DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 86 <-- 86 --> PDF |
jem putu se liepo moglo gledati zloglasne kamenite pustare krajiško-hrvatskoga Krasa«. 9. rujna prije podne bila je ekskurzija, s polaskom iz Senja u 5,30. Poslije podne bio je odlazak u Rijeku, gdje je 10. održano drugo zasjedanje i završeno ovo Savjetovanje. U rasadniku Rodik, o proizvodnji sadnica govorio šumarski povjerenik Antun Rossipal . Rasadnik je imao površinu od 0,736 ha s ukupno 2451000 biljaka borova (crni i bijeli), ariša, jele i smreke, koje se nisu koristile samo na Krasu nego u Češkoj, Moravskoj, Galiciji i dr. Govorio je i J. W e s s e 1 y i to o metodama uzgojna biljka, od kojih je jedna i »uzgajanje bilina u malim zemljanih posudah«. Na taj način, navodi Wessely, proizvodi sadnice alepskog bora i »za kulturu svoje zemlje toli zaslužni grof Fanfogn a u Trogiru«. 3) Svrha dolaska skupštinara u Senj bila je upoznavanje tamošnjeg krša kao i uspjehe već poduzetnih melioracionih mjera za obnovu devastirane šume. Pregled terena obavljen je u dvije grupe: jedna, pod vodstvom J. Wessely-ja, u pravcu Krivog puta, a druga, pod vodstvom E. Malbohana, tada šefa Nadzorništva za pošumljavanje krša u Senju, samom Senjskom dragom do rasadnika »Sv. Mihajla« i dalje do predjela Francikovac. Pored informacija J. Wessely-ja i E. Malbohana (svakog u svojoj skupini) više sudionika »izrazilo je mienje svoje glede Krasa i njegova pošumljenja«. Prvog dana zasjedanja tj. 8. rujna, skupštinare je pozdravio riječki gradonačelnik Ivan vitez C i o 11 a, a predsjedavajući J. Wessel y predstavio službene izaslanike ministarstva za poljodjelstvo iz Beča, ugarskog financijalnog ministarstva (u kojem je bila uprava državnih šuma), šumarskih društava i drugih te održao kraći govor. Nakon toga slijedilo je predavanje dr Secken d o r f a, profesora na »Visokoj gospodarskoj školi i predstojnika šumarskog pokušavališta« u Beču. Dr Seckendorf je opširno prikazao uspjehe pošumljavanja u Francuskoj, a posebno na području Landes des Gascognes, kao i koristi, ekonomske, zdravstvene i druge, od tih pošumljavanja. Dr Seckendorf je govorio i o karakteristikama krasa. U završnom dijelu svog predavanja dr Seckendorf je između ostalog naglasio, da »kakogod se umanjuje prikladnost zemlje za kulturu « (obradu), jer »ovladaše nepovoljne prirodne sile ... tako nazaduje zdrav um naroda ... Zato jest država obavezana ne samo sa gospodarskoga, nego ponajprije i sa etičkog gledišta, da učini tomu biednome stanju kraj i sve upotriebi, da dovede nesretne stanovnike Krasa do iste gospodarske i kulturne visine, na kojoj se nalaze njihova ostala braća u državi«. Istog dana trebali su šumarnici Soretić i Brossig održati predavanje o »Osobini pošumljavanja Krasa u savezu sa osobitimi svojstvi Krasa i osobitim obzirom na iskustvo, stečeno dosad u austro-ugarskoj monarhiji«, ali kako predavači nisu stigli završen je ovaj dio rada. Drugi dio rasprava održan je 10. rujna, također u Rijeci. To je bio dan za diskusije u kojoj su sudjelovali: Josip P f i s t e r , »šumarski mjernik kod kneza Thurn-Taxisa u Grobniku«, koji naglašava potrebu, da se prvenstveno očuva ono što postoji. Na ogoljenom dijelu Krasa to će se postići i na taj način, da se u Rijeku kao u jako potrošačko mjesto ogrjevnog drva doprema bukovina iz šuma Gorskog Kotara, koje »je puno više od crnogorica ... jer se bukva ne može prodati radi velike vozarine na željeznici«. U tu svrhu trebala bi se sniziti vozarina za ogrjevno drvo na 5—6 stanica od Rijeke prema Zagrebu; Virgil Malin , nadšumar u Bjelovaru, koji naglašava, da je »glavni uzrok ogoljećivanju... neograničeno uživanje naše (»ća i kozam ... koje obrstite svaki pupak... i bezobzirno krčenje šuma«, jer je prodaja ogrjevnog drva u primorskim gradovima narodu jedini prihod kojim namiruju potrebe za svoje kućanstvo. Daje prednost jesenjoj sjetvi i sadnji pred proljetnom, a od vrsta drveća preporuča listače (crni jasen, pajasen — Ailanthus) mjesto crnog bora, koji »pokazuje slabi uspjeh i rastenje«; Dragutin Faller , »kr. šumarnik u Fužinama, koji također daje prednost »bielogorici, koja na samom Krasu raste«, a za drveće velikog sjemena preporuča sjetvu; Franjo Dolenč , šumarski povjerenik iz Sinja, koji ukazuje na, negativan, značaj bure i zagovara obnovu šikara podmladnom (resurekcionom) sjcčom, jer 3 Park Fanfoagno u Trogiru danas je pod posebnom zaštitom kao spomenik vrtne arhitekture. 84 |