovršinom, te pojedinim dijelovima debla ft o |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 23 <-- 23 --> PDF |
utrošak vremena po m3 drvne mase kod druge i treće varijante smanjuje, obzirom da se dijeli različitim (sve manjim) volumenom drvne mase. Stoga je utrošak fiksnog vremena po m3 drvne mase najmanji kod prve a najveći kod treće varijante izrade. To se vidi iz koeficijenata utroška fiksnog vremena za pojedine varijante po debljinskim razredima i u prosjeku (tabela 4). Kako se dalje u istoj tabeli vidi, smanjenje ukupnog utroška vremena kod druge i treće varijante u odnosu na prvu, veće je po deblu nego po m3 izrađene drvne mase. Ta je razlika kod druge varijante neznatna, a kod treće iznosi u prosjeku 4,5 %. Tako ovdje utrošak vremena po m3 drvne mase u odnosu na prvu varijantu iznosi u prosjeku 88,9%, što znači smanjenje utroška vremena za 11,1%. Radi detaljnijeg razjašnjenja odnosa utrošaka vremena po m3 drvne mase, prikazani su u tabeli 7 odnosi utrošaka vremena po m3 drvne mase, kod radnih operacija kresanja grana i guljenja kore, za cijelo deblo s ovršinom i pojedine dijelove debla. Utrošci vremena po m3 drvne mase za prvu varijantu izrade označeni su indeksom 1,00. Zatim su uzeti u obzir utrošci vremena po m3 drvne mase za 2. i 3. varijantu, te izostavljene dijelove debla, kod druge (redni br. 5) i treće (redni br. 7) varijante, te izraženi indeksima u odnosu na utrošak vremena kod prve varijante. Odnosi su prikazani po debljinskim razredima stabala i u prosjeku. Podaci o dužinama i promjerima na tanjem kraju, ovdje tretiranih dijelova debala nalaze se u tabeli 2. Može se reći da odnos utrošaka vremena navedenih dijelova debla ovisi o odnosu debljina tih dijelova. Kako se u tabeli vidi, utrošak vremena kresanja grana po m3 drvne mase kod vršne sekcije veći je u prosjeku 7,29 puta od utroška vremena kod drvne mase krupnog drva. Kod vršne i pretposljednje sekcije, gdje je debljina veća nego kod same vršne sekcije, i koeficijent utroška vremena je manji (u prosjeku 5,70). Koeficijent utroška vremena za kresanje grana veći je nešto kada se usporede utrošci vremena po m3 drvne mase (tabela 7), nego kada se usporede utrošci vremena po stablu (tabela 2). Analizom varijance ispitali smo kako se odnose utrošci vremena kresanja grana na sekcijama određenog promjera, od stabala raznih debljinskih razreda. Za sekcije 35 cm srednjeg promjera bez kore F = 3,47, dok za koeficijent rizika 0,05, F = 3,40. Analiza varijance utrošaka vremena kresanja grana za sekcije od 45 cm promjera, a od stabala debljinskih razreda 55 cm, 65 cm, 75 cm, daje F = 13,17, dok za koeficijent rizika 0,05, F = 3,74, a za koeficijent rizika 0,01, F = 6,51. Prema tome u oba gornja slučaja postoji signifikantna razlika utrošaka vremena kresanja. Pokazala se, nadalje, stohastička veza između prsnih promjera stabala i utroška vremena kresanja grana na sekcijama određenog promjera, ali sa stabala raznih debljinskih razreda. Računsko izjednačenje je obavljeno pomoću regresionih jednadžbi (tabela 3), za sekcije srednjeg promjera 15 cm, 25 cm, 35 cm i 45 cm, bez kore, a dužine po 4 metra. Kako se vidi na slici 6, s porastom debljine stabala utrošak vremena kresanja za oblovinu istog promjera se povećava. Što je stablo deblje, sekcija iste debljine se nalazi na većoj visini od tla, granatija je, pa se tako 453 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 24 <-- 24 --> PDF |
povećava i utrošak vremena za kresanje. Na istoj slici se dalje vidi, da se kod stabla određenog prsnog promjera utrošak vremena kresanja po sekciji (s malim izuzetkom) povećava s opadanjem debljine sekcija. Razlog je tome, da se granatost debla prema vrhu povećava. SR pa. -SJFK- ci.-e ( O.k.! j » «i ´i -«3 o ; > $ 7 35 4S SS SS V » PASA// PROM-/G1 STAB/.A Slika 6. Utrošak vremena kresanja grana po sekciji, za sekcije određenog promjera, koje potječu sa stabala raznih debljlnskih razreda. Na isti način, analizom varijance, ispitana je signifikantnost razlika utrošaka vremena za radnu operaciju guljenja kore za sekcije srednjeg promjera 35 cm, od stabala debljinskog razreda: 45, 55 i 65, a zatim za sekcije srednjeg promjera 45, od stabala prsnog promjera 55, 65 i 75 cm. sapa 5LK.CIJM( OM) /fScAi-t ^7 5« 25c*tt> i* 3 2 ( 65 7S c*tt P/1SA// PHOM/EK Sry}g/./f Slika 7. Utrošak vremena guljenja kore po sekciji, za sekcije određenog promjera, koje potječu sa stabala raznih debljinskih razreda. 454 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Za sekciju od 35 cm sr. pr. F iznosi 0,883 (za koeficijent rizika 0,05, F = 3,40); a za sekciju od 45 cm F = 1,492 (za koeficijent rizika 0,05, F = 3,80). Prema tome razlike utrošaka vremena nisu signifikantne. Stoga se ne može sa sigurnošću reći da povećan stupanj granatosti oblovine uzrokuje povećanje utroška vremena guljenja kore. Premda signifikantnost utrošaka vremena ovdje nije dokazana, ipak se pokazala ovisnost utroška vremena za guljenje kore oblovine iste debljine, o prsnom promjeru stabala od kojih tretirana oblovina potječe (Slika 7). Kako se iz slike vidi, povećanje utroška vremena guljenja po sekciji s povećanjem debljine stabala mnogo je slabije nego kod kresanja grana. Nadalje je iz slike 6 moguće ustanoviti koliko se povećava utrošak vremena kresanja grana sekcija određenog promjera, obzirom na povećanje debljine stabala s kojih ove sekcije potječu. Odnos između najvećeg i najmanjeg utroška vremena sekcija istog promjera iznosi: Srednji promjer Koeficijent povećanja utroška sekcije, cm vremena kresanja po sekciji 15 3,06 25 2,16 35 3,24 45 2,55 Na osnovu dobivenih rezultata istraživanja slijede IV ZAKLJUČCI 1. Utrošak vremena kresanja grana u donjem dijelu debla jelovine sudjeluje manjim postotkom od drvne mase, dok se prema vrhu debla taj odnos mijenja. Proporcionalnost između utroška vremena i drvne mase na pojedinim dijelovima debla bolja je kod radne operacije guljenja kore (tabela 1 i slika 1). 2. Kod izostavljanja od obrade vršnih dijelova debala jelovine, utrošak vremena kresanja grana u mnogo većem postotku se smanjuje nego postotak drvne mase. Slično se ponaša i utrošak vremena za guljenje kore, ali pad utroška vremena nije tako velik kao kod kresanja grana (tabela 2). 3. Obzirom na veoma visok udio vremena kresanja grana i guljenja kore po stablu, utrošak efektivnog vremena po stablu pokazuje sličnu tendenciju smanjenja kao i utrošak vremena za kresanje i guljenje, ako se vršni dio debla ne izradi, ali je smanjenje slabije jer se fiksna komponenta efektivnog vremena i kod izostavljanja vršnog dijela po stablu ne mijenja. 4. Kod obračuna efektivnog utroška vremena po m3 drvne mase fiksno vrijeme se povećava što se veći vršni dio debla izostavi, budući se isti utrošak vremena (fiksnog) dijeli s manjim volumenom drvne mase. To također doprinosi da je kod druge i treće varijante opadanje utroška efektivnog vremena po m3 drvne mase u postotku prema utrošku vremena kod prve varijante manje nego što je to kod utroška vremena po stablu. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 26 <-- 26 --> PDF |
5. Kod vršnih sekcija stabala, utrošak vremena kresanja grana po m3 drvne mase u prosjeku je 7,3 puta veći nego po m3 drvne mase za cijelo deblo, dok za radnu operaciju guljenja kore to povećanje u prosjeku iznosi 2,2 puta. 6. Kod druge i treće varijante donja granica izrade se povećava s debljinom stabala. Kod druge varijante donja granica se kreće od 10,1 cm do 21,0 cm (prosječno iznosi 15,6 cm); kod treće varijante kreće se od 17,3 cm do 30,4 cm (prosječni promjer je 23,9 cm). LITERATURA 1. Ahonen , M.: Rough — limbing and ocular marking for crosscutting in the preparation of sawlogs of pine. Comm. Inst. For. Fenniae 73, Helsinki, 1972. 2. Anonymus : Allgemeine Anweisung für Arbeitsstudien (Arbeitsablauf-und Zeitstudien) bei der Waldarbeit. 6. Auflage. KFW, Frankfurt/Main, 1964. 3. Barnes , R.: Work Sampling, New York 2 ed. 1957. 4. Benić , R.: Utvrđivanje normalnog učinka rada kod obaranja i izrade jelovine u ljetnoj sječi. Šum. List, 11/12, 1958. 5. Bojanin , S.: Određivanje vremena izrade metodom trenutačnih zapažanja. Nar. Šumar, 5—6, 1963. 6. Bojanin , S.: Elementi za određivanje utroška vremena kod trupljenja jelovih debala (broj prepiljivanja po 1 m3 drvne mase te prosječni promjeri prepiljivanja za pojedine Sortimente). Šum. List, 9—10, 1968. 7. Bojanin , S.: Primjena metode trenutačnih opažanja (MTO) za studij vremena kod obaranja i izrade jelovih stabala. Šum. List, 12, 1974. 8. E z e k i e 1, M.: Methods of Correlation and Regression Analysis, Linear and Curvelinear. John Wiley and Sons Inc., New York 1959. 9. Gläser , H.: Die Ernte des Holzes. Neuwied, 1954. 10. Häberle , S.: Die Multimomentaufnähme als Hilfsmittel für differenzierte Zeitbedarfsmessungen. Forstarchiv, str. 73—75, 1961. 11. Hilf, H. H.: Zur Frage der Ermittlung reiner Sortenzeiten (Kostenzeiten). Stellungnahme zu Platzer, H. B. (S. 28—29) (L 4). Forstarchiv, 8, 1960. 12. Lan d schütz , W.: Zur Frage der Erstellung von Leistungstafeln auf arbeitswissenschaftlicher und mathematisch-statistischer Grundlage. Theoretische Voraussetzungen und praktische Anwendung auf ein Untersuchungsbeispiel beim Holzeinschlag, (Dissertation). Hamburg 1968, Selbstverlag. 13. P1 a t z e r, H. B.: Können wir bei der Zeitstudien (Leistungsuntersuchung) reine Sortenzeiten (Kostenzeiten) erheben? Forstarchiv, 3, 1960. 14. P1 a t z e r, H. B.: Leistungsuntersuchungen (Zeitstudien) mit sektionsweiser Messung von Teilzeiten. Forstarchiv, 8, 1963. 15. Rehschuh , D.: Aufteilung der Entastungs — und Entrindungszeit an Nedelbäumen. Sektionsweise Auswertung von Zeitstudien. Forsttechn. Informationen, 6, 1970. 16. Reh sc huh, D.: Ausgangstage für einen neuen Holzerntetarif. Forsttechn. Informationen, 1, 1971. 17. Sago ws ki, H.: Einführung eines neuen Holzerntetarifes in die Praxis. Forsttechn. Informationen, 1, 1971. 18. S t e i n 1 i n, H.: Zur Methodik von Feldversuchen im Hauungsbetrieb. Mitt. Schweiz. Anst. forstl. Versuchsw., 2, 1955. 19. T o m a n i ć, S.: Komparativna studija vremena kronografskom i multimomentnom metodom pri sječi i izradi drva. Šum. List, 1—3, 1975. 20. Weber , R.: Zur Frage der Ermittlung reiner Sortenzeiten (Kostenzeiten) Stellungnahme zu Platzer, H. B. (S. 28—29).. Forstarchiv, 8, 1960. 456 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 27 <-- 27 --> PDF |
SUMMARY Relation between the time consumption and lower limit ot the primary conversion of Fiv trees The author deals with the problem of lower limit (of the diameter at the small end of the stems) in the primary conversion of Fir trees. Usually the stem and the top section of the trees up to the diameter of 7 cm outside bark are converted. In the time study the author applied the work sampling method, and the sterns for this purpose were divided into the sections of 4 m in length. Only the top sections could be shorter. B. h. d. of treated trees ranged betwen 35 and 75 cm. It was established that the time consumption per 1 m3 of converted volume at top sections for the barking was about twice, and for the trimming on the average even seven times longer than at the other (lower) part of the stem. Therefore, if the top sections are omited, the time consumption for the trimming and barking of converted volume per tree shortens absolutely and relatively in a higher degree than the omited wood volume. Three variants of the primary conversion were treated: 1. The conversion of stems up to the diameter of 7 cm outside bark at the small end; 2. The top section of the 2 m average length were omited; 3. Two top sections of the 6,3 m average length were omited. All diminutions of the time consumption and of the wood volume, mentioned further, represent the average value for all treated trees. In the second variant the wood volume per tree, in relation to the first variant, diminished by 1,2%; the time consumption for the trimming by 8,6%, for the barking by 2,6B/a, and the both consumptions together by 5,2%. At the 3. variant the above mentioned diminutions amount up to 5,1%; 28,8%; 9,9´V» and 17,8 % respectively. Furthermore, the effective time which was divided into two parts and that: the fixed (invariable) time and the variable time, was treated. To the fixed time belong the following work operations: Walking from tree to tree, felling and beard outting off. These work operations are fixed, because their time consumption per tree is the same, irrespectively of the converted part of the stem. The variable work operations are: trimming, barking, marking for cross-cutting and cross-cutting. The time consumption per tree of the variable times varies in individual variants, with regard to the converted length of the stem. Because of the fixed component of time, the effective time diminished in the second and third variant with the smaller intensity than the whole time consumption of trimming and barking, which dominates in the variable time. The diminution of the effective time per tree in the second variant amounts to 4,8 %, and in third variant to 15,6%, with regard to the above mentioned diminution of converted volume. The diminution of the effective time per 1 m´! of converted volume in the 2. and 3. variant is a little smaller than per tree, because the fixed time increases per 1 m3 of converted volume in the 2. and 3. variant, with regard to the diminution of the converted volume, by which the time consumption is divided. In the 2. variant, the lower limit of conversion amounts on an average to 15,6 cm, and in the 3. variant to 23,9 cm. It was found that the time consumption of the trimming for a certain round-wood section of the same diameter increases with the increasing diameter of the stern, from which the section is derived. The increasing can be threefold. The reason for it is that the round-wood of the same diameter of thicker stems lies higher on the stem, in the more branchy part. The similar increasing of the time consumption for the barking is not significant. 457 |