DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 79 <-- 79 --> PDF |
OSVRT NA ZAKLJUČKE SAVJETOVANJA ODRŽANIH 1958. GODINE U SPLITU I 1976. GODINE U ZADRU Srećko VANJKOVIĆ, dipl. inž. šum. — ZAGREB Savjetovanje u Splitu (Savjetovanje o kršu Jugoslavije) organizirali su Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije, zatim Savez društava poljoprivrednih inženjera i tehničara Jugoslavije, Savez poljoprivredno-šumarskih komora Jugoslavije i Društvo ekonomista Jugoslavije, a održano je od 31. VI—3. VII 1958. g. ») Organizatori Savjetovanja u Zadru (Uloga šume i šumske vegetacije u zaštiti čovjekove okoline u odnosu na jadransko područje) su bili Savez IT Šumarstva i drvne industrije Hrvatske u zajednici sa Šumarskim fakultetom sveučilišta u Zagrebu, Republičkim zavodom za zaštitu prirode SR Hrvatske i Šumarskim institutom u Jastrebarskom, a održano je od 4.—6. III 1976. g. 2) Na oba »Savjetovanja« koja su veoma uspjela, uz prisutnost naših istaknutih političara, priznati znanstvenici i stručnjaci iznijeli su referate koji se odnose na problematiku Krša, potkrepljeni novim dokazima i činjenicama, ekološkim promjenama, vrednovanju općekorisnih funkcija šumske vegetacije, brigom oko uzgoja, čuvanja, zaštite i šuma itd. Nakon plodnih i konstruktivnih diskusija na oba Savjetovanja konstatirano je nepovoljno stanje na Kršu, te u vezi toga stavljeni prijedlozi odnosno zaključci za rješavanje problematike Krša. Veoma je zanimljivo razmotriti važnije »Prijedloge i zaključke« spomenutih Savjetovanja , koja su donesena u razmaku od 18 godina, a u kojima se očituje približna istovjetnost što ukazuje na činjenicu, da se nepovoljno stanje na kršu nije do danas mnogo promjenilo na bolje, što svakako zabrinjava! Predhodnih nekoliko općenitih riječi o Kršu, o pojmu koji sadrži toliko problema u sebi, koji se problemi već dugim decenijama rješavaju, ali se uspijeva samo dio od predviđenih zadataka, i to čak djelomično, riješiti. Ovdje se radi o Kršu ili tzv. »Jadransko-dinarskom kraškom području«, području koje je u davnini bilo obraslo šumom što potvrđuju povijesni dokumenti. Sad nastaje pitanje kako i zašto je nestala u većini šuma i otvorila put ogoljelim površinama i kamenjarima? Odgovor je u uzrocima historijskim, ekonomskim i prirodnim. Svaki od ovih uzroka ima svoje obrazloženje i za svako to obrazloženje plaćala je šuma i povlačila se u unutrašnjost kontinenta, a ostavljala ogoljele površine. Kao raskrsnica puteva između Istoka i Zapada ovo je područje napadano od Grka, Rimljana, Mlečana i odvažano drvo za gradnju brodova, a stanovnici (domoroci) ovoga kraja da bi spriječili taj harač i zadržali drvo za svoje potrebe išli su drugim, također lošim putem, te su prevršivali živa stabla i stvarali šume »čulače« i time pod krošnjama tih stabala osiguravali travu za ispašu, lisnik za brst, a postepeno ogranke za ogrjev. Ako dodamo prednjem još i najveće zlo, a to je palenje šuma za dobivanje pašnjačkih površina, a stvarno su ogolili šumske površine, tada su ti negativni utjecaji čovjeka i stoke pospješili negativno djelovanje čitavog niza prirodnih elemenata, koji su ubrzali proces devastacije i dogradacije Krša kao što su; jake 1 Materijali savjetovanja objavljeni su u 6 knjiga pod naslovom »KRŠ JUGOSLAVIJE«, a mogu se nabaviti u SITSID Hrvatske u Zagrebu, Mažuranićev trg 11. 2 Većina materijala ovog Savjetovanja objavljena je u »ŠUMARSKOM LISTU« 1977. i 1978. godine. 77 |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 80 <-- 80 --> PDF |
sunčane žege, raznošenje zemlje jakim vjetrovima (bura), ogoljelost terena, nepovoljan raspored oborina, velika propusnost kamene podloge i si. i stvorili — kamenje. Istini za volju potrebno je navesti, da je i u prošlosti bilo pozitivnih nastojanja da se sačuva šuma i šumska vegetacija na Kršu, a posebno početkom XIX stoljeća u doba francuske vladavine u Dalmaciji. Nosioc tog razumnog nastojanja bio je Vicko Dandola glavni providur za Dalmaciju, koji je propisao mjere za očuvaje i proširenje šumskih površina, regulirao ispašu, zabranio izvoz drva itd. To se smatra kao početak organizirane djelatnosti šumarstva na Kršu. Svrha je svega toga od navedenih prvih početaka pa sve do danas, da se zaustavi devastacija šuma na kršu kao primarno biološkog, tehničko-tehnološkog i ekonomskog problema, a što šumarstvo objedinjuje i zbog toga je organiziranje — specifično. Pa kad znamo da šumarstvo ima specifične zadatke na Kršu, tada se ne bi smjelo dogoditi da doživljava tako česte reorganizacije (osobito u posljednje vrijeme), koje uvjetuje da šumarstvo nije u stanju izvršavati svoje zadatke, da je stavljeno na začelje, da je neprestano u borbi za financijska sredstva, da doživljava da struku napuštaju visoko-stručni kadrovi, bez kojih nema pravilnog rada. To se događa i danas kad je mnogo lakše šumu obnavljati i proširivati šumske površine i na kraškom području nego prije, obzirom na cjelokupni ekonomski preobražaj toga kraja. Danas je mnogo lakše i s mnogo manje novčanih sredstava obnoviti i proširiti šumske površine na kršu koristeći se u prvom redu stručnim zahvatima u postojećim šikarama raznih stadija. Nadalje treba naglasiti općekorisne funkcije šume, kao zaštita zemljišta od erozije, rezervoarima vode, značaj šume za rekreaciju i turizam, pročišćavanje zagađenosti zraka, za obranu zemlje itd. Da bi se postigli što povoljniji uvjeti za izvršenje naprijed postavljenih zadataka, održana su brojna savjetovanja, gdje su se uz postojeće zakonske propise donosili određeni zaključci i smjernice za što bolji rad na obnovi krša, koji se nažalost samo djelimično realizira. Da pogledamo kako to izgleda u vezi glavnih zaključaka i prijedloga donijetih na Savjetovanju u Splitu 1958. g. i u Zadru 1976. g., a što je svrha ovoga »Osvrta«. Pođimo jednim redosljedom: Na Zadarskom savjetovanju konstatirano je da se na Kršu ponovno pojavljuj u koze , iako je Zakon o zabrani držanja koza (donesen 1954. g.) na snazi. Slično je konstatirano i u Splitu, te je donijet zaključak, da se navedeni Zakon mora striktno provesti na čitavom području Krša. Upravo začuđenje da se danas, nakon toliko godina ponovno poteže to isto pitanje, iako je konkretno uočeno, da su se znatne površine Krša vidno zazelenile otkako je sa tih predjela otstranjena koza! Naglašavam da dana s za držanj e koza ma još manje opravdanja nego što se to prije iznosilo . Danas se život na Kršu mijenja, te žitelji napuštaju udaljene predjele i odlaze u veća gradska sjedišta, gdje koriste blagodati većeg standarda — odnosno izgradnjom prometnica, elektrifikacijom terena, dovodom vode, plina, podizanjem tvornica, ekspanzijom turizma — zabačeni predjeli postaju nova sjedišta života na višem nivou, gdje ni u kojem slučaju neće spašavati opstanak pojedinih obitelji koza na stihijskom uzgoju pašom, brstom u šumskim predjelima. Stoga odstupanja od provedbe Zakona o zabrani držanja koza je nacionalna šteta. Iako tako tako to shvaćamo, a drugačije se i ne može, tada nema opravdanja za bilo kakovo drugo obrazloženje, nego striktno sprovesti taj Zakon. U vezi toga potrebno je ukopčati u propagandu o ulozi i značenju šume i šumske vegetacije na Kršu sva sredstva informiranja kao: tisak, radio, televiziju, te izdavati prigodna uputstva (brošure) za rad na pošumljavanju Krša, kako bi se stanovništvo što bolje upoznalo s korisnim funkcijama šume. Može se napomenuti da je potpuna primjena tog Zakona provedena potpuno na pr. u SR Bosni i Hercegovini! 78 |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Da su požari na Kršu uzeli velikog maha navedeno je u Zadru; Zadnjih 5 godina prosječno izgori oko 4.500 ha šumskih površina, (a po šumi oko 500 ha) ali to je napomenuto i u Splitu. A što je do danas učinjeno za sprečavanje požara? Prijedlog je savjetovanja u Zadru da općinska skupština za svoje područje osigurava čuvarsku službu a SIZ šumarstva (na nivou Republike) osigurava sredstva za nabavu protupožarne opreme i pošumljavanje opožarenih površina. Takav je i prijedlog privredne komore za Dalmaciju. 3) Budući da se na obalskom području sve više izgrađuju industrijski i turistički objekti, koji uvjetuju nove degradirane površine, da turizam ugrožava održanje šuma na obalnom području zaštićene i nezaštićene prirodne ljepote, kao što je: otok Mljet, kanjon Zrmanje, Velika i Mala Paklenica itd., pa se predlaže — u Zadru — da se jedan dio Jadranske obale hitno stavi pod zakonsku zaštitu, te da se šume povjere na brigu šumarskoj organizaciji, kako bi se tom zlu stalo na kraj. U Splitu su doneseni također zaključci u vezi prednjeg problema, ali mnogo konkretnije, to se predlaže: Izvršiti rajonizaciju Krša na glavne privredne grane i oblasti: poljoprivreda — šumarstvo — vodoprivreda — elektroprivreda — transport — industrija i odrediti prioritete radova. Načiniti predhodno studije i istraživanja za prednje oblasti i grane te na bazi toga izraditi kompleksne privredne osnove za svaku prirodnu ekonomsku jedinicu usklađujući pri tom njihove interese za optimalne rezultate. U gospodarskim osnovama integralne melioracije pojedinog Kraškog rajona izdvojiti kontinentalne šumske površine prema njihovoj osnovnoj namjeni i to: — šume. namjenjene proizvodnji drva (ekonomske šume s prebornim načinom sječe ili dugim podmladnim razdobljem) — šume isključivo zaštitnog karaktera — šume namjenjene turizmu — prioritet dati melioraciji svih degradiranih šuma (na prvom mjestu: zaštitnim) — izlučiti pašnjačke površine U Zadru je utvrđeno da opseg dosadašnjih radova na ozelenjavanju Krša ne zadovoljava nigdje, da se do danas manje radilo nego u ranijih 100 godina. Predlaže se (u skladu s Informacijom PK za Dalmaciju Split 1975. g.) da Republički sekretarijat za poljoprivredu i šumarstvo propiše minimum obaveznih mjera i radnji, koje u gospodarenju šumama treba osigurati te ostvariti određene planove za podizanje, uzgoj i zaštitu šuma na Kršu, kako je predviđeno prostornim planovima: »Južni Jadran«, »Gornji Jadran« i Jadran III«. U Splitu je po spomenutoj problematici zaključeno slijedeće: »U cilju rješavanja tehničkih i ekonomskih zadataka šumskih melioracija na degradiranom Kršu na bazi Društvenog plana razvoja privrede Jugoslavije od 1957—61. g. izraditi dugoročnu šumsko-privrednu osnovu Krša«. U vezi toga donijeti odgovarajuće zakonske propise koji bi osigurali izvođenje te dugoročne akcije. Nadalje predviđa se za 30 godina (od 1958—1988 g.) u SR Hrvatskoj izvršiti: — pošumljavanje: 319.200 ha ili godišnje 10.640 ha — melioracija: 638.400 ha ili godišnje 21.280 ha (Napomena: prednji podatak dobiven je na bazi površine krša na području SRH koji iznosi 45,6% od Jadransko- dinarskog kraškog područja. Taj je postotak primijenjen na cjelokupni predviđeni zadatak obnove krša Jugoslavije kojj iznosi: pošumljavanje 700.000 ha, a melioracija 1.400.000 ha prema referatu sa Savjetovanja o Kršu Jugoslavije, Split 1958. g. Prof. dr Z. Potoči ć smatra 1958. g. da bi se u prvom planu trebalo u narednih 15 godina riješiti problem vodoopskrbe na kršu i melioracije kraških polja, uz sadnju zaštitnih pojaseva i ozelenjavanje turističkih naselja. Tek po dovršenju radova prešlo bi se na novo pošumljavanje. Da bi se prednji zadatak mogao izvršiti predloženo je nadalje u Splitu da se osnuju sekcije, kao privredne organizacije za sliv, područje ili utvrditi akcioni 3 Informacija o problemima šumarstva na kraškom području SRH s prijedlogom njihova rješenja, ŠUMARSKI LIST, 1975. br. 7—10. 79 |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 83 <-- 83 --> PDF |
ZAKLJUČAK U prvom redu da navedem, koja je svrha ovome »Osvrtu«. Mišljenja sam da je stvar potpuno jasna tj. da se ovim »Osvrtom« želilo ukazati da se unutar proteklog godišnjeg razdoblja nije problematika obnove krša promijenila na bolje! Da su osnovna pitanja kao organizacija, financiranje, kadrovi i dalje ostala otvorena; da se nakon 18 godina na Savjetovanju u Zadru ponovno konstatiralo mnogo činjenica i stavljeni prijedlozi za obnovu krša, koji su i pred 18 godina u Splitu, ako ne baš isti ali skoro veoma sadržajno slični; da se prijedlozi ponavljaju, a problemi i krš ostaju! Stoga sam mišljenja — ako se ne postavi određena organizacija šumarstva na kršu i ne riješi financijsko pitanje, te formira koordinaciono tijelo koje će objedinjavati zadatke i kontrolirati provedbu istih, te postaviti određene rokove — da će sve opet ostati kao i dosada na entuzijazmu nekolicine šumarskih stručnjaka sa velikom željom za dugoročan rad na obnovi Krša, ali koji je bez učešća šire zajednice nemoguće ostvariti! Moguće će ovaj »Osvrt« pripomoći barem malom dijelu aktivizacije obnove krša u sadašnjoj eri zaštite čovjekove okoline ili će možda opet proći vremenski period sa dosadašnjom nerješenom problematikom Krša, koja će uvjetovati ponovno saziv »Savjetovanja o Kršu« na kojem bi ovaj »Osvrt« mogao poslužiti kao podsjetnik dobrih ali i nerealiziranih zadataka za obnovu Krša, a što, ipak smatramo, da do toga neće doći pogotovo kad je novi, iz 1977. godine, ZAKON 0 ŠUMAMA obuhvatio stoljetnu problematiku krša i odredio zakonske mjere i smjernice za njeno rješenje. Mnogo se očekuje u korist obnove šume na Kraškom području od novog Zakona o šumama i ponavljam očekuje! Srećko VANJKOVIĆ, dipl. inž. šum., Zagreb |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 82 <-- 82 --> PDF |
program u jednoj privrednoj oblasti radi boljeg korištenja opreme, mehanizacije i kadrova. Dakle vidljivo je da je na Savjetovanju u Splitu mnogo konkretnije postavljena ova problematika, ali od toga do danas vrlo malo je učinjeno. Navodim podatak za izvršeno pošumljavanje na Kršu od Oslobođenja (1945 g.) do 1976. g. koji iznosi oko 12.200 ha, a u Splitu (1958. g.) predloženo je kako je to naprijed navedeno da se samo za jednu godinu izvrši 10.640 ha. Za obnovu Krša — na održavanju, obnovi i proširenju šumske vegetacije potrebno je odgovarajuće obrazovanje radnih ljudi i kadrova za taj rad, konstatirano je u Zadru i predloženo: da se obnovi rad Škole za krš u Splitu, koja je ukinuta 1963. godine, a 1965. g. izašli su zadnji učenici te škole. Na savjetovanju u Splitu naglašena je potreba: specijalizacije visoko stručnih kadrova za Krš (postdiplomski studij-specijalizacija), srednje šumarske škole i tečajevi za kvalificirane radnike. Nadalje potrebno je naglasiti da treba i dalje vršiti istraživanja i proučavanja obnove krša te da nužno za uređenje izgradnje nekog prostora na Kršu da bude prisutan »šumar-biolog« — rečeno je u Zadru, dok je u Splitu ta problematika šire razrađena i preloženo je da se naučno-istraživačka služba na Kršu skoncentrira na cijelo područje Jugoslavije u jedan specijalni institut, koji bi pored naučnog istraživanja imao i operativan karakter tj. izrađivao bi kompleksne planove i projekte za melioraciju degradiranog područja Krša (na bazi iskustava po pitanju kompleksne melioracije: poljoprivredne, šumarske i vodoprivredne i dr.). Financiranje ovih studijskih i istraživačkih radova vršilo bi se putem privrednih grana za koje su rađene, a za radove koji služe za više privrednih grana i neprivrednu oblast vršiti iz saveznih sredstava preko koordinatnog tijela. Međutim godinama neriješeni materijalni položaj šumarstva na Kršu dovodi do ukidanja i raspadanja osnovnih stručnih šumarskih organizacija i osipanja stručnih kadrova. Tako ne postoji potpuna šumarska služba u općinama Korčula, Hvar, Lastovo, Vis, Vrgorac, Sinj, Lošinj, a stručnih kadrova je sve manje, konstatirano je u Zadru. Prijedlog za poboljšanje stanja je u skladu s Informacijom PK za Dalmaciju i to: da osnivači radnih organizacija budu općine, da financiranje šumarstva na kršu vrše općine iz općinskih izvora i izvora ostalih zainteresiranih za obnovu Krša na bazi samoupravnog dogovora i to za održavanje i zaštitu postojećeg stanja na ovome području. Predvidjeti mogućnost udruživanja šumarskih radnih organizacija na području zajednice općine (uređivanje šuma, zaštita šuma-rasadnicinpošumljavanje itd.) Za veća područja zajednica općina osnivati SlZ-a za svrhu koordinacije rada svih zainteresiranih privrednih grana i društvenih pol. organizacija na čelu sa šumarstvom (zadaci od planiranja do financiranja). Sredstva financiranja: Šumarstvo — Republika — ostali (Elektroprivreda — vodoprivreda — poljoprivreda — DIP-ovi — promet drvom — lovstvo — cestogradnja — željeznica — turizam) po ključu na bazi samoupravnog dogovora (kao što je to već provedeno u SR BiH)4. Slične konstatacije i prijedlozi donjeti su u Splitu gdje je navedno da je zbog pomanjkanja financijskih sredstava ukinuta šumarija u Korčuli, a u pitanju je i Šumarija u Dubrovniku. Zatim da se ne vrši nadzor nad privatnim šumama, da su poteškoće u organizaciji! itd. Predlaže se osnivanje koordinacijskog tijela za rješavanje cjelokupne problematike krša, a budući da je »problem krša stvar cijele zajednice« prema čemu bi izvori za financiranje trebali biti: iz dotacija društvenih zajednica (Saveznih, republičkih i općinskih) na bazi dugoročnog plana. Iz doprinosa vodoprivrede i elektroprivrede. Iz opsega investicionog fonda putem dugoročnog zajma uz povoljne uslove otplate i posebnih kratkoročnih zajmova. U vezi unapređenju na kršu riješiti i pripadajući privatni sektor, koji je znatan. U međuvremenu je šumarstvo stavilo prijedlog da bi se za obnovu krša svake godine odvojio tzv. »turistički dinar«! Vrlo dobra i korisna zamisao, ali koja nije ostvarena nego se je izgleda rasplinula u magli morskog prostranstva — kao i mnoge druge! 4 Društveni dogovor za realizaciju programa pošuml javan ja degradiranih šuma i goleti u SR BiH od 1976. do 1985. godine, koji je objavljen u stručnom časopisu »ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA « Sarajevo br. 1—3 XXXII — 1978. god. 80 |