DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 27 <-- 27 --> PDF |
UNAPREĐENJE GOSPODARENJA ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA KRAŠKOGA PODRUČJA U SVJETLU PRIMJENE ZAKONA O ŠUMAMA U SOCIJALISTIČKOJ REPUBLICI HRVATSKOJ Tomislav KRNJAK, dipl. inž. šum. podsekretar za šumarstvo u Republičkom sekretarijatu za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo U okviru rada Plenuma Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, posvećenog obilježavanju 100-godišnjice osnivanja »Inspektorata (nadzorništva) za pošumljavanje primorskoga Krasa u Senju«, osim historijskoga osvrta na osnivanje, rad i značaj ove za primorski krš veoma značajne institucije, našu pažnju zaokuplja današnji trenutak stanja šumarstva kraškog područja i njegova perspektiva, a posebno s aspekta zakonskih opredjeljenja na osnovi važećeg Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 20 od 23. 5. 1977.) i mogućnosti njegove primjene. Danas moramo konstatirati, da najznačajnije zakonske odredbe, koje reguliraju organiziranost šumarskih organizacija, kao i organiziranost i povezanost ostalih nominiranih zainteresiranih društvenih subjekata kraškoga područja, još uvijek nisu uspjele zaživjeti, iako su Zakonom utvrđeni rokovi prošli. Historijski gledano, neophodno je odmah u početku iznošenja ove problematike ukazati na krupne razlike u nosiocima programiranja i financiranja dugoročnih ulaganja u biološku reprodukciju šuma u kapitalizmu, državnom socijalizmu i samoupravnom socijalističkom društvu. Dok je osnovni nosilac financiranja reprodukcije u kapitalizmu i državnom socijalizmu država i njeni organi, u našem socijalističkom samoupravnom društvu je osnovni nosilac reprodukcije udruženi rad, kroz razne oblike udruživanja rada i sredstava. Slabljenje uloge države u svim segmentima društvene reprodukcije i prenošenje njenih funkcija na udruženi rad dolazi posebno do izražaja donošenjem novih Ustava i Zakona o udruženom radu, prema kojima je potrebno uspostaviti nove odnose i u oblasti šumarstva, a posebno kraškoga šumarstva. Interes unapređenja i proširenja šuma na kraškim područjima postaje znatno širi, te on treba da osim OUR Šumarstva postane briga i ostalih organizacija udruženog rada iz određenih djelatnosti, (turizam, trgovina, ugostiteljstvo, elektroprivreda, vodoprivreda, poljoprivreda, lovstvo, dio industrije — zagađivači atmosfere i dr.), te užih i širih društveno-političkih zajednica. Uspostavljanjem slobodne razmjene rada između svih zainteresiranih organizacija na kraškom području u okviru Samoupravne interesne zajednice za unapređenje šuma, te na osnovi uspostavljenih odnosa ove zajednice s |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 28 <-- 28 --> PDF |
društvenopolitičkim zajednicama putem društvenog dogovora, treba da se osigura cjelovit sistem programiranja i formiranja usvojenih programa na dulju stazu. Na novim društvenim temeljima koncipirane odredbe Zakona o šumama predstavljaju nova ustavna rješenja, no za njihovu konkretnu provedbu potrebna je znatno bolja organiziranost svih subjekata društva (OUR-a, općinskih skupština, skupština zajednice općina i Republike), kojim treba prevladati pojedinačne interese u samoupravnom donošenju programa radova i njihovome financiranju. Društveno-političke organizacije svih subjekata dogovaranja također moraju ovdje naći polje svoje aktivnosti i djelovanja u pravcu iznalaženja rješenja za usklađenje svih interesa. U okviru razmatranja problematike provođenja najvažnijih zakonskih odredbi u odnosu na šume i šumska zemljišta kraškoga područja i m a d emo slijedeću situaciju: 1. Zakonom o šumama neposredno je utvrđeno područje šuma i šumskih zemljišta u općinama, osim u dijelovima općina predviđenih Zakonom, gdje su to učinile Skupštine Zajednica općina uz prethodne dogovore sa Koordinacionim odborom zaduženim za utvrđivanje prijedloga društvenoga dogovora za šumsko gospodarska područja. 2. Društveni dogovor o utvrđivanju užih područja šuma i šumskih zemljišta potpisan je i objavljen na području Zajednice općina Gospić, a usvojen je i od strane Skupštine zajednica općina Split, iako još nije potpisan. U Zajednici općina Rijeka nije još društveni dogovor prihvaćen niti u Skupštini Zajednica općina, te će ovaj posao trebati požuriti. 3. Usklađivanje organiziranosti organizacija udruženoga rada u toku je jedino u Lici, dok se u ostalim Zajednicama općina ovaj posao usklađivanja u odnosu na uža područja nije mogao obaviti, iako je rok za ovaj posao određen s koncem veljače 1978. godine. 4. Samoupravna interesna zajednica za unapređenje šuma na području krša nije osnovana, a nisu u cjelosti niti usklađeni stavovi delegata izvršnih vijeća Skupština zainteresiranih zajednica općina u radnoj grupi, u odnosu na koncept Nacrta Prijedloga samoupravnog sporazuma o osnivanju ove zajednice. Učinjeni su doduše značajni napori i uložen veliki trud na usklađivanju stavova i pristupa kreiranju odredaba samoupravnog sporazuma. Održano je nekoliko sastanaka radne grupe, u koju su imenovani delegati Izvršnih vijeća Skupština zajednica općina Gospića, Rijeke i Splita, kao i dogovori predsjednika Izvršnih vijeća Skupština ovih zajednica općina. Osnovni problemi, koji su uvjetovali različitost u pristupu ovome Samoupravnom sporazumu, su položaj pojedinih općina i Zajednica općina u odnosu na zastupljenost obveznika SlZ-a i izvore sredstava na osnovi doprinosa, te potreba održavanja, zaštita unapređenja i podizanja šuma na određenom području. U toku rada je posebno izražena težnja delegata iz Zajednica općina Rijeka, da se samoupravni sporazum o osnivanju Samoupravne interesne zajednice za unapređenje šuma na kršu koncipira na način da se osnuju Os |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 29 <-- 29 --> PDF |
novne samoupravne interesne zajednice u zajednicama općina, odnosno i u nekim općinama ili subregijama, koji bi se kasnije udružili u S1Z cijeloga kraškoga područja. Osim oštroga protivljenja dijela radne grupe iz Like, ovaj koncept nije bio podržan niti od ostalih članova radne grupe, jer isti nije u skladu s osnovnim opredjeljenjima iz Zakona o šumama. Nakon dosta žustrih rasprava u radnoj grupi i drugim zainteresiranim strukturama u šumarstvu i Izvršnim vijećima skupština zajednica općina, na posljednjem sastanku predsjednika Izvršnih vijeća i radne grupe dogovoreno je da se i dalje radi na usaglašavanju otvorenih pitanja i izradi Nacrta prijedloga samoupravno g sporazum a na osnovi ovih osnovnih opredjeljenja: — Treba što prije izraditi tekst sporazuma podlogu za osnivanje Samoupravne interesne zajednice za unapređenje šuma na kršu kao cjelovitom području. Radna grupa je dužna da prikupi podatke o mogućim elementima prihoda i troškova budućeg SlZ-a, na osnovi sagledavanja mogućeg programa, vodeći računa o jedinstvenim pokazateljima, relevantnim za vrednovanje programa. — Na osnovi jedinstvenoga pristupa valorizacije prijedloga programa, potrebno je predložiti stupanj solidarnosti u zajedničkom odlučivanju o sredstvima, prioritetu i programiranju radova na razini SlZ-a. — Predvidjeti mogućnost osnivanja Osnovnih samoupravnih zajednica u regijama i njihovo djelovanje u okviru cjelovite samoupravne zajednice za unapređenje šuma na kršu, s mogućnošću samostalnog donošenja programa i njegovog financiranja u okviru raspoloživih sredstava i na osnovi zajednički utvrđenih kriterija i normativa. — Odnos SlZ-a u odnosu na cjelokupno financiranje programa reprodukcije i zaštite šuma na kraškom području s društvenopolitičkim zajednicama kao sudionicima Društvenog dogovora treba rješavati jedinstveno i zajednički na razini cjelovitoga kraškoga područja. Na osnovi ovih osnovnih opredjeljenja izrađen je Nacrt prijedloga Samoupravnog sporazuma, koji će uskoro biti predmet usaglašavanja i prihvaćanja u radnoj grupi i izvršnim vijećima zajednica općina. Nakon prihvaćanja Nacrta prijedloga sporazuma u ovim organizacijama i njegovoga verificiranja u skupštinama zajednica općina, pokrenuti će se inicijativa za prihvaćanje i zaključivanje samoupravnoga sporazuma u osnovnim organizacijama udruženog rada iz djelatnosti predviđenih Zakonom. Čitav ovaj posao trebalo bi ubrzati, kako bi se obimni poslovi na osnivanju Samoupravne interesne zajednice, donošenju programa rada, utvrđivanju stope doprinosa, usklađivanju programa rada i njegovog valoriziranja sa sudionicima društvenog dogovora o ukupnom financiranju programa reprodukcije i zaštite šuma na kraškom području, obavili do konca 1979. godine. Radi pravovremenog završetka ovih poslova potrebno je utvrditi i detaljno razraditi čitav program aktivnosti s naznačenim rokovima za svaki dio zadatka, te ga izvršavati u praksi. Ukoliko bi se pokazalo da se realno utvrđeni rokovi ne izvršavaju te prijeti opasnost da se ukupni poslovi neće moći obaviti do konca godine, tada bi na vrijeme trebalo predložiti skupštinama zajednice općina, da one svojim odlukama reguliraju ova pitanja na osnovi Zakona. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Osim osnivanja i početka djelovanja Samoupravne interesne zajednice za unapređenje šuma na kršu, kao što je već i spomenuto, neophodno je radi uspostavljanja i funkcioniranja ukupnog sistema reprodukcije i zaštite šuma, donijeti u 1979. godini: — Društveni dogovor o osiguranju sredstava za financiranje ukupnog programa biološke reprodukcije i zaštite šuma na području krša, zaključen između SlZ-a, Organizacija udruženog rada šumarstva s područja krša, Općinskih skupština i Republike; — Zakon o osiguranju sredstava za reprodukciju šuma. Oživotvorenje sistema proširene reprodukcije šuma na kraškom području na osnovi Ustava, Zakona o udruženom radu i Zakona o šumama osnovni je preduvjet za pokretanje i oživljavanje akcija i radova na održavanju i unapređenju postojećih šuma i šumskog zemljišta, njihovoj zaštiti i podizanju novih šuma. Realizacijom ovih mjera i akcija razvoj šuma na ovome području postaje interes širokog kruga zainteresiranih organizacija i organa čime se ostvaruje širi društveni utjecaj na tekuću i razvojnu politiku u kraškom šumarstvu. Iz ovoga prikaza stanja na ostvarenju primjene najznačajnijih odredaba Zakona o šumama u odnosu na unapređenje šuma kraškoga područja, vidljivo je da predstoji još dosta teškoga i strpljivog rada na usaglašavanju i prevladavanju suprotnosti različitih interesa pojedinih privrednih i društvenopolitičkih subjekata. Postojanje zajedničkoga interesa na ovim pitanjima također je potvrđeno i prihvaćeno te je realno nadati se da će 1979. godine dati i prve konkretne rezultate. Prihvaćanjem naznačenih dokumenata, i organiziranjem šumarstva ovoga područja na novim osnovama realno se otvara perspektiva unapređenja i razvoja šumarstva u okvirima zajednički prihvaćenih planova i programa. ymtäää |