DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 11 <-- 11 --> PDF |
u općenarodnoj obrani, uvjetuje razvoj prirodne zoocenoze. Poseban značaj imaju šume u priobalnom pojasu Jadrana. U blizini šuma i šumskih kultura podižu se turistički kapaciteti, a morske obale bogate šumom uvjetuju povećanje ribljeg fonda. U ovome području nije beznačajna ni gospodarska vrijednost šume . U više navrata dokazani su veliki prinosi u šumskim sastojinama Jadranskog područja, ali postupak sa šumom ima ovdje svoj glavni cilj u održavanju i povećanju općekorisnih funkcija. Smatramo da je rad šumara u ovome području presudan za razvoj gotovo svih privrednih grana od turizma preko vodoprivrede, elektroprivrede, poljoprivrede, cestovnog prometa do industrije i da bi trebalo što hitnije pristupiti konačnom formiranju Samoupravne interesne zajednice za krš kako je to propisano u novom Zakonu o šumama iz 1977. godine. Uz stvaranje materijalne baze potrebno je obnoviti šumarske kadrove te stvoriti solidne šumarske centre koji bi prekrili čitavo područje. Prema glavnim zasadama suvremenog šumarstva, šumar teži stvaranju stabilnih prirodnih ekosistema u kojima harmonizira privredne i općekorisne funkcije šume. Za postizanje toga cilja mora posjedovati bogata biološka, ekonomska i tehnička znanja. Za veća područja potrebni su specijalisti glavnih šumskih disciplina jer je znanost otišla isuviše daleko da bi je u svim svojim specifičnostima mogao kumulirati pojedinac. U rješavanju najtežeg pitanja razvoja Jadranske regije tj. konfikta pomorskog, prometnog, energetskog, rudarskog i industrijskog pravca razvoja te ekološkog (zagađenje), rekreacijskog i turističkog pravca razvitka šumari bi trebali ravnopravno sudjelovati s ostalim profilima stručnjaka. Šumar bi morao imati odlučujuću riječ kada s radio sudbini šuma toga područja. Ovaj Savez je problematiku šumarstva Jadranskog područja vrlo često stavljao u žarište interesa. Tome svjedoče brojni plenumi, Savjetovanje o Kršu u Splitu 1958. god., gdje su članovi Saveza dali velik udio, Savjetovanje o ulozi šume i šumske vegetacije u zaštiti čovjekove okoline u odnosu na Jadransko područje, u Zadru 1976. god., kao i ovaj današnji Plenum. Mi se nadamo da će naša nastojanja konačno biti okrunjena uspjehom jer za to postoje sve realne mogućnosti. Jedan od najvećih uspjeha našeg zakonodavstva u nedavnoj prošlosti koji je išao u p r il og očuvanju šuma Jadranskog područja je Zakon o zabrani držanja koza iz 1954. godine. Prema nekim ocjenama u razdoblju od donošenja toga Zakona do danas obnovila se šumska vegetacija na površini od okolo 300.000 ha. Do obnove šuma došlo je i usprkos tome što Zakon nije bio striktno sproveden u život. Dakako da je obnova uslijedila samo u onim područjima gdje je ispaša koza eliminirana (potez od Crikvenice do Senja i neka druga područja). Danas se ponovno govori o tome Zakonu i u prednacrtu Zakona o unapređenju stočarstva koji se nalazi pred odborima Sabora SR Hrvatske ponovno se predlaže mogućnost uzgoja koza u slobodnom uzgoju. Na temelju našeg stručnog uvjerenja mi smo u ime svih vas poduzeli akcije putem novinstva, RTV i rasprava. Smatramo, međutim, da šumarska struka nije jedina koja bi se trebala zauzimati protiv pustošenja šumske vegetacije Jadranskog područja, jer šume nisu naše, one su s |