DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 67 <-- 67 --> PDF |
VELEBITSKI BOTANIČKI VRT I REZERVAT Izv. prof, dr STJEPAN BERTOVIĆ, dipl. inž. šum. Katedra za uzgajanje šuma Šumarski fakultet Sveučilišta, Zagreb, Šimunska c. 25 SAŽETAK: Autor opisuje osnutak, prirodoznanstvene osobitosti i funkciju Velebitskoga botaničkog vrta i rezervata. Spominje i neke druge zaštićene objekte prirode u Velebitu i njihovu ulogu unutar proglašenog rezervata biosfere. Velebitski botanički vrt jedini je planinski botanički vrt u Hrvatskoj. Na prijedlog poznatog botaničara prof, dr Fran a Kušana , vrt su osnovali 1967. godine Republički zavod za zaštitu prirode SR Hrvatske u Zagrebu i Šumsko gospodarstvo Senj. Vrt se nalazi u Modrić docu, okolica kojeg je zaštićena god. 1971. kao botanički rezervat. Taj zaštićeni objekt prirode, na nadmorskoj visini od oko 1500 m i s površinom cea 50 ha, nalazi se podno vrha Veliki Zavižan (1677 m) i udaljen je oko 42 km cestom jugoistočno od Senja. Osnovna namjena vrta s rezervatom su upoznavanje, popularizacija i znanstvena istraživanja flore i vegetacije pretplaninskih predjela Velebita. Oko 1 km sjeverno od vrta, ispod vrha Vučjak (1645 m), nalazi se (na mjestu nekadašnje Krajačeve Kuće) stalno otvoren i opskrbljen planinarski dom »Zavižan« (1594 m) i istoimena meteorološka stanica. Područje botaničkog vrta i rezervata dobro je istraženo i odlikuje se mnogim poznatim litološkim, geomorfološkim, klimatskim, pedološkim, vegetacijskim, estetskim i drugim osobitostima iskonske prirode, koje su tipične za velika subalpska prostranstva Velebita. Vapnenci i dolomiti, različite geološke starosti, uvjetuju specifične oblike reljefa i fenomene Krša. Za tamošnje, izrazito pretplaninsko podneblje, osobito su značajni: niske temperature zraka i temperaturne inverzije, velika relativna vlaga zraka i naoblaka, jaki i česti vjetrovi, velika količina i visina snijega i dugo trajanje sniježnog pokrivača. Ü području vrta s rezervatom opisano je oko 6 različitih tipova tala, neutralne do izrazito kisele reakcije. Vegetacija u botaničkom vrtu i rezervatu pripada pretplaninskom pojasu, koji karakteriziraju dvije klimatskozonske fitocenoze: klekovina bora krivulja (Pinetum mugi illyricum Horv.) i pretplaninska šuma bukve (Aceri- Fagetum illyricum Horv.). Između 13 utvrđenih i opisanih šumskih, travnjačkih i drugih paraklimaksnih zajednica, najraširenije su: različiti tipovi šuma smreke (Piceetum illyricum subalpinum Horv., Calamagrostio-Piceetum dinaricum Bert.), rudina oštre vlasulje (Festucetum pungentis Horv.), pretplaninska livada tvrdače (Nardetum subalpinum Horv.), pretplaninska livada busike (Oeschampsietum subalpinum Horv.) i fragmenti vegetacije stijena i točila. |