DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 104 <-- 104 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI PLENUM SAVEZA INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE U Zagrebu je 15. svibnja 1979. g. održan Plenum Saveza IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske i njegovih terenskih društava (Društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije — bivša Šumarska društva) u društvenim prostorijama Šumarskog doma, Trg I. Mažuranića 11. Uz Upravni i Nadzorni odbor Saveza, u radu ovoga Plenuma sudjelovali su i delegati terenskih društava, zatim članovi redakcijskih savjeta Šumarskog lista, predstavnici Šumskih gospodarstava i istaknuti stručnjaci šumarstva i dr vne industrije Hrvatske. Navodimo sudionike ovoga društvenog sastanka: ing. Nada Antonović (Bjelovar), ing. Alojz Frkovič (Delnice), ing. Božena Vujasinović (Gospić), ing. Stjepan Mikuc i Mr. Ivo Mrzljak (Karlovac), ing. Ivo Mikinac i ing. Drago Smojver (Nova Gradiška), ing. Bogdan Momčilović i ing. Nikola Vucelić (Ogulin), ing. Jure Kulaš (Osijek), ing. Aleksandar Vernak (Rijeka), ing. Vlado Skorup i Mr. Vice Ivančević (Senj), ing. Hrvoje Anderlić i ing. Matija Matešić (SI. Požega), ing. Franjo Najhajzler i ing. Adam Pavlović (SI. Brod), ing. Vladimir Husnjak, ing. Eduard Tomas i ing. Dražen Videc (Varaždin), ing. Marko Cvitić, ing. Stevo Đurik i ing. Ivo Orešković (Vinkovci), te ing. Rudolf Antoljak, ing. Dragutin Böhm, ing. Bogomil Čop, ing. Vid Fašić, ing. Nikola Goger, Mr Joso Gračan, dr. Nikola Komlenović, Mr Đuro Kovačić, Mr Slavko Matić, ing. Ante Mudrovčić, tehn. Ivica Petričević, ing. Franjo Petrović, ing. Oskar Piškorić, dr. Branimir Prpić, ing. Vlado Špoljarić, ing. Rudi Štraser, ing. Srećko Vanjković, ing. Pavao Vojt i ing. Vilim Zivković (svi Zagreb). Plenum je otvorio predsjednik Saveza prof. dr. Branimi r Prpi ć i po zdravio prisutne sudionike te predložio dnevni red. DNEVNI RED I. Društveni dio Plenuma 1. Otvaranje Plenuma 2. Rad Saveza od 23. XI 1978 — 15. V 1979. g. — tajnički izvještaj 3. Završni račun Saveza za 1978. g. i izvještaj N. O. Saveza 4. Program rada i plan prihoda-rashoda Saveza za 1979. g. 5. Diskusija i zaključci. II Problematika šumarskog lista 6. Rad redakcijskih savjeta i sadržaj i profil Šumarskog lista — izvještaj 7. Diskusija i preporuke. 230 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Radno predsjedništvo Plenuma: Mr I Mrzljak, ing. V. Fašić i dr. B. Prpić — Dr N. Komlenović podnosi tajnički izvještaj (Foto: A. Sorić) III. Simpozij — informacija 8. Svrha i cilj organiziranja Simpozija: Stanje i razvoj šumarstva Hrvatske — Mogu li šume Hrvatske podmiriti potrebe na drvu? 9. Diskusija i zaključci. Rad Plenuma je započeo izborom radnog predsjedništva u koji su izabrani: ing. Vid Fašaić, Mr. Ivo Mrzljak i prof. dr. Branimir Prpić. Za zapisničara: ing. Rudolf Antoljak i za ovjeritelje zapisnika: ing. Oskar Piškorić i Mr Đuio Kovačić. Prije prelaska na dnevni red Plenuma pročitan je iskaz šumar a i drvar a koji su preminuli u vremenu od 23. XI 1978. do 15. V o. g.: Ing. Vladimir Ferencfi (Suhopolje) Ing. Drago Mamula (Bjelovar) Ing. Branko Matić (Zagreb) Ing. Vladimir Matijašić (Zagreb) Ing. Ante Radovčić (Split) Ing. lerko Skelin (Zagreb) Hvala im i slava! 1. DRUŠTVENI DIO PLENUMA 1.1 Otvaranje Plenuma i uvodna riječ predsjednika Saveza prof. dr. B. Prpića U ime uprave Saveza želim obrazložiti saziv današnjeg društvenog Plenuma i iznijeti razloge ovoga pozivanja, prvenstveno predsjednika i tajnika naših terenskih Društava šumarstva i drvne industrije (DIT-ova), pa zatim članova Redakcijskih savjeta Šumarskog lista, predstavnika Šumskih gospodarstava, kao i vodećih ljudi našeg republičkog šumarstva i drvne industrije. 231 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 106 <-- 106 --> PDF |
Budući da smo već duboko zagazili u 1979. godinu to je bilo potrebno da sazovemo društveni Plenum, kako nam to nalaže i naš STATUT da se svake godine barem jedan put sazovu delegati terenskih DIT-ova, kao predstavnici cjelokupnog našeg članstva i da im, nakon izvršenog rada u 1978. g. predočimo uspjehe i financijske troškove ovakovog poslovanja, da ih usvoje i odobre. Nadalje da im prikažemo daljnje društvene planove kao i predviđene troškove za izvršenje ovoga plana, te što sve treba poduzeti da se oni zaista i ostvare u 1979. g., te da sve ovo prodiskutiramo i o svemu se dogovorimo. Osim ovoga moram konstatirati, iako su terenska Šumarska društva s amostaln a udruženja tehnička inteligencija naše zelene struke, da se njihovo društveno djelovanje na terenu, na područjima njihovih šumskih gospodarstava SLABO ili NIKAKO ne osjeća, pa radi toga trpi cjelokupno šumarstvo i drvna industrija naše Republike. Zapravo u sprovedbi planova rada Saveza manjkaju nam potrebna STRUČNA I DRUŠTVENA TERENSKA UPORIŠTA i čvrste točke na terenu za sprovedbu predviđenih stručno-društvenih akcija kao što su npr.: zajedničko dogovaranje i društveno djelovanje u rješavanju današnje problematike struke, kao i ono dopunsko ispomaganje i usmjeravanje šumarske politike utvrđene Zakonom o šumama, društveno-političkim sistemom i samoupravljanjem. To je i bio razlog što smo se odlučili da najavimo saziv SIMPOZIJA cjelokupne zelene struke naše republike za jesen 20. i 21. XI o. g. u Zagrebu. Već se vrše tehničke pripreme, pripremaju referati i kooreferati koje će sastaviti najvrsniji naši stručnjaci. Ovi referati predstavljat će stručno-znanstvenu platformu o čijem će se sadržaju i preporukama izjasniti čitavo naše članstvo, ali ovaj puta u prisustvu društveno-političkih radnika SSRN-Hrvatske, kao i istaknutih društveno-političkih faktora naše republike. Kao stručnjaci i dugogodišnji osposobljeni kadrovi, oboružani velikim praktičnim iskustvima, koja počivaju na znanstveno-stručnoj podlozi, pozvani smo da dajemo nove prijedloge na usaglašavanje preporuke o unapređenje naše matične struke, a sve u skladu s Ustavnim postavkama, ZUR-om i našim samoupravnim sistemom. Mi aktivno sudjelujemo u jednom zacrtanom procesu izgradnje našeg društvenog sistema, u kojem šumarstvo ima i te kako značajnu ulogu, kao dobro od općeg interesa, ali istodobno i ograničenih mogućnosti. U ovoj gospodarskoj i ekološkoj grani, gdje mi djelujemo i radimo, osposobljeni smo da tu granu unapređujemo i tražimo nova, bolja rješenja! Napominjem da upravo u ovom času i Saborska tijela i vijeća raspravljaju o problematici šumarstva,a napose o tome kako to da do danas nisu dobiveni zatraženi odgovori i stavovi struke u vezi s realizacijom Zakona o šumama SRH. 1.2 Rad Saveza u vremenu od 23. XI 1978. g. do 15. V 1979. g. — dr.Nikola Komlenović Zadnji društveni PLENUM Saveza održan je 23. i 24. XI 1978. g. u Senju, kojom prilikom je i proslavljena 100. godišnjica osnivanja i rada Nadzorništva za pošumljivanje krasa. O radu ovoga Plenuma detaljnije će biti upoznati putem Šumarskog lista, koji je u broju 1-3/1979. g. donio prikaz cjelokupnog rada. Danas podnosim tajnički izvještaj o važnijim stručno-društvenim zbivanjima i radu Saveza u ovih proteklih 5,5 mjeseci tj. od 23. XI 1978. g. do 15. V 1979. g. 232 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 107 <-- 107 --> PDF |
Formalno gledajući Upravni odbor Saveza je u tom vremenskom intervalu održao samo 2 sjednice U. O., ali je pored toga uslijedio niz sastanaka uže uprave Saveza i njihovih komisija. Tretirana problematika odnosila se na organiziranje najavljenog SIMPOZIJA struke pod nazivom: MOGU LI ŠUME HRVATSKE PODMIRITI POTREBE NA DRVU? Pripremni radovi oko organiziranja i sprovedbe ovog — neobično važnog stručnog skupa su u toku. O ovome mnogo detaljnije čut ćete u III dijelu današnjeg Plenuma. Iskorišćujem priliku da u ime Saveza ČESTITAM prof. dr. Milanu ANDROIĆU na dobivenoj 1. majskoj nagradi »Ruđer Bošković«! Sudionici Plenuma (Foto: A. Sorić) Nadalje u ime Saveza odajem javno priznanje i zahvalnost ing. IVICI BASTJANČIĆU,višem znanstvenom savjetniku ŠF u Zagrebu, na višegodišnjoj suradnji u Šum. listu. On je kroz dugi niz godina sa velikim uspjehom prevodio resumee i kratke sadržaje na strane jezike u našem glasilu. Iznosim kronološki važnija stručno-društvena zbivanja: — Pod konac 1978. g. — točnije 8. XII 1978. g. — Savez je bio domaćin sastanka KADROVSKE KOMISIJE SIT šumarstva i industrijske prerade drveta Jugoslavije. Tu je detaljno razmotrena problematika usmjerenog obrazovanja, potrebnim stručnim kadrovima, profilu i liku šumara i drvaraca, oskudnoj stručnoj literaturi, izdavačkoj djelatnosti i zanemarenoj — a itekako potrebnoj — propagandi i popularizaciji šumarstva i drvne industrije. Uz predsjednika komisije prof. dr. Ljubomira Petrovića, ing. Tuge Cajnka, prof. dr. Mlinšeka i ing. Urleba naš Savez su u ovoj komisiji predstavljali: ing. Vanjković, ing. B. Dereta, ing. Piškorić i ing. R. Antoljak. Rezultati daljnje aktivnosti ove komisije bit će izneseni na najavljenom Simpoziju! 233 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 108 <-- 108 --> PDF |
— Povodom uspješnog završetka 1978. godine Savez je održao 28. XII 1978. g. veoma uspjelo DRUŠTVENO VEČE na kojoj su sudjelovali, uz najaktivnije i dugogodišnje društvene radnike tzv. »četvrtkaše«, cjelokupna uprava Saveza i vodeći predstavnici šumarstva i drvne industrije SRH. — 14. travnja bit će dan INŽENJERA I TEHNIČARA JUGOSLAVIJE. Svake godine toga dana središnja uprava svih IT — Jugoslavije proglašavati će najbolji Savez i najbolje društvo, kao i najbolju stručno-društvenu publikaciju! Ove godine — 14. IV — naš središnji SAVEZ IT — Hrvatske organizirao je povodom toga dana IZLOŽBU STRUČNIH PUBLIKACIJA na kojoj je učestvovao i naš Savez. Na ovoj izložbi bile su izložene publikacije Saveza i to: Šumarski list, Šumarska bibliografija I i II, zatim Povijest šumarstva Hrvatske od 1846-1976. g.. Spomenica šumarstva, Pola stoljeća i dr. Slijedećih godina naš će Savez na taj dan vezati i svoj tjedan: DANI ŠUME I ŠUMARSTVA HRVATSKE! — U organizaciji Saveznog komiteta za poljoprivredu, Općeg udruženja šumarstva i drvne industrije Jugoslavije i Saveza ITSID — Jugoslavije, održano je 12. III o. g. u Dubrovniku savjetovanje: STANJE I RAZVOJ ŠUMARSTVA SFRJ U FUNKCIJI PODMIRENJA POTREBA U DRVU«. — Predstavnik našeg Saveza ing. O. Piškorić sudjelovao je u radu SAVJETOAVNJA I SKUPŠTINE SIT — gozdarstva in lesarstva Slovenije, koje je održano 20. IV o. g. u Dobrni. Uz prikaz društvenog rada i izbora nove uprave, u stručnom dijelu savjetovanja izneseni su referati: SMJERNICE RAZVOJA PILANARSTVA I PILANSKE PRERADE DRVA. — Međunarodna unija Saveza šumarskih inženjera sa sjedištem u Parizu organizira svoj 3. Kongres, koji će se održati 1-6. X o. g. Dnevni red ovog kongresa glasi: PERSPEKTIVA ŠUMARSTVA U URBANIZMU I PODURBANIZMU i ULOGA I ASOCIJACIJA ŠUMARSTVA NA NIVOU NACIONALNOG ODGOJA! — Skrećemo pažnju i na simpozij Stalne konferencije IT jugoistočne Evrope (CODISEE) pod nazivom: »PARKOVI I NASELJA U PRIGRADSKIM ZONAMA«. Ovaj će se skup održati u Plevnu (Bugarska) 12. i 13. X 1979. g. Detaljniji program naći ćete u Šumarskom listu br. 1-3/79. — Republički podsekretarijat za šumarstvo organizira 24. i 25. svibnja o. g. u Zadru savjetovanje, na kojem će prof. dr. MILAN ANDROIC podnijeti uvodni referat: Mogućnost integralne zaštite borovih kultura od napada borovog četnjaka, zatim Mr. MIROSLAV HARAPIN: Rezultati istraživanja i suzbijanja borovog ćetnjaka u 1978. g. i ing. VLADO FABER: Iskustva i problemi u tehničkoj izvedbi suzbijanja borovog četnjaka aviometodom. — U Zadru će se od 1. — 7. X o. g. održati II KONGRES EKOLOGA JUGOSLAVIJE (Čovjek i okolina) s ekskurzijama u Nacionalni park »Paklenica« i Plitvička jezera. Potrebne informacije o ovome daje Šumarski fakultet — Zagreb, Šimunska c. 25 (prof. dr. Đ. Rauš). — U NN br. 11. od 9. III 1979. g. objavljen je zakon O MJERAMA ZA UNAPREĐIVANJE STOČARSTVA. Ovaj zakon koji je već stupio na snagu donosi u ćl. 90. odredbu o prestanku važnosti Zakona o zabrani držanja koza iz 1954. g. Primjena i sprovedba ovoga značajnog Zakona o unapređivanju stočarstva naskoro će pokazati da li je bojazan velikog broja šumarskih stručnjaka Hrvatske bila na mjestu, i đa li ovi propisi idu u prilog pionirskom radu šumara na Kršu na ozelenjavanju krša? 234 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 109 <-- 109 --> PDF |
— Upravni odbor Saveza osnažio je zaključak da urednici Š. L., kao i svi počasni članovi Saveza dobivaju Š. L. besplatno! — Naš kolega ing. Karlo POSAVEC, uz suradnju i pomoć našeg Saveza, priredio je svoju XIV samostalnu izložbu slika u ulju, u vremenu od 1. — 8. III o. g., »Šumarskom domu«. — Nekoliko riječi o problematici Šumarskog doma: Ustavni sud Hrvatske, na javnoj raspravi održanoj 13. XII 1978. g. odbi o je prijedlo g Instituta za zemlje u razvoju da se pokrene POSTUPAK ZA OCJENU USTAVNOSTI ZAKONA O VRAĆANJU DIJELA ZGRADE ŠUMARSKI DOM SAVEZU. Ova odluka objavljena je i u NN br. 8. od 24. II 1979. g. i u njoj stoji: »U pogledu korištenja i raspolaganja Savez podliježe režimu prava, obaveza i odgovornosti u upravljanju društvenim sredstvima kako su utvrđena Ustavom i zakonom«. O izvršavanju pak osporenog zakona brine se Izvršno vijeće Sabora (čl. 396 toč. 1 i Ustava SRH). Ovdje je potrebno još iznijeti čl. 86. Ustava SRH, koji glasi: »Društvene organizacije mogu stjecati sredstva, odnosno određena prava na sredstva i tim sredstvima kao društvenim se koristiti za ostvarivanje ciljeva, te njima raspolagati u skladu sa Statutom tih organizacija i zakonom. Te organizacije mogu pod uvjetima utvrđenim zakonom organizirati privrednu i drugu djelatnost u skladu sa svojim ciljevima i sudjelovati u dohotku radi ostvarivanja tih ciljeva. « — Ovdje iznosimo da nas je Institut za drvo u Zagrebu obavijestio, da je povukao svoj zahtjev od 28. III 78. g. za pokretanje postupaka za ocjenu ustavnosti spomenutog Zakona. — Nakon objavljivanja ODLUKE Ustavnog Suda SRH izabrana Komisija za problematiku Šumarskog doma predložila je da se sudski realiziraju zahtjevi o iseljenju dosadašnjih korisnika jugozapadnog dijela Šumarskog doma i da se nastavi pregrupacijama određenih korisnika istočnog dijela zgrade. Dobiveni prostor — nakon iseljenja određenih korisnika — poslužit će Savezu za ostvarivanje njegovih ciljeva, prvenstveno osnivanje Centra za propagandu i popularizaciju šumarstva i drvne industrije, zatim Šumarskog muzeja, izdavačke djelatnosti, stalnih i povremenih izložbi, održavanje većih društvenih i stručnih skupova, smještaj kompjutorskog centra za šumarstvo, sastajalište mladih prijatelja prirode i dr. — Uprava Saveza na svojoj 10. sjednici, održanoj 28. III o. g. u cijelosti je prihvatila ZAVRŠNI RAČUN ZA 1978. g. u iznosu od 1.287,766,90 din. Isto tako primljen je Plan rada Saveza za 1979. g., kao i Plan prihoda i rashoda za 1979. g., svemu ovome detaljnije ćete biti informirani u slijedećim točkama Dnevnog reda. — Savez se zahvaljuj e Šumarskom institutu Jastrebarsko, Šumarskom fakultetu Zagreb, Savezu IT šumarstva Jugoslavije, Šumskom gospodarstvu Šibenik, Poslovnoj zajednici šumarstva Dalmacije u Splitu, kao i pojedincima ing. Begoviću Sarajevo, zatim dr. S. Frančiškoviću Rijeci, ing. D. Prginu u Splitu, prof. dr. S. Tomaniću i dr. na poklonima knjiga i publikacija za stručnu knjižicu Saveza, kao i Šumskim gospodarstvima SRH, Poslovnoj zajednici šumarstva u Zagrebu i dr., na redovnom dostavljanju svojih mjesečnih BILTENA I INFORMACIJA. — DIT Vinkovci održao je 20. I 1979. g. svoju redovnu skupštinu i izabrao za predsjednika društva ing. Antuna G u t h a, za tajnika ing. Stevu Đ u r i k a i blagajnika Branka D e 1 i b a š i ć a. 235 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 110 <-- 110 --> PDF |
— DIT Senj održao je 9. II o. g. svoju skupštinu u Novom Vinodolu i za predsjednika izabralo ing. Vladimir Skorupa , tajnik Mr. Vicu Ivanče vić a. — DIT — SI. Požega održao je zadnju skupštinu 3. VI 1978. g. i za predsjednika društva izabrao ing. Matiju M a t e š i ć a, tajnika ing. Hrvoja Ander1 i ć a i blagajnika Adalberta T o t a r a. — DIT — Zagreb održalo je svoju skupštinu 10. svibnja o. g. izabralo novu upravu na čelu s predsjednikom ing. Vladimirom Špoljarić , tajnikom ing. Franjom Petro vicem i blagajnikom ing. Emanuelom Vilčekom. — U Delnicama je osnovana DIT-šum. i drv. ind. i 19. VI 1978. g izabralo upravu na čelu s ing. Damirom M o ć a n o m, kao predsjednikom, a za tajnika je izabran ing. Alojz F r k o v i ć. — I još jedna novost: U Buzetu će naskoro biti osnovan DIT za područje Istre. Za pohvalu je rad DIT-šum. i drv. ind. Zagreb u protekle 2 godine, na čijem čelu je bio predsjednik ing. Rudi Š t r a s e r. Ovo društvo uključuje se u sve akcije Saveza, održava svoje »Šumarske četvrtke«, surađuje u Šum. listu, održava stručna predavanja za svoje članstvo i posjećuje pojedina Šumska gospodarstva, pogone drvne industrije i si. Iako je u naš Savez učlanjeno 20 terenskih društava sa sjedištem u gotovo svim Šum. gospodarstvima, prema starim evidencijama, okupljaju cea 1.200 IT šum. i drv. ind. t. j . učlanjuje tek jednu polovicu svih IT na području naše republike kojih ima u svemu nešto više od 2.500 IT. Preostaje prilično velika vojska stručnjaka zelene struke koju Savez i terenska društva nisu uspjela učlaniti! Mnoga društva — prema podacima kojima raspolaže Savez — potpuno su zamrla i uopće ne rade, uz časne iznimke, kako sam ih naprijed naveo, a niti se javljaju, niti su u vezi sa Savezom, a niti — unatoč naših brojnih apela i poziva — dostavljaju svoje izvještaje o radu, pa niti s godišnjih skupština. Stoga nije niti čudo da Savez operira starim podacima o broju učlanjenih IT! Najgora je situacija s IT drvne industrije, koja su izvan DIT-a. Isto tako naše brojno članstvo veoma slabo ili nikako surađuje s Šum. listom, iako teren »vrvi« aktualnom problematikom. Savez se već dugo priprema da obavi OPĆI POPIS SVIH IT ŠUMARSTVA I DRVNE NIDUSTRIIE na području naše republike. Štampani su i posebni UPITNI LISTOVI za ovaj popis. Ali kome i na koga ih poslati, kad Savez ne raspolaže točnim adresama i sastavima, imenima i prezimenima članova Upravnog odbora, pa naši dopisi i obavijesti lutaju i zagubljuju se. Tako smo prilikom saziva ovoga današnjeg Plenuma zamolili sva terenska područna Društva da nam povremeno dostave sastave uprava svojega Društva. Na žalost, od 20 DIT-ova samo su DIT-Bjelovar, Nova Gradiška, Senj, SI. Požega, Varaždin i Vinkovci poslali zatražene podatke! Također konstatiramo da stagnira broj pretplatnika Šumarskog lista, koji Savez izdaje uz znatne financijske troškove i samoprijegoran rad redakcija lista. Podsjećamo na čl. 21 Statuta Saveza koji kaže: Članom se postaje pristupanjem i upisom u jedno od Društava, kao i plaćanjem godišnje članarine i PRETPLATOM NA »ŠUMARSKI LIST« ODNOSNO ČASOPIS »DRVNA INDUSTRIJA«. 236 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 111 <-- 111 --> PDF |
Uprava svakog terenskog društva dužna je da sastavi svoj VLASTITI STATUT i uskladi ga sa Zakonom o udruženjima građana i Statutom Saveza IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Zakon o udruženjima građana, izašao je i objavljen u NN br. 26. od 9. VII 1973. g. i još je na snazi! Člansk e iskaznic e su jedinstvene za čitavo područje Jugoslavije i naručuju se kod Saveza IT — Hrvatske, Zagreb — Berislavićeva ul. 6. Naš Savez raspolaže društvenim značkam a IT, koje su jednake za sve IT bilo koje struke, a ima ih u dovoljnom broju. Savez drži na skladištu i prodaje društvene značke s amblemom šumarstva i drvne industrije: na kojima je prikazan simobliziran hrastov list i žir, zubci horizontalke i oznaka IT. To su iste one značke koje smo izdali — prigodom proslave 100. godišnjice osnivanja Hrvatsko-slavonskog šumarstva društva — još 1976. g. Sudionici Plenuma (Foto: A. Sorić) Završavajući ovaj tajnički izvještaj želim vas potsjetiti na jednoglasni zaključak, koji je donesen na društvenom Plenumu u Zagrebu 20. IV 1978. g. Radi se o UCLANJIVANJU SVIH RADNIH ORGANIZACIJA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE KAO KOLEKTIVNIH ČLANOVA SAVEZA sa svim pravima i dužnostima (čl. 17. Statuta). Taj se član odnosi na ostvarivanja naših zajedničkih ciljeva i zadataka kao što su: formiranje Centra za radove na propagadi i popularizaciji šumarstva i drv. ind., organiziranju stručnih manifestacija, izdavačkoj djelatnosti u svrhu što složenijeg rješavanja zajedničke stručne problematike, organiziranju stalnih i povremenih izložbi u Šumarskom domu i na terenu, prikupljanju stručne povijesne građe, izdavanju potrebnih stručnih priručnika, knjiga i obrazaca i si. 237 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 112 <-- 112 --> PDF |
Da bi se sve ovo moglo izvršiti potrebna su znatna financijska sredstva. Dosada iii je sa m SAVE Z pronalazio na razne načine i za našu zajedničku stvar i ciljeve, ulagao i trpio cjelokupni rizik, te se često izlagao financijskim gubicima! Spomenutim učlanjivanjem svih radnika organizacija Šumarstva i drvne industrije Hrvatske, njih oko 320 OOUR-ova i sa GODIŠNJOM UPLATOM — kao kolektivnih članova Saveza — i doprinosom prema financijskoj snazi svake radne organizacije — u iznosu od 150.000 do 250.000 st. din., Savez bi godišnje prikupio cea 60 milijuna st. dinara u svrhu ojačanja i proširenja svoje financijske baze, a za ostvarivanje ODREĐENIH ZAJEDNIČKIH CILJEVA iz godišnjih planova rada Saveza koje sam naprijed iznio. Postavlja se pitanje dali su terenski DIT-ovi na društvenoj visini i ugledu svoje struke, pa da ovo ostvare i učlane — kao kolektivno članstvo — spomenute organizacije? I na kraju želim istaći da sam ovaj kritički osvrt na rad i nedovoljno djelovanje terenskih društava, ovdje iznio iz razloga što još uvijek Savez nema čvrstih i pouzdanih CVORNIH MJESTA I UPORIŠTA na terenu, preko kojih želi ostvarili stručne i društvene ciljeve koji su nam zajednički! Svi dobro znamo da se je čitava naša struka našla u nezavidnoj, odgovornoj, i ne baš povoljnoj situaciji zbog čega organiziramo i vršimo pripreme za najavljeni SIMPOZIJ. Ovdje želimo izići ne samo pred svoje članstvo nego i pred rukovodeće društveno-političke snage naše republike s pravom i dokumentiranom istinom i našim složnim stavom o kriznoj problematici cjelokupne struke! Više o ovome bit će izneseno u toč. III dnevnog reda. Hvala! 1.3 Završni račun Saveza za 1978. g. i izvještaj Nadzornog odbora a) Prešlo se je na čitanje i prihvaćanje Završnog računa Saveza za 1978. g., koji je dostavljen terenskim društvima (DIT-ovima) prije saziva Plenuma, i on u sažetom obliku glasi: A) Prihodi 1. Vlastiti prihodi 1,110.451,90 din. 2. Dotacije 117.315,00 din. Ukupni prihodi: 1,287.766,00 din. B) Rashodi 1. Materijalni troškovi 266.912,60 din. 2. Amortizacija 19.951,00 din. 3. Funkcionalni rashodi 716.627,20 din. 4. Porezi i doprinosi iz dohotka 37.859,25 din. 5. Osobni dohoci 220.316,85 din. 6. Ostatak prihoda 27.000,00 din. Ukupni rashodi: 1,287.766,90 din. b) Predsjednik Nadzornog odbora ing. S. Vanjkovi ć podnio je opširni izvještaj o izvršenom pregledu cjelokupnog financijskog i materijalnog poslovanja Saveza za 1978. g. 238 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 113 <-- 113 --> PDF |
Pregledom novčanog poslovanja: novčanih dokumenata i sravnjivanje s knjiženjem i blagajničkim dnevnikom, te ostalom evidencijom ustanovljeno je, da je ovo vršeno u okviru postojećih propisa i da se je Stručna služba Saveza pridržavala datih uputa i/ 1977. g., te nekih naročitih primjedaba nema. Na dan 31. XII 1978. g. ustanovljeno je slijedeće stanje: 1. Saldo blagajne 5.338,75 din. 2. Žiro račun 1,474.316,05 din. 3. Ukupni prihod po ZR/78 1,287.766,90 din. 4. Ukupni rashod 1,260.766,90 din. 5. Višak prihoda 27.000,00 din. 6. Obaveze prema dobavljačima 111.141,95 din. 7. Potraživanja od kupaca (RO) 228.206,00 din. 8. Otpis sitnog inventara 13.898,25 din. Kao i prošlih godina tako i u 1978. g. troškovi izdavanja Šumarskog lista od 518.962,40 din. nisu bili pokriveni vlastitim prihodima od 327.602 din. i dotacijama 117.315. — din., te je razlika namirena od ostatka prihoda prodaje tiskanica i knjiga u svoti od 74.045,40.— din. Prodaja tiskanica, stručnih priručnika i knjiga vršena je dobro i uspješno, te je postignut višak od 87.173,65 din. Ostaje pitanje kako rasprodati 840 primjeraka knjiga: POVIJEST ŠUMARSTVA HRVATSKE, Zagreb 1976. g. u kojoj je prikazana povijest i razvoj šumarstva ne samo Hrvatske nego i Jugoslavije u vremenu od 1846 — 1976. g., a sve kroz stranice Šumarskog lista. Ovaj izvještaj predlaže se Plenumu na znanje, prihvat i odobrenje. 1.4 Program rada i plana prihoda-rashoda Saveza za 1979. g. a) Program rada za 19 7 9 g. 1 REDOVNI RADOVI Upravni odbor Saveza i njegova Stručna služba obavit će u 1979. g. sve uobičajene i redovne administrativno-stručne poslove, koji su povezani s društvenom aktivnošću, izdavačkom djelatnošću, materijalno-financijskim poslovanjem i si. II RADOVI OKO AKTIVIRANJA RADA SAVEZA I TERENSKIH DIT-ova 1. Održati sastanak Saveza i uže uprave terenskih DIT-ova (predsjednika i tajnika) tokom V/VI mj. 79, u cilju oživljavanja rada i akcija kako DIT-ova tako i Saveza. 2. Održati sastanak Redakcijskih savjeta i uredništva Šumarskog lista (RO-I = 5 čl. + RO-II = 18 čl. + RO-III = 5 čl. odn. svega 28 čl.). u vezi razmatranja sadržaja i profila lista, a u vremenu od II. — V. mj./79. g. 239 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 114 <-- 114 --> PDF |
3. Nastaviti s radovima oko daljnjeg formiranja CENTRA ZA PROPAGANDU I POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE i prikupljanjem povjesne stručne građe i dokumentacije, fotografija, filmova, starih gospodarskih osnova, karata, nacrta i si. 4. Izvršiti opći popis svih IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Sastaviti adresar i kartoteku. 5. Započeti radove oko saziva 88. redovne skupštine Saveza, koja bi se održala početkom 1980. g. 6. Organizirati SIMPOZIJ pod nazivom: »STANJE I RAZVOJ ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE — MOGU LI ŠUME HRVATSKE POKRITI POTREBE NA DRVU? (Zagreb 20/21. XI 1979.) 7. Organizirati prigodnu izložbu s podacima i eksponatima iz tematike Simpozija (20/21. XI 1979. g.) 8. Organizirati sprovedbu stručne manifestacije »DANI ŠUME I ŠUMARSTVA « s prigodnom izložbom, izdavanjem posebnog broja Šumarskog lista, ekološke brošure, podjelom diploma-priznanja, značaka i si. (14. IV 1980. g.) III IZDAVAČKA DJELATNOST SAVEZA 1. Pripremanje rukopisa za Mali šumarsko-tehnički i Mali drvno-industrijski priručnik 2. Nastaviti s izdavanjem obrazaca-tiskanica za potrebe šumarstva i kompjutorsku obradu podataka. 4. Izdavati zakonske propise, normative i zakone iz područja šumarstva, kao separatne publikacije odnosno priloge Šumarskom listu. IV PROBLEMATIKA ŠUMARSKOG DOMA 1. Izvršiti pripremne radove oko fasade doma, krovišta, sanitarnih, vodovodnih elektro-instalacija, kao i za uvođenje jedinstvenog centralnog grijanja, adaptaciju poslovnog prostora i si. 2. Bojenje i ličenje društvenih prostorija, nabavka uredskog i osobnog namještaja, ozvučenje Velike dvorane, nabavu diaprojektora, stereo-magnetofona i si. V POJAČANJE FINANCIJSKO-MATERIJALNE BAZE SAVEZA Izvršiti UČLANJIVANJE svih radnih organizacija šumarstva i drvne industrije Hrvatske (cea 320 radnih organizacija) u Savez, a na temelju čl. 17 Statuta Saveza — Kolektivni članovi, koji bi redovno uplaćivali godišnje novčani doprinos od cea 1.500—2.500 din. (društvena članarina) za ojačanje i proširenje materijalno-financijske baze odnosno za ostvarivanje ODREĐENIH CILJEVA SAVEZA (iz planova rada kao što su: formiranje Centra za propagandu i popularizaciju šumarstva i drv. industrije, izdavanje stručne literature,praktičnih priručnika, obrazaca-tiskanica, tablica za kubiciranje, općeg popisa IT šumarstva i drv. industrije i si.) 240 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 115 <-- 115 --> PDF |
b) P 1 an prihod a i rashod a Savez a za 197 9. g. A) Prihodi I. ViastitiII. Dotacije prihodi 1,808.540.— din. 230.000.— din. Svega prihodi: 2,038.540.— din. B) Rashodi I. Materijalni troškovi 414.300.— din. II. Amortizacija 60.000.— din. III. Funkcionalni rashodi 1,126.000.— din. IV. Porez i doprinosi 50.000.— din. V. Osobni dohoci 388.240.— din. Svega rashodi: 2,038.540.— din. 1.5 Diskusija i zaključci Nakon podnesenih društvenih izvještaja o radu Saveza od zadnjeg Plenuma (Senj) do danas, u proteklih zadnjih 5,5 mjeseci rada, Završnog računa za 1978. g., Plana rada i financijskog predračuna prihoda i rashoda za 1979. g., prešlo se ie na diskusiju u kojoj su sudjelovali: M. C v i t ić (Vinkovci), J. Kula š (Osijek), E. Tomas (Varaždin), B. Vujasinović (Gospić), te B. Č o p, V. F a š i ć, N. Goger, B. Prpić, VI. Špoljarić, Vanjković (svi Zagreb) i dr. U kritičkom osvrtu na društveni rad Saveza i terenskih društava (DIT-ova) naglašena je nedovoljna aktivnost terenskih društava, zanemaren rad na učlanjivanju i okupljanju šumara i drvara, napose IT drvne industrije, veoma slaba povezanost društava i Saveza uz časne iznimke, naša višegodišnja anemičnost i nepokretnost, zatvorenost od javnosti i nepovezanost s društveno-političkim radnicima i si. Međutim, u ovom času, klima je veoma povoljna za ovaj naš rad, pogotovo uslijed prodiranja i rasta ekološke svijesti, proširenih zadataka i napete stručne problematike, potreba na drvu, širenja turizma, prostornog planiranja, ozelenjavanja, rekreacijskog momenta i si. Istodobno mi smo se ogradili od kontakata s javnošću, izolirali smo se i ne povezujemo sa društveno-političkim radnicima i ne upoznajemo ih s našom stručnom problematikom i tako šumarstvo ostaje po strani. U mnogim raspravama, komisijama i ključnim zbivanjima nema naših stručnih predstavnika, pa bi se trebalo — tamo gdje nas ne zovu — nametnuti! Druge se struke (arhitekti, urbanisti, agronomi, vodoprivrednici i si.) snažnije bore i nameću, pa i na onom području gdje nisu pozvani da vode glavnu riječ! Mi često puta nismo ni svjesni kako smo »jaki« i cijenjeni, pa nas često puta nema ni tamo gdje bi zaista trebali biti i uzeti riječ! 241 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 116 <-- 116 --> PDF |
Savez i terenska društva, kao i cjelokupna struka ne smiju čekati i dozvoliti da nam drugi »kroje« i rješavaju našu stručnu problematiku, onu užu i širu, da se donose planovi, norme, propisi i rješenja. Stvorili smo u sebe i sami sebi govorimo, a trebali bi javno kazati kako zapravo stvari stoje, što je najbolje i zašto se struka bori! I to putem Saborskih tijela, SSRNH, Privrednih komora, Zajednica općina, javnih novinskih glasila i si. Da bi Savez mogao govoriti punopravno i u ime struke treba da ima podršku i suglasnost cjelokupnog članstva IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske, terenskih DIT-ova i radnih organizacija, kao i da ima detaljno razrađene stručne i društvene programe rada, dokumentirano gledanje i stanovište struke, predhodno dobro prodiskutirano prije usvajanja. S ovako razrađenim programima treba izići i pred Savjete općina i zajednica, kao i pred čitav kolektiv radnih organizacija. U ovom radu potrebno je ne kolebati st\ posustati S zatvoriti se, nego povezati se, stalno kontaktirati i dokumentirano razjašnjavati problematiku! Međutim program rada Saveza neće se realizirati ukoliko ne PRORADE TERENSKI DIT-ovi i ako se snažnije ne aktiviziraju u svojem društveno-stručnom radu. Bez ČVORNIH MJESTA na terenu svaka će akcija i program Saveza biti zaustavljeni i neće se realizirati niz predviđenih akcija kao napr.: formiranje Centra za propagandu i popularizaciju šumarstva, održavanje stručnih manifestacija »Dani šume i šumarstva«, stručnih savjetovanja, izdavanje Šumarskog lista, izdavanje niza stručnih priručnika i knjiga, izvršiti opći popis svih IT šumarstva i drvne industrije na području Hrvatske i si. Isto tako terenski bi DIT-ovi trebali ojačati svoje upravne odbore najaktivnijim društvenim radnicima koji će pronalaziti nove i privlačne načine rada! 2. PROBLEMATIKA ŠUMARSKOG LISTA 2.1 Rad redakcijskih savjeta, sadržaj i profil Šumarskog lista — izvještaj glavnog urednika prof. dr. B. Prpića Želim da kažem koju riječ o nekim pitanjima uređivanja, izdavanja, suradnje, sadržaja i profila Šumarskog lista, kao i da se kritički osvrnem na uređivačku politiku Šumarskog lista i pretežno vrijedan stručni rad suradnika lista. Šumarski list jest stručna revija čija se formula pisanja i objavljivanja — uz ostalo — zasniva na analitičkom pisanju i istraživanjima stručnih pojava u šumarstvu, uz ekzaktne podatke i činjenice. Šumarski list ima znanstveno stručnu fizionomiju čija je ambicija da se bavi objavljivanjem stručnih i društvenih događaja, a koji su upućeni stručnoj šumarskoj javnosti i obrazovanijem sloju ostalih čitatelja. Šumarski list mora imati odgovarajući ugled u struci i među svojim čitateljima. On mora biti autokritičan, jer list takvog profila ne može živjeti i dobro funkcionirati ako nije kritičan, i ne može — u okviru svojih obveza i odgovornosti — djelovati u našem socijalističkom prostoru. Njegova je uloga i zadatak da orijentira veliki broj stručnjaka šumara i drvaraca, njih cea 2.500 inženjera i tehničara, a koji obavljaju veoma važan posao i imaju značajnu ulogu u okviru našeg samoupravnog sistema, te da im pruža mnogo širu osnovu i pogled za njihovo uspješno djelovanje. 242 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 117 <-- 117 --> PDF |
Mi bi željeli da na stranicama Šumarskog lista stvorimo jedan normalni i prirodni dialog između redakcije Šumarskog lista i terenskih stručnjaka, a po mogućnosti i ljudi iz političkih struktura naše republike, koje kreiraju politiku u našem samoupravnom društvu! Šumarski list ima međunacionalnu i evropsku dimenziju već godinama, takoreći od početka njegovog izlaženja tj. od 1877. g. kad je izašao njegov prvi broj! Po pozitivnoj ulozi i smislu riječi Šumarski list spada u evropsku i svjetsku elitu- To nije pretjerano reći, jer Šumarski list traže i pretplaćeno je na njega 52 inozemne i stručne organizacije. U druge se naše republike razašilje na 178 adresa, pa je stoga i razumljivo da Šumarski list mora donositi i evropsku, kao i svjetsku problematiku, i tako često — gledajući na inozemstvo — postiže prilično visok domet našeg stručnog djelovanja. Šumarski list ima danas tiražu od 1.400 primjeraka od kojih se razašilja diljem Jugoslavije i u inozemstvo oko 1150 primjeraka. Šumarski list ima vlastiti dohodak i tek najnužnije materijalne uvjete, te svoje tzv. terenske redakcijske savjete, osposobljenu generaciju stručnjaka-šumara i drvaraca, kao i zanstvenika. Već je u tajničkom izvještaju rečeno da stagnira broj pretplatnika na Šumarski list, i ako čl. 21. Statuta Saveza kaže »Članom DIT-Šumarstva i drv. ind. postaje se pristupanjem i upisom, plaćanjeg godišnje članarine i PRETPLATOM NA »ŠUMARSKI LIST« odnosno, DRVNA INDUSTRIJA«! Šumarski list bi morao imati veću tiražu i veći broj pretplatnika kao i zdravu ekonomsku bazu, jer je u SRH — kako smo već rekli — zaposleno preko 2.500 inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije. Međutim je neophodno potrebno da se stvore što homogeniji i organiziraniji urednički savjeti i takav suradnički kolektiv, koji će se trsiti i uspjeti da se pojača terenska suradnja i pisanje, da se pojača radno i konstruktivno, i da se poveže s terenskom problematikom i društvenom sredinom u kojoj djeluje, kao i sa svima čitateljima lista. Nama manjka kolektivni napor, napose terenskih redakcijskih savjeta, kako bi se povećao broj terenskih, operativnih članaka, te se tako Š. L. što više približio čitalačkoj publici, a istodobno i povećao broj pretplatnika. Sadašnja organizacija Redakcijskih savjeta, koja se nije mjenjala niz godina, morala bi još više proraditi da potakne što veći broj terenskih stručnjaka na pisanje stručnih članaka iz sredine u kojoj rade i djeluju, jer će ovako Šumarski list i nadalje ostati kabinetski i znanstveni list. Ponovno apeliramo i pozivamo naše kolege s terena, napose članove redakcijskih savjeta, da pišu i dostavljaju svoje stručne sastavke i iznose problematiku iz svoje sredine te tako podignu sadržaj lista. Ukoliko bude potrebno uredništvo lista će takove članke i dorađivati. Ipak u cijelosti uzeto Šumarski list postiže dobre rezultate i današnja vaša kritika i ostvrt neće predstavljati umanjene vrijednosti i ugleda lista, dapače će nam kritika i pomoć koristiti! 2.2 Diskusija i preporuke U diskusiji, koja je vođena nakon referata prof. dr. B. Prpića, glavnog i odgovornog urednika Š. L. o radu oko uređivanja i izlaženja lista, sudjelovali su: B. Cop, A. Frković, O. Piškorić, B. Prpić, S. Vanjković i B. Vujasinović, konsta243 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 118 <-- 118 --> PDF |
tirana je zabrinjavajuća pasivnost većeg broja članova redakcijskih savjeta. Početkom 1975. g. formirani su redakcijski odbori Š. L. i to: I. uži RO od 5 članova, II. terenskih RO od 18 članova i III međurepublički RO od 5 članova odnosno svega 28 članova, ne računajući ovdje broj glavnog i tehničkog urednika lista. U međuvremenu od 1975. g. do danas preminuli su 2 člana i to ing. M. Markanović (N. Gradiška) i ing. I. Pavša (Varaždin). Na današnji Plenum pozvana su 22 člana ovih RO, a odazvalo ih se i došlo na sastanak — uz dr. N. Komlenovića i ing. S. Vanjkovića (Zagreb) — samo 4 člana: ing. M. Cvitić (Vinkovci), ing. A. Frković (Delnice), Mr. I. Mrzljak (Karolvac) i ing. A. Pavlović (SI. Brod). U daljnjem toku rasprave konstatirano je da je u znatnoj mjeri zakazala terenska baza, kao i članovi terenskih odbora od kojih su slabo dolazili članci, uz časne iznimke (Bartovčak, Cvitić, Frković, Lucarić, Milković). Uprava lista željela je da sadržaj lista što više približi prosječnom čitaocu na terenu, jer svaka pisana riječ koja dolazi sa terena, iz operative i baze gdje se problematika zapravo i stvara nastaje interesantnija je za čitatelje lista i širu stručnu javnost. Da bi se pristupilo rješavanju ovog ključnog problema oko pitanja suradnje s terena predloženo je da uprava lista sastavi orijentacijski godišnji program aktuelne stručne problematike kojim bi se usmjerio godišnji sadržaj i tematika lista, da se isti razašalje članovima RO na prihvat, te da isti obrade i sastave niz markantnijih članaka, svojega područja, uz pomoć i suradnju ostalih stručnjaka. Nadalje je konstatirano da je veza s članstvom iz radnih organizacija drvne industrije veoma slaba strana terenskih DIT-ova, premda nas — u opskrbi drvne industrije sirovinama — veže i tjera na suradnju, pa bi trebalo znatno više pisati o ovoj zajedničkoj problematici, kao na npr.: u čemu se razilaze šumari i drvari i zbog čega dolazi do toga razmimoilaženja? Slična je problematika i u pitanju lovstva, kao komponenti šumarstva, pa Šumarskom listu i tu manjkaju aktuelni članci. I to je polje rada za pisanje članaka! Postavlja se pitanje zašto tako olako zaobilazimo ovu lovačku problematiku? Zar lovno gospodarstvo, kao važna i unosna grana, ne spada u integralno upravljanje šumskim područjem? 3. SIMPOZIJ — INFORMACIJA 3.1 Svrha i cilj organiziranja Simpozija: Stanje i razvoj šumarstva Hrvatske — Mogu li šume Hrvatske podmiriti potrebe na drvu? — prof. dr. Branimir Prpić Već niz godina Savez i naša struka nisu zadovoljni tretmanom šumarstva i njegove problematike, pa stoga želimo da se što više i neposrednije — svojom djelatnošću i cjelokupnim članstvom — uključimo u rasprave koje su od bitnog interesa za šumarstvo i drvnu industriju. Opće je poznat veliki značaj i uloga šuma i šumarstva u našoj republici. Dovoljno je istaknuti da je ´ Hrvatske i da 34A površina pokrito šumama, sa ovih površina »vadimo« i sječemu preko 4.000.000 ms drvne mase. Nadalje da 244 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 119 <-- 119 --> PDF |
šumarstvo i drvna industrija SRH zapošljava preko 63.000 radnika što znači da od toga živi i osigurava svoju životnu egzistenciju oko 300.000 osoba odnosno 1/10 cjelokupnog stanovišta SRH. Šume imaju značaj privrednog potencijala šireg značaja, pogotovu danas u ekološkoj eri, a istodobno i ograničene mogućnosti korištenja ovoga općeg dobra. Prema tome ova je problematika i suviše ozbiljna za šumarstvo i naše šume, pa dapače i ugrožena, ako bi se šume prepustile samo onima koji uživaju određena prava i blagodati, od dohotka šuma žive ili ga sa strane koriste. Stoga nije niti čudo da su nastali »šaroliki« pogledi i problemi, pa ovdje samo neke navodimo: 1. Zanemarena je reprodukcija šuma! 2. Ne poštuje se dosljedno princip potrajnosti šuma, Ustavom ozakonjenog principa! 3. Na nekim područjima je prisutna degradacija šuma i šumskog zemljišta! 4. Uočena je pristranost prilikom izrade šumsko-gospodarskih planova, a pod utjecajem lokalnih potreba i interesa! 5. U cilju postizanja većih financijskih efekata postiže se i sjeku se kvalitetnije šume, neusklađeno i protivno propisima gospodarskih osnova! 6. Na nekim područjima uočen je kritičan, financijski i materijalni, položaj jednog dijela šumarija! 7. Rast pilanskih kapaciteta, registriranih i neregistriranih, je sve brojniji! 8. Nastavlja se prelijevanje financijskih sredstava iz šumarstva, kao i besplatno korištenje zemljišta i općekorisnih funkcija šuma po turizmu, ugostiteljstvu, saobraćaju, elektro i vodoprivredi! 9. Zapažena su čudna reagiranja stručnjaka u područjima koja su bogata kvalitetnim šumama u pitanjima dohotka! 10. I dalje prepuštamo stihiji šume u građanskom vlasništvu! 11. Nastavlja se zavaravanje u opskrbi drvne industrije sirovinama itd. Ovom prilikom sjetimo se samo neki konstatacija koje je izrekao pokojni liječnik i akademik prof. dr. Branimir Gušić u svojem članku: Čovjek i šuma u Jugoslaviji (Šum. list br. 3-4/74): »Najsudbonosniji udarac u našem šumskom gospodarenju bila je odluka da se sve šumarije stave na samostalno financiranje i da se pretvore u privredna poduzeća, zavisno isključivo o ekonomskom faktoru zarade«, pa dalje »...oni (šumarski stručnjaci) moraju biti spremni da sruše i posljednje stablo, ako to zatraži njihov poslovni interes ili kad dođe u pitanje njihova egzistencija. Stavljeni su, ne svojom krivnjom, u položaj, da im osobni prihodi ovise o količini posječenih stabala, što je sad strpano pod posve neadekvatan pojam »učinka osobnog rada«, njihove je lovačke puške zamjenio čekić za označavanje stabala za obaranje.« »Pri tome je najgore to što je u međuvremenu izrastao već niz mladih generacija šumarskog osoblja, koje je pritisnuto takvim financijskim nedaćama i odgajano u toj novoj klimi »znanstvenog šumarstva«, i svoj pogled na svijet i na to šumsko blago prepušteno njihovoj upravi sve više prilagođuje ovim novim traženjima našega društva.« 245 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 120 <-- 120 --> PDF |
»Čuvanje prirodne šume jedan je od osnovnih procesa u tom razvoju, a od nos svakog pojedinca od nas prema šumi jedan je od bitnih preduslova za njeno uspješno provođenje. To naravno ne znači da treba od sada unapifjled prestati svaka sječa i obustaviti rad šumska industrija, koja traljava,kakva kod nas jest, hrani još uvijek tisuće zaposlenih. Nužno je samo da se naš stav prema šumi iz osnova izmjeni i da shvatimo da je ekološko djelovanje šuma za nas kud i kamo važnije od njegovog drva kao industrijske sirovine.« Naša struka aktivno sudjeluje u procesu izgradnje našega društvenog sistema u kojem šumarstvo i drvna industrija imaju itekako značajnu funkciju, ko do bra od općeg interesa i gospodarske grane gdje mi djelujemo, te smo pozvani da unapređujemo tu granu i tražimo nova, bolja, rješenja! Kao stručnjaci i dugogodišnji osposobljeni kadrovi ove struke, oboružani praktičnim iskustvima koji počivaju na znanstvenoj podlozi i istraživanjima, po zvani smo da dajemo usaglašene preporuke o unapređenju naše matične struke, a sve u skladu s Ustavnim postavkama, ZUR-om i našim samoupravnim sistemom. To nije samo želja Saveza i užeg kruga ljudi koji vode današnji Savez nego i Socijalističkog saveza radnog naroda SRH, čiji smo mi članovi, i predstavljamo dio njegove tehničke intelegencije. Međutim Savez se ne namjerava baviti nekim dirigiranjem iz centra, nego želi da tumači problematiku struke uz pomoć cjelokupne stručne operative, na temelju mišljenja i sastava širokog kruga stručnjaka, želimo surađivati s Republičkom upravom za šumarstvo. Šumarskim fakultetom, Zajednicom šumarstva i prerade drva, Institutima šumarstva i drvne industrije, Zavodom za zaštitu prirode, te tako — kao jedan od koordinatora stručnih akcija i programa — usmjeravati i izgrađivati onakvu šumarsku politiku kakvu treba naša zajednica. Savez namjerava nastaviti, i još snažnije i uvjerljivije, dokazivati i objašnjavati ulogu šume i šumarskog struka u očuvanja potrajnosti šuma, kao i unapređenju čovjekove okoline, te o spoznajama općekorisnih funkcija šuma čiju vrijednost može podignuti samo šumarski stručnjak. Međutim takove akcije zahtjevaju puno angažiranje članstva svih terenskih šumarskih društava. Samo tako dobit će šumarstvo i Savez dostojno i pravo mjesto, kao i puno poštivanje mišljenja šumarskog stručnjaka. Obavljajući stručne zadatke i dužnosti želimo da budemo društveno priznati, da društvena zajednica o nama vodi računa, te da nas ima u vidu kao kompletne i mjerodavne faktore za određene društvene i stručne poslove, bez obzira kako je to formalno utvrđeno propisima. Posebno ističemo da Savez ima najbolju namjeru da pokrene niz aktualnih pitanja iz stručne problematike, ali pri tome nikako ne bi želio da to sve iznosi osamljen i u svoje ime, a bez sudjelovanja i suglasnosti terenskih stručnjaka, struke i svojega članstva. Savez smatra da je to dobro, da postoje dileme, prave stručne polemike i sukobi stručnih mišljenja, jer kad ih ne bi bilo moralo bi ih se izrežirati. Već je i Vijeće šumarske grupacije Privredne komore Hrvatske definiralo i iznijelo što sve do danas nije urađeno u vezi Zakona o šumama, a sve zbog razlika u gledištima zajednica općina, pojedinih općina pa i Šumskih gospodarstava. Istina je da je, uz druge, i Savez pozvan da štiti integritet struke i šumarskog stručnjaka, ali on ima i mnogo širi zadatak: da razvija lik, etiku i moralnu od 246 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 121 <-- 121 --> PDF |
govornost šumarskog stručnjaka, ali isto tako i odgovornost drugih prema njima? Šumarski je stručnjak dužan da zauzme kritički stav prema postojećoj praksi i da ukaže na prave, istinske vrijednosti! Ovom prilikom dobro je ponoviti neke postavke Ustanova SRH, koje se odnose na šume. 1. Šume kao dobra od općeg interesa uživaju posebnu zaštitu (čl. 117) 2. U gospodarenju šumama primjenjuju se mjere kojima se osigurava TRAJNO ODRŽAVANJE I OBNOVA ŠUMA (čl. 119) 3. Radi zaštite i unapređivanja čovjekove okoline naše socijalističko društvo osigurava uvjete za očuvanje i unapređivanje prirodnih i drugih vrijednosti čovjekove okoline koji su od interesa za zdrav, siguran i djelotvoran život, te rad sadašnjih i budućih naraštaja (Gl. VI/st. 11) U pitanju razvoja jadranske regije, odnosno pomorskog konfikta, prometnog, energetskog, rudarskog i industrijalizacije, te ekološko-rekreacijskog i turističkog pravca razvoja, šumari bi trebali ravnomjerno sudjelovati s ostalim profilima stručnjaka. Šumar bi morao imati odlučujuću rijeć kad se radi o sudbini toga područja, pogotovo što su šume proglašene specifičnim prirodnim bogatstvom za koje je itekako zainteresirana čitava naša zajednica, jer nama danas više nego ikada prije, u eri industrijalizacije naše zemlje, treba pitka i zdrava voda, čisti zrak, zaštita od erozije, vjetra, buke i si. Iznošenjem stanja onakove, kakove jest, sa svim njegovim bitnim elementima i dimenzijama, svakako je potrebno, jer ako se tako ne postupi onda Savez ne vrši onu ulogu i zadatak koje mu je postavilo članstvo, pa tako ne obavlja dobro svoj posao. Nedavno je donesen Zakon o unapređenju stočarstva u kojoj se nalazi odredba kojom prestaje važiti dosadašnji Zakon o održanju koza iz 1945. g. Međutim da je Savez imao ekipu i financijske mogućnosti da prikupi vjerodostojne podatke o vlasništvu postojećeg broja koza od cea 120.000, lako bi dokazao kako koza nije nikakva »sirotinjska majka«, nego sredstvo za bogaćenje promočurnih seoskih gavana, privatnih ugostitelja i dobro stojećih stanovnika krša! S ovdje navedenom problematikom slabo se ili nikako ne pojavljujemo niti u Šumarskom listu, koji je prilično ugledan i priznati stručni časopis, više kroničar događaja, ali na žalost prilično slabo čitan list! Najavljeni Simpozij, koji će se održati 20. i 21. XI 1979. g. u Zagrebu, predstavljat će značajnu prekretnicu kako u radu Saveza i terenskih DIT-ova, tako i čitave zelene struke SRH, jer šumarstvo mora da — razmatrajući sadašnje stanje — da se, na temelju uglavljenih činjenica zapita: GDJE SMO? KUDA IDEMO? KAMO ĆEMO STIĆI? Izrada glavnih referata i koreferata povjerena je dugogodišnjim stručnjacima kako iz Republ. podsekretarijata za šumarstvo, Šumarskog fakulteta, Poslovne zajednice šumarstva i prerade drva, Institutima šumarstva i drv. ind., Republ. zavodu za zaštitu prirode i dr. Ovi radovi s uglavljenim preporukama predstavljat će bazu za daljnu raspravu i diskusiju na Simpoziju. Razumljivo je da će ovi glavni referati biti pravovremeno umnoženi i razaslani svim terenskim DIT-ovima, kao i Šumskim gospodarstvima na predhodno arzmatranje i osvrt,te će poslužiti kao materijal za diskusiju i daljnu raspravu. 247 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 122 <-- 122 --> PDF |
INFORMATIVNI NAZIV I SADRŽAJ OSNOVNIH REFERATA SIMPOZIJA I Šumarstvo 1. Osnovne postavke i načela u gospodarenju šumama u SFRJ i u ostalom svijetu. 2. Mjesto šumarstva u društveno-političkom sistemu i zakonskoj regulativi. 3. Društveno-ekonomski odnosi u šumarstvu 4. Integralno upravljanje šumskim područjima 5. Šumski fond SRH i perspektiva razvoja šumske proizvodnje, proizvodnja drva u intenzivnom uzgoju i plantažama, odnos proizvodnih mogućnosti drva i perspektiva potreba na drvu do 2.000 godine. 6. Razvoj tehnologije šumarstva: investicije, ceste i dr. 7. Krš i proizvodne mogućnosti na degradiranom, priobalnom dijelu kraškog zemljišta i na otocima II Drvna industrija 1. Stanje kapaciteta za mehaničku primarnu i finalnu preradu drva 2. Stanje kapaciteta za kemijsku preradu drva 3. Razvoj tehnologije u drvnoj industriji 4. Perspektiva razvoja sveukupne drvne industrije SRH za preradu drva na bazi vlastitih i uvezenih sirovina do 2.000 godine III Ekologija Uloga šume u zaštiti čovjekova okoliša i u prostornom planiranju Stoga zakazivanjem i organiziranjem najavljenog Simpozija ovaj puta ne želimo propustiti šansu. Želimo da uđemo što dublje u srž ove naše sudbonosne problematike, analiziramo je i sve to potkrijepimo je znanstvenom i stručnom dukumentacijom. Savez će svakako s nastalom problematikom, i u neku ruku i našim nezadovoljstvom, upoznati i predsjednika SSRN — Hrvatske, te ga zamoliti za potrebnu pomoć i suradnju, kao i predstavnike Narodne obrane i društvene samozaštite, Savjet za zaštitu prirode i čovjekove okoline i dr. Uvjereni smo da će najavljeni Simpozij dati dobre rezultate koji će biti iznijeti u punom prisustvu, ne samo šumara i drvaraca, nego i istaknutih društveno- političkih radnika! 3.2 Diskusija i zaključci U diskusiji, koja je uslijedila nakon izvještaja dr. B. Prpića o organiziranju i razlozima sazivanja Simpozija, za riječ su se javili brojni diskutanti: M. Cvitić (Vinkovci), V. Husnjak (Varaždin), J. Kulaš (Osijek), Mr. I. Mrzljak (Karlovac), B. Vujasinović (Gospić), pa V. Fašaić, B. Prpić, S. Vanjković, i P. Vojt (svi Zagreb) i tom prilikom je rečeno: Plenum smatra da je došlo vrijeme da struka kaže kako stvari stoje, kakve su nam mogućnosti i kuda idemo? 248 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 123 <-- 123 --> PDF |
Uz predstavnike SSRN-Hrvatske, Savez će nastojati da na ovom Simpoziju okupi i istaknute društveno-političke radnike, pa tako šumarski stručnjaci neće više govoriti sami za sebe! U prethodnim radovima oko organiziranja Simpozija, a prema obećanjima, niti RTV neće stajati po strani, jer će Savez i njih pozvati da prate ovaj najširi auditorij na kojem će biti iznesena cjelokupna i probrana problematika struke. Istina je da niti mi nismo raščistili i složili se zašto branimo »potrajnost šuma«? Zbog čega je grubo zanemarena proširena reprodukcija šuma? Zašto su šumari tako slabo zastupani u rješavanju problematike Jadranskog područja? Na koji ćemo način eliminirati sve veće potrebe naše brojne drvne industrije? Želimo li preobraziti druge, onda prvo moramo početi od nas samih i nas preobraziti. Jednom moramo početi! Mi smo dužni i pozvati da ovo učinimo kao struka, jer ako tako ne postupimo onda će to učiniti drugi, a mi čemo i opet ostati na repu događaja i gledati kako nam »kroje« šumarsku politiku. Kao stručnjaci i osposobljeni kadrovi te struke, oboružani praktičnim iskustvima koja počivaju na znanstvenoj podlozi i praktičnim iskustvima, pozvani smo da dajemo prijedloge i usaglašene preporuke o unapređenju naše matične struke, a sve u skladu s Ustavnim postavkama i našim samoupravnim sistemom! Savez namjerava i još snažnije i uvjerljivije objašnjavati i dokazivati ulogu šuma i šumarske struke u očuvanju potrajnosti šuma, kao i unapređivanju čovjekove okoline, te o spoznanjima općekorisnih funkcija šume, čiju vrijednost može podignuti samo šumarski stručnjak! Samo tako dobit će šumarstvo, Savez i njegovo brojno članstvo dostojno i pravo mjesto, kao i puno poštivanje mišljenja šumarskog stručnjaka! Prema izvornom zapisniku sastavio: Ing. R. Antoljak |