DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 100 <-- 100 --> PDF |
njihove poslane u Šumarsku školu). Tada su svi učenici bili stipendisti, a stipendijom je bio osiguran ne samo smještaj u đačkom domu nego i odjeća, pa i školski pribor. U čemu je bila specifičnost ove Škole? U prvom redu svakako već sama lokacija: to jest da se nalazila u kraškom okolišu. To je posebno bilo značajno za one učenike, koji su dolazili iz izvankraškog područja (a tih je bilo u prosjeku više od trećine), ali i za rođene u tom okolišu, jer nisu izgubili usku vezu sa sredinom u kojoj bi trebali raditi. Pored upozorenja na različitost prirodnih uvjeta na kraškom području od ostalih, kontinentalnih, područja u svim predmetima, gdje je bilo moguće, bila su i dva posebna — pošumljavanje krša te kraški pašnjaci. U predmetu pošumljavanje krša obrađivala se kompleksna materija, kao: — osobine kraškog područja (geološko-petrografske, morfološke, hidrološke, klimatske, pedološke, vegetacijske i ekonomsko-socijalne); — značenje i zadaća šuma na krasu; — šumska melioracija krša (vrste drveća, tehnika pošumljavanja, tehnika melioracija, struktura sastojina — kultura, pomoćni radovi, planiranje radova i evidencija); — zaštitni pojasevi; — historijat šumske melioracije krša. U predmetu kraški pašnjaci obrađivano je: — općenito o stočarstvu, — stoka kraškog područja, — melioracija kraškog pašnjaka. Upoznavši sadržaj ovog predmeta jedan agronom (d r Philips ) izjavio je, da je to jedinstveni predmet u našim školama koji ukazuje na specifičnost stočarstva na kraškom području. Jedinstven predmet u odnosu na ostale srednje šumarske škole bio je i parkiranje . U tom predmetu nisu obrađivani samo parkovi (osnivanje, održavanje) nego i proizvodnja sadnog materijala za parkove kako dendrološkog tako i cvjetnog. U prvim nastavnim planovima, uključivo i onaj iz 1952. godine, postojao je i predmet kraške vode. Kasnije je reduciran time, da je najbitniji dio materije ušao u predmet uređenje bujica, koje je Škola zadržala, iako su tehnički radovi na uređenju bujica već 1950. godine prešli u kompentenciju vodoprivrede. Svrha je predmeta bila da naglasi opasnosti od erozivne moći vode (erozija zemljišta obrađivana je i u predmetu pošumljavanja krša — u zaštitnim funkcijama šume), uputi na sprečavanju manjih vododerina i drugih erozija te mogućnosti osiguranja pitke vode u kraškim uvjetima. Materija predmeta »osnovi šumarstva«, za koji je Ministarstvo šumarstva, tada, Narodne Republike Bosne i Hercegovine raspisalo je natječaj za rukopis udžbenika (koji je kasnije bio storniran), u splitskoj Školi obrađivana je cijelo vrijeme pod naslovom »uvod u šumarstvo«. Materija je predavana prva tri mjeseca u sklopu predmeta šumsko sjemenarstvo (po nastavnom planu od šk. god. 1959/60. uzgajanja šuma). U tom predmetu ukratko je iznijeta kako ekonomska tako, po sadanjoj terminologiji, i ekološka važnost šume te osnovni pojmovi iz šumarske djelatnosti. Na taj način učenici su odmah na početku školovanja bili u mogućnosti saznati što se tokom školovanja uči, a i to, da im u prvim koracima praktičnih vježbi, koje su bile predviđene i kao ferijalne u šumskoj operativi, ne budu strani osnovni stručni pojmovi i oruđa (promjerka, npr.). U Školi posebna pažnja bila je posvećena praktičkom radu. PrakL tički rad učenici su obavljali na 4 načina: svakodnevno, tjedno, godišnji u toku školske godine te ferijalna praksa. Svakodnevni za vrijeme nastave, iz svakog razreda (odjeljenja) po 1—2 učenika bio je potreban radi radova i održavanja rasadnika te školskog kruga, tjedni u vezana tri poslijepodnevna sata, obavljan je u krugu Škole ali i na području grada Splita. Godišnji bio je predviđen s 20 radnih dana i on se realizirao gotovo isključivo pošumljavanjem. Za ostale radove, melioracije, iskorišćivanja šuma, nisu postojali uvjeti (materijalna sredstva), 98 |