DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 67 <-- 67 --> PDF |
VELEBITSKI BOTANIČKI VRT I REZERVAT Izv. prof, dr STJEPAN BERTOVIĆ, dipl. inž. šum. Katedra za uzgajanje šuma Šumarski fakultet Sveučilišta, Zagreb, Šimunska c. 25 SAŽETAK: Autor opisuje osnutak, prirodoznanstvene osobitosti i funkciju Velebitskoga botaničkog vrta i rezervata. Spominje i neke druge zaštićene objekte prirode u Velebitu i njihovu ulogu unutar proglašenog rezervata biosfere. Velebitski botanički vrt jedini je planinski botanički vrt u Hrvatskoj. Na prijedlog poznatog botaničara prof, dr Fran a Kušana , vrt su osnovali 1967. godine Republički zavod za zaštitu prirode SR Hrvatske u Zagrebu i Šumsko gospodarstvo Senj. Vrt se nalazi u Modrić docu, okolica kojeg je zaštićena god. 1971. kao botanički rezervat. Taj zaštićeni objekt prirode, na nadmorskoj visini od oko 1500 m i s površinom cea 50 ha, nalazi se podno vrha Veliki Zavižan (1677 m) i udaljen je oko 42 km cestom jugoistočno od Senja. Osnovna namjena vrta s rezervatom su upoznavanje, popularizacija i znanstvena istraživanja flore i vegetacije pretplaninskih predjela Velebita. Oko 1 km sjeverno od vrta, ispod vrha Vučjak (1645 m), nalazi se (na mjestu nekadašnje Krajačeve Kuće) stalno otvoren i opskrbljen planinarski dom »Zavižan« (1594 m) i istoimena meteorološka stanica. Područje botaničkog vrta i rezervata dobro je istraženo i odlikuje se mnogim poznatim litološkim, geomorfološkim, klimatskim, pedološkim, vegetacijskim, estetskim i drugim osobitostima iskonske prirode, koje su tipične za velika subalpska prostranstva Velebita. Vapnenci i dolomiti, različite geološke starosti, uvjetuju specifične oblike reljefa i fenomene Krša. Za tamošnje, izrazito pretplaninsko podneblje, osobito su značajni: niske temperature zraka i temperaturne inverzije, velika relativna vlaga zraka i naoblaka, jaki i česti vjetrovi, velika količina i visina snijega i dugo trajanje sniježnog pokrivača. Ü području vrta s rezervatom opisano je oko 6 različitih tipova tala, neutralne do izrazito kisele reakcije. Vegetacija u botaničkom vrtu i rezervatu pripada pretplaninskom pojasu, koji karakteriziraju dvije klimatskozonske fitocenoze: klekovina bora krivulja (Pinetum mugi illyricum Horv.) i pretplaninska šuma bukve (Aceri- Fagetum illyricum Horv.). Između 13 utvrđenih i opisanih šumskih, travnjačkih i drugih paraklimaksnih zajednica, najraširenije su: različiti tipovi šuma smreke (Piceetum illyricum subalpinum Horv., Calamagrostio-Piceetum dinaricum Bert.), rudina oštre vlasulje (Festucetum pungentis Horv.), pretplaninska livada tvrdače (Nardetum subalpinum Horv.), pretplaninska livada busike (Oeschampsietum subalpinum Horv.) i fragmenti vegetacije stijena i točila. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Isječak vegetacijske karte okoliša Zavižana (prema S. Bertoviću) 1. Klekovina bora krivulja (Pinetum mugl illyricum Horv.), 2. Pretplaninska šuma bukve, facijes klekovine (Aceri-Fagetum illyricum Horv. fac. suffruticosum), 3. Pretplaninska šuma bukve (Aceri-Fagetum illyricum Horv.), tipičan i ostali facijesi, 4. Različite šumske zajednice smreke (Piceetum illyricum subalpinum Horv., Calamagrostio-Piceetum dinaricum Bert, i dr.), 5. Različite zajednice rudina, livada i kamenjara u pretplaninskim predjelima, 6. Neobrasli blokovi stijena. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Samonikli biljni svijet u ovim i ostalim fitocenozama predstavlja osnovu biljnog (onda u vrtu. Velebitske biljke, kojih tu sad nema, sabiru se, prenašaju i sade u odgovarajuće prirodne ambijente vrta. Sve biline se označuju (na metalnim pločicama) hrvatskim i latinskim botaničkim imenima. Između cea 900 biljaka, koje dolaze u obzir za planirani biljni inventar, dosad je u botaničkom vrtu i rezervatu označeno preko polovice. Među njima se osobito ističu neke endemičke i rijetke velebitske biljke, primjerice: Degenia velebitica, Sibiraea croatica, Saxifraga prerija, Saxifraga velebitica, Leontopodium alpinum var. krassense, Dianthus bebius, Seseli malyi, Aubrielia croatica, Edraianthus croaticus, Campanula wählsteiniana, Campanula fenestrellata druge. Pogled na botaničku stanicu i vrt u Modrić docu, livade, klekovinu bora krivulja, šume u rezervatu i vrh Veliki Zavižan (1677 m) sasvim u pozadini. Snimak S. Beriović |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Sadnja i označivanje biljaka u vrtu i rezervatu obavlja se prema utvrđenom planu, popisu i kartoteci sveukupnoga biljnog inventara. Permanentno se sabire i determinira bilje i sastavlja herbar, a povremeno i zbirka sjemenja velebitskih bilina. Osnovana je priručna knjižnica najvažnijih publikacijakolekcija fotografija i dijapozitiva o botaničkom vrtu i rezervatu. Za obavljanje svih poslova u vrtu i rezervatu ne postoji i ne predviđa se stalno osoblje, već sve terenske i laboratorijske radove kontinuirano obavljaju odgovarajuće ekipe istraživača i stručnjaka uz pomoć radnika Šumarije Krasno. VELEBITSKI BOTANIČKI VRT 1480 m Degenija (Degenia velebitica), simbol Velebitskoga botaničkog vrta. Za boravak ekipa, radove i realizaciju funkcija i namjene botaničkog vrta s rezervatom, podignuta je u Modrić docu drvena kuća s malom botaničkom stanicom, izgrađena je mreža puteva i staza, postavljeni su drveni propagandni panoi, natpisi, putokazi i klupe te nabavljeno oruđe i alat. Glavninu troškova oko održavanja botaničkog vrta snosi Republička samoupravna interesna zajednica u oblasti kulture SR Hrvatske. Područne šumarske ustanove, tj. šumsko gospodarstvo Senj i Šumarija Krasno sufinanci raju radove u vrtu, dijelom novčano a češće angažiranjem svojih stručnjaka, radnika i različitog materijala. O cjelokupnom programu i provedbi radova i funkcije botaničkog vrta brine se posebno izabrana komisija znanstvenika i stručnjaka, u kojoj su predstavnici Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šumskog gospodarstva Senj, Šumarije Krasno, Republičkoga zavoda za zaštitu prirode SRH i dr. U skladu s osnovnom namjenom botaničkog vrta i rezervata, osim istraživanja, osobita je pozornost posvećena popularizaciji i propagandi tog objekta prirode. Osim stručnog vodstva ljeti, posjetiteljima vrta su dostupni prospekti, razglednice (s motivima biljaka i vrsta) i izlošci na dva propagandna panoa. Tiskan je iscrpan stručni vodič kroz vrt i rezervat, kojeg je napisao osnivač vrta prof, dr F. Kušan (v. Šumarski list 9-10, 1973. i 8-9, 1977. g.). Izrađen je propagandni žig i dopadljiva kolekcija od 3 značke s motivom endemične biljke degenije, koja je izabrana za simbol vrta. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 71 <-- 71 --> PDF |
U Velebitu postoje već otprije strogi prirodni rezervat »HAJDUČKI i R0ŽANSKI KUKOVI«, nacionalni park »PAKLENICA«, rezervat šumske vegetacije »ŠTIROVAČA« i geomorfološki rezervat »TULOVE GREDE«, ali su zaštićeni ili u postupku za zaštitu i drugi rezervati i spomenici prirode. Jedan između njih je i Velebitski botanički vrt, koji je osnovan 1967. godine a posebno zaštićen i na osnovi Zakona o zaštiti prirode 1969. godine. UNESCO je 1978. godine proglasio područje VELEBITA svjetski m rezervatom biosfere, tj. jednim od uzoraka glavnih svjelskih tipova ekosistema, osnovanih s ciljem zaštite prirode i znanstvenih istraživanja, koja su usmjerena na proučavanje učinka različitih djelatnosti i utjecaja čovjeka na prirodnu okolicu. S obzirom na taj cilj i završena ekološko-biološka, gospodarska i ostala istraživanja — Velebitski botanički vrt s rezervatom, ostali zaštićeni velebitski objekti prirode i širi okoliš Zavižana mogu poslužiti kao vrlo reprezentativna polazišta za predviđeni nastavak suvremenih proučavanja te najveće i najljepše hrvatske planine. LITERATURA BERTOVIĆ, S.: Ekološko-vegetacijske značajke okoliša Zavižana u sjevernom Velebitu. Glasnik za šumske pokuse, XVIII, Zagreb 1975. BERTOVIĆ, S., DEKANIĆ, L, KAMENAROVIĆ, M., KLAPKA, B., KRMPOTIĆ, M., SKORUP, V.: Velebitski botanički vrt i rezervat (povodom 10-godišnjice osnut ka). Naše planine, 9—10, Zagreb 1977. KUŠAN, F.: Velebitski botanički vrt (1480 m), Stručni vodič. Senjski zbornik, IV, Senj 1971. POLJAK, Ž. i dr.: Velebit, Zagreb 1969. ^^ |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Panoramski snimak dijela sjevernih strana srednjeg Velebita |