DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 98     <-- 98 -->        PDF

JEDLOWSKI, D.: Upotreba krovne kljepenke za izradu tuljaka, br. 7—8.


80. godište, Zagreb, 1956.
VRDOLJAK, Ž.: O mogućnosti uzgoja eukalipta u našem Primorju, br. 5—6.


87. godište, Zagreb, 1963.
PISKORIC, O.: Dinamika visinskog prirasta izbojaka iz panjeva česmine (Quercus


ilex L.), br. 3—4.


Narodni šumar


26. godište, Sarajevo, 1962.
PISKORIC, O.: Dinamika prirasta izdanaka crnog jasena i medunca, br. 5—6.
PIŠKORIĆ, O.: Nekoliko podataka o žiru česmine (Quercus ilex), br. 7—9.
Osim navedenih objavljenih rezultata rada Instituta za pošumljavanje i melioraciju
krša u, današnjem, Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša postoji
dokumentacija fitocenoloških istraživanja Mosora i Biokova.-)


SREDNJA ŠUMARSKA ŠKOLA ZA KRŠ


1.
Šumarska škola za krš u Splitu (u daljnjem tekstu Škola) počela je sa radom
u jesen 1948. godine. Škola je bila smještena u predjelu Špinut, između mora i
Marjanske šume. U času osnivanja raspolagala je s oko 4 ha zemljišta, a jezgra
je bio šumski rasadnik tadanje Uprave za pošumljavanje i meliorciju krša u
Splitu. Dio tog terena bio je predviđen za potrebe Instituta za pošumljavanje i
miloraciju krša (za zgradu i dr.), ali je bila podignuta samo jedna montažna
baraka. Desetak godina kasnije prvotna površina smanjena je na oko 2,5 ha
oduzimanjem najprije pojasa uz obalu za gradnju športske lučice (tako i nazvane),
a zatim oko 1960. godine za gradnju ceste prema Marjanu te i stanbenih zgrada.


Za početak rada Škole ljeti 1948. godine podignute su 3 barake: za samu
školu te uz nju vezan đački dom. Nešto kasnije sagrađena je kuhinja i blagovaonice
te još jedna baraka kao stanbena. Paralelno s početkom rađa Škole pri,
premani su i projekti za gradnju stalne zgrade, ali ona se, zbog ograničenja investicija
1949/50. godine, ostvaruje po novom projektu, tek 1957. Nova zgrada dovršena
je u ožujku 1960. godine tako da je u njoj cjelokupna nastava počela 2.
travnja te godine. Izgrađena površina iznosi 2,260 ma, a sadrži 10 predavaonica,
9 kabineta povezanih s predavaonicama, dvoranu za tjelesni odgoj (s kupaonicama),
upravni trakt, više radionica i stan za čuvara zgrade. Početni kapital bila je
osigurnina 1955. g. izgorjele barake, zati mdoprinos kotara Split, ali najveći dio
troškova gradnje od oko 82 milijuna dinara podmireni su iz Fonda za kadrove
(u čijem se upravnom odboru nalazio i prijašnji profesor Škole Ing. Dimitrije
BURA).


U krugu Škole uređeno je nogometno igralište te igralište za košarku.
Dio rasadnika kao i neki slobodni prostori pretvoreni su, posebnom brigom
Ing. Borisa GIBERBORGEJSKOG, profesora Škole (umro 1962), u arboertum a
predprostori zgrada (baraka) parkirani. U rasadniku su bila i dva manja staklenika,
koji su upotpunjavali uvjete za praktičnu obuku i rad učenika od dendrologije
do rasadničke proizvodnje ne samo šumskog nego i ukrasno-parkovnog
bilja.
Školu je osnovalo, kako je naprijed navedeno, tadanje savezno Ministarstvo
poljoprivrede i šumarstva i iz saveznog budžeta financirana je do 1950. godine.
Reorganizacijom državne uprave 1950. godine Škola prelazi pod kompetenciju
republičkog ministarstva šumarstva, a dvije godine kasnije na financiranje Narodnog
odboraopćine Split. Međutim u Školu se i nadalje upisuju učenici s područja
svih Republika i Pokrajina te je njihov udio, npr., šk. god. 1958/59. bio


2 Eventualna dopuna ove bibliografije bit će objavljena u br. 12/79. Šumarskog lista.


96