DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 66 <-- 66 --> PDF |
1960. godine bilo je na području prebornih šuma 372 km šumskih cesta (od čega 53 km javnih). Otvorenost šuma iznosila je 9,2 km na 1.000 ha gospodarskih šuma. Za proteklih 18 godina izrađeno je 206 km cesta ili prosječno godišnje oko 11 km. Danas na području Gospodarstva imamo 580 km cesta (dužina javnih cesta ostala je ista). Prema tome današnja otvorenost šuma iznosi 14 km/1.000 ha gospodarskih šuma. Iako je u proteklom razdoblju otvorenost šuma poboljšana za 56%, postojeće stanje ne zadovoljava zahtjevima intenzivnog gospodarenja šumama. Ulaganje u mehanizaciju. Najveći dio investicija odnosi se na transport za nabavu kamiona i dizalica. Značajna sredstva uložena su u automobile za prijevoz radnika, traktore, motorne pile, strojeve za građevinarstvo, nabavu konjske sprege i uredsko tehničku. U proteklom razdoblju najznačajniji uspjeh postignut je u mehaniziranju sječe i izrade. Stečena su i pozitivna iskustva u primjeni traktora sa specijalnom opremom u fazi vuče i izvlačenja. Mehanizacija transporta drveta u svim fazama, proširenju transportnih kapaciteta, mehanizaciji uzgojnih radova i mehanizaciji u izgradnji cesta posvećivat će se u budućnosti potrebna pažnja. Ulaganja u društveni standard. Velika je briga posvećena poboljšanju stambenih uvjeta radnika na šumskim radilištima. Izgrađeno je 40-tak solidno građenih stalnih i montažnih radničkih nastambi. Nabavljen je novi inventar, veći dio nastambi je elektrificiran, nabavljeni radioprijemnici i televizori. Sistematskim ulaganjima u smještajne kapacitete znatno su poboljšani higijensko- tehnički uvjeti života. ZAKLJUČAK Smatramo, da je Šumsko gospodarstvo Senj opravdalo svoje postojanje u dobrom gospodarenju s povjerenim mu šumskim fondom. To se posebno očituje u činjenici, da su i sječe redovnog etata usmjeravane na njegovanje i kvalitetno oblikovanje sastojina odnosno na sječu i manje kvalitetnih stabala; o tome svjedoči i povećanje otvorenosti šuma, i to vlastitim stvarima, od 9,2 (1960. godine) na 14 km 1000 ha (1977. god.) kao i sredstva izdana za pošumljavanje i njegu, pa i za objekte zaštićene prirode. Za racionalno gospodarenje zaslužan je cjelokupni radni kolektiv o čemu govore i više nego umjereni osobni dohotci, koji, npr., u 1977. godini nisu iznosili ni prosječno 4500 dinara neto! |