DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Vrijedno je istaknuti mišljenje Malbohana o daljnjim radovima na kršu. Žiteljstvo živi vrlo skromno na oskudnoj zemlji i većinom se bavi stočarstvom, pa Malbohan predlaže da se ne pošumljavaju sve površine, već bi od ukupno 35000 kj sposobnih za pošumljavanje trebalo zagajiti samo polovicu. Za provedbu radova bilo bi potrebno donijeti kraški zakon i osigurati nesmetane radove na kršu pomoću mjera koje su već bile provedene u ostalim kraškim zemljama na Jadranu. Malbohanova opažanja, kao plod petnaestgodišnjeg rada na kršu bila su neobično dragocjena. U 1893. godini Malbohan je bio premješten na novu dužnost, ali možemo ustvrditi da je njegov rad u Senju bio vrlo uspješan. Od 1893. do 1898. godine upraviteljem Nadzorništva bio je nadšumar Alber t Rosaminth . Nakon što je Rosaminth postao upraviteljem, za 1891, 1892. i 1893. godinu nema o radu Nadzorništva nikakvih bilješki. Prvi njegov izvještaj datira iz 1895. godine, tiskan u Šumarskom listu od 1896. godine, a odnosi se na rad Nadzorništva za 1894. godinu. Autor navodi da se u protekle četiri godine nije povećao broj, kao ni površina branjevina. Štoviše zbog obavljene rektifikacije površina, ukupna površina od 14234 kj umanjena je na 14122 kj i 1261 čhv. Ovaj izvještaj također sadržava sve stavke s opisom poslova i rashoda kao i prethodni rad Malbohana. U dijelu izvještaja o škodljivim gusjenicama navodi se, između ostalih štetnika, i nama dobro poznati borov četnjak, koji se uništavao sabiranjem. Za radove tamanjenja škodljivih gusjenica utrošeno je 159 forinti. Napomenuo sam ovaj detalj samo usputno da se podsjetimo kako je tada, kao i danas bilo teškoća u suzbijanju četnjaka. Proizvodnja sadnica u biljevištima je osjetno porasla, jer je, između ostalog, osnovano još jedno biljevište u Sv. Vidu u Senju. Posijano je ukupno 228 kg raznog sjemena, a svi radovi u biljevištima obavljeni su s troškom od 1279 forinti. Krajem izvještajne 1894. godine u biljevištima je bilo više od 5 miliona sadnica raznih vrsta od čega oko 4,9 miliona crnog bora, dok je privatnicima i raznim oblastima besplatno otpremljeno oko 0,5 miliona raznih vrsta sadnica. Ukupni izdatak Nadzorništva bio je 8166 forinti, bez osobnih primanja stalnih službenika, koja u izvještaju nisu navedena. Broj osoblja Nadzorništva ostao je uglavnom kao i u prethodnom izvještaju do 1890. godine. Posebna napoihena u Rosaminthovom izvještaju odnosi se na poteškoće oko radova na kršu. Zbog malih nadnica domaće žiteljstvo neće da radi na kršu, nego na drugim, bolje plaćenim poslovima. Izvještaj Rosamintha za 1895. godinu sadrži gotovo jednake stavke s opisom poslova i utrošenih sredstava kao i prethodni. Iz opisanog dijela doznajemo kakve su bile društveno-ekonomske prilike na kršu, koje su, bez sumnje, ozbiljno onemogućavale normalan rad na pošumljavanju krša. U 1895. godini Nadzorništvu je priključena branjevina »Jasinje«, pa je površina svih branjevina iznosila 14554 kj i 741 čhv, od čega je državi pripadalo 8102 kj i 1556 čhv, a općinama 6451 kj i 785 čhv. Izdaci za biljevišta iznosili su 1524 forinta, posijano je 287 kg sjemena, a izdato oko 1,5 miliona sadnica. Ukupni izdaci Nadzorništva za 1895. godinu iznosili su 7612 forinti. Odustalo se od izgradnje suhozida oko branjevina zbog velikih troškova podizanja, jer se smatralo da se one mogu čuvati postavljanjem znakova i dobro organiziranom lugarskom službom. |