DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 19 <-- 19 --> PDF |
EFIKASNOSTI I CILJEVI GOSPODARENJA U ŠUMSKOM GOSPODARSTVU Dr UROŠ GOLUBOVIĆ, dipl. inž. šum. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ZAGREB, Šimunska cesta br. 25. SAŽETAK. Autor prikazuje koristi koje šuma osigurava čovjeku na druge načine osim u drvu. Na osnovu vlastitog istraživanja posebno obrađuje prihodne sposobnosti sastojina koje se iskoriščuju suvremenim turizmom. Također rekapitulira rezultate istraživanja o proizvodnoj sposobnosti za uzgoj šuma hrasta lužnjak ana napuštenom poljoprivrednom zemljištu. Nadalje iznio jeviše primjera o udjelu šume u zaštiti od voda, snijega ili na izdašnost izvora i dr. Na završetku konstatira, da je još nedovoljno istražen taj udio u novčanoj vrijednosti i u odnosu na drvo. (op) Kao što je poznato, pojam efektivnost dolazi od latinske riječi effectus, što znači učinak, uspjeh, rezultat, odnosno korist od neke izvršene radnje (3). Prema tome efektivnost se u šumskom gospodarstvu manifestira na različite načine, a funkcija je i različitih ciljeva gospodarenja i različitih vrijednosti šumskih sastojina. U Jugoslaviji ima 8,7 milijuna ha šuma s ukupnom osnovnom drvnom masom od 983,5 milijuna m3, na kojoj priraste oko 21 milijun m3 godišnjeg prirasta drvne mase. Ali sve te šume nemaju isti cilj gospodarenja, pa nemaju ni iste vrijednosti, a niti se u njima postižu iste efektivnosti. U najvećem postotku nizinskih i planinskih jugoslavenskih šuma određen je cilj gospodarenja da se u njima proizvede što je moguće veći i kvalitetniji prosječni dobni i tečajni godišnji prirast drvne mase po jedinici površine (ha). Kada je taj cilj postignut — postignuta je istovremeno i najveća efektivnost u tim šumama. I vrijednost takvih šuma zrelih ili približno zrelih za sječu određuje se (bar zasad u Jugoslaviji) na temelju vrijednosti sortimenata iz kojih se sastoji njihova drvna masa na panju. Ako se gustoćom šumskih prometnica, zatim mehanizacijom i naučnom organizacijom rada u eksploataciji šuma smanje troškovi sječe i izrade, izvoza i prevoza sortimenata do kupaca, odnosno drvne industrije, onda se time povećava iskalkulirana »šumska taksa« sortimenata na panju i ujedno odnosna vrijednost cijeie šumske sastojine. Taj predviđeni učinak ili efekat, koji se ogleda u razlici između prodajne cijene sortimenata eksploatacije šuma i troškova (s normalnom dobiti) eksploatacije šuma, izravni je doprinos povećanju efektivnosti u šumskom gospodarstvu. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Dakle, to nije — kako neki autori smatraju — isključivo renta, nego je to efekat, učinak ili rezultat i ljudskog rada (s reprodukcionog stanovišta ili minulog rada) u tim sortimentima i šumskih sastojinama. Znatan postotak primorskih i planinskih šuma u Jugoslaviji ima turističko- rekreativni cilj gospodarenja, pa se s tog stanovišta u njima postižu drugi efekti, a i vrijednosti im se računaju po drugim metodama. Naša zemlja sve se više i turistički razvija te izrasta među vodeće turističke zemlje Evrope s više od 1 milijarde dolara godišnjeg turističkog prometa (npr. u godini 1978). S time u vezi utvrdili smo, da su se efekti od tih šuma povećali kada im se promijenio cilj gospodarenja tako da one — kampiranjem, estetsko-rekreativnim uređivanjem i si. — služe turističkoj privredi i zaštiti turističkih objekata, mjesta, gradova i drugih sadržaja potrebnih razvoju turizma. Vrijednost lakvih šuma računamo na temelju reprodukcionih troškova podizanja, uzgajanja, uređivanja i zaštite šuma od njihove starosti u momentu utvrđivanja vrijednosti tih šuma (odbivši dosadašnje prihode). Dakle, utvrđujemo njihove reprodukcione vrijednosti prilagođene konkretnim uslovima, pa prema tome i troškovima mjesta ili kraja gdje se one uzgajaju. Istraživali smo godine 1975. efekte, učinke ili koristi jedne takve borove šume (starosti 55 godina) s promijenjenim turističko-rekreativnim ciljem gospodarenja i utvrdili slijedeće: a) reprodukciona vrijednost te šume bila je veća 4 puta u momentu njezine procjene, dakle kada je bila stara 55 godina, od njezine vrijednosti utvrđene na temelju sortimenata od kojih se sastojala njezina drvna masa na panju. Ako se tim uloženim sredstvima za podizanje, uzgajanje, uređivanje i zaštitu 55-godišnje šume dodaju propisane kamate, koje bi se mogle dobiti da su ta sredstva uložena u banku, onda je ta reprodukciona vrijednost veća 12,8 puta od vrijednosti njezini sortimenata (iz kojih se sastoji drvna masa na panju); b) godišnji čisti prihod od turizma (kamping-turizma) u navedenoj 55-godišnjoj borovoj šumi bio je za 418,4 puta veći od vrijednosti proizvedenog godišnjeg prirasta drvne mase. Međutim, sve turističko-rekreativne šume ne mogu poslužiti za kampiranje turistima. One njihovim pejzažno-estetskim i rekreativno-uređajnim ugođajem privlače turiste, pa se ti efekti osjećaju indirektno, tj. putem povećanja nacionalnog dohotka turističke komune ili općine. Tako se nacionalni dohodak po stanovniku u komuni Makarska, u kojoj smo vršili ova istraživanja, povećao od godine 1963. do 1975. za 10,3 puta — zahvaljujući, uglavnom, turizmu; turizam pak se razvio zahvaljujući, pored ostalog, i šumovitosti te komune (1). Poznata je činjenica da je Jugoslavija poslije drugog svjetskog rata — prema podacima OUN-a — imala najveću prosječnu stopu privrednog rasta na svijetu. Tada su izgrađene mnogobrojne željezničke pruge, auto-puti, dalekovodi, naftovodi, plinovodi i drugi infrastrukturnim objekti, kao nužni pratioci urbanizacije jedne zemlje. U takvim uslovima nužno se izuzimaju i zemljišta pod šumom za te objekte, a u zamjenu se dodjeljuju poljoprivredna zemljišta da na njima šumska gospodarstva podižu šumu. Istraživali smo godine 1976. postignute efekte ili učinke u mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka i poljskog jasena, uzgajanim paralelno podjed |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 21 <-- 21 --> PDF |
nakira gospodarenjem na šumskom i nekadašnjem poljoprivrednom zemljištu. Obje su šumske sastojine bile na istoj nadmorskoj visini, iste starosti, istog bonitetnog razreda staništa. Ustanovili smo slijedeće: a) ukupna drvna masa po 1 ha u šumskoj sastojini na šumskom zemljištu veća je za 32% od ukupne drvne mase po 1 ha u šumskoj sastojini uzgajanoj na poljoprivrednom zemljištu; b) ukupna vrijednost korisne drvne mase po 1 ha u šumskoj sastojini na šumskom zemljištu veća je za 54% od ukupne vrijednosti korisne drvne mase po 1 ha u šumskoj sastojini uzgajanoj na poljoprivrednom zemljištu; c) prosječna vrijednost 1 m3 drvne mase u šumskoj sastojini na šumskom zemljištu veća je za 21% od prosječne vrijednosti 1 m3 drvne mase u šumskoj sastojini uzgajanoj na poljoprivrednm zemljištu; d) prosječna vrijednost 1 m3 hrastovine u šumskoj proizvodnji na šumskom zemljištu veća je za 43% od prosječne vrijednosti 1 m3 hrastovine u šumskoj sastojini uzgajanoj na poljoprivrednom zemljištu. Da li su ovi rezultati slučajni ili zakoniti —- odgovorit ćemo tokom daljnjih istraživanja, ali su učinci svakako signifikantni i zato ih ovdje ističemo (2). Međutim, teško je i nesigurno numerički izraziti brojne indirektne efekte posrednih koristi od šuma pa time i njihove odgovarajuće vrijednosti. Kao i u drugim zemljama, tako i u Jugoslaviji, postoje šumske sastojine koji imaju izrazitu zaštitnu funkciju. Nama je poznato da se u nekim zemljama svijeta vrijednost takvih šuma cijeni koliko i vrijednost objekata koje one štite. U tom slučaju je vrijednost njihove drvne mase ili pak njihova reprodukciona vrijednost manja od investirane vrijednosti u neki hidrosistem i akumulaciju slivnog područja. Ali ispravnost toga, koliko nam je poznato, još nitko nije dokazao. To su tzv. zamijenjene vrijednosti. Pri tome su zaštitni učinci svakako golemi. Klimaske, orografske i hidrološke raznolikosti Jugoslavije pretežno su vezane za zaštitnu funkciju šuma. U nas je registrirano oko 25000 bujičnih tokova. Više od 8 milijuna ha ili oko 33% naše kopnene teritorije zahvaćeno je procesima erozije. S te površine prosječno se godišnje spere oko 200 milijuna m3 plodne zemlje i snjome oko 50000 tona dušika, što odgovara proizvodnji od oko 300000 tona dušičnih mineralnih gnojiva. Samo za 9 mjeseci 1965/66. godine Jugoslavija je pretrpjela izravnu štetu od poplava u iznosu od 3,8 milijardi dinara, dok se indirektne štete — zbog zastoja privrede i si. — ne mogu ni procijeniti. Držimo da bi vrijednosti zaštitnih šuma na tim područjima bile bar jednake štetama koje bi te bujice i poplave pričinile našoj zemlji, kad te šume ne bi postojale. Efekti od poljozaštite i željezničko-cestovne zaštite šuma u nas nisu dovojno poznati, jer naša zemlja u tom pogledu nema onu tradiciju i iskustvo, pa ni naučne dokaze, kao što to ima Sovjetski Savez, Mađarska ili npr. Kalifornija. U Jugoslaviji je od sniježnih nanosa ugroženo oko 500 km željezničkih pruga i oko 2500 km automobilskih putova I i II reda. Za čišćenje snijega se |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 22 <-- 22 --> PDF |
u nas godišnje izdvajaju znatna financijska sredstva, a trpimo i velike štete zbog zastoja saobraćaja, putnika i roba, te plaćanja penala zbog zakašnjavanja međunarodnih vlakova. Još nije evidenirano nijedno mjesto ugroženo od snijega gdje su podignuti šumski snijegobrani pojasevi oko željezničkih pruga i putova. U nas je godine 1965. podizanje 1 m šumskog snijegobranog pojasa koštalo — zajedno s otkupom zemljišta — 7,27 dinara, a 1 m drvenog snijegobrana 11,12 dinara. Šumski snijegobrani pojas traje 70 — 80 godina i ne treba ga svake godine uklanjati i ponovno postavljati, za razliku od drvenog, koji obično istrune za 4 — 5 godina, pa ga treba ponovno postavljati. Ne treba posebno isticati kolike bi bile goleme uštede u novcu i materijalu kad bi se umjesto drvenih podizali šumski snijegobrani pojasevi svuda tamo gdje je to moguće. Sama činjenica da šumski poljozaštitni pojasevi npr. u Sovjetskom Savezu utječu na povišenje prinosa ozime pšenice za vrijeme sušnih godina i do 300%, ili na povišenje prinosa povrtlarskih kultura do 240%, ili pak na povišenje prinosa vune na stadima ovaca do 20%, na broj i težinu jagnjadi do 30% u odnosu na nezaštićene površine (4,5) — uvjerljivo ilustrira ne samo efekte koji se njima postižu, nego ukazuje na potrebu valorizacije tih šuma i na temelju tih efkata vezanih na njihov izabrani cilj gospodarenja. Raspolažemo brojnim podacima iz mnogih zemalja svijeta o postignutim efektima od zaštitne funkcije šuma u smislu regulacije vodnih režima, o snabdijevanju gradova pitkom vodom, o »proizvodnji« kisika u industrijskim rajonima i zagađenim gradskim četvrtima, o utjecaju šume na radnu sposobnost, vitalnost i produženje ljudskog života itd. Poznata nam je činjenica da se npr. u Španjolskoj nestankom šume promijenila klima i da su presušili izvori, ali da se 100-godišnjim planom pošumljavanja — koji je donijet 1935. godine i koji se uporno ostvaruje — ne samo povratila prvobitna klima nego su se i presušeni izvori ponovo aktivirali. Postavlja se pitanje kojim metodama je moguće izračunati te etekte od šume i vrijednost tih šuma? Grad Frankfurt crpi vodu iz zagađene rijeke Maj ne i odvodi je u šumu da se prečisti, a potom ta voda služi za piće stanovnicima grada. Za uređivanje i održavanje odnosne šume gradska uprava izdvaja 3 milijuna maraka godišnje (5). Dakle, slijedi opet pitanje koliki su efekti od te šume i koliku vrijednost ona ima za taj grad? Stručnjaci su npr. izračunali da je za grad od 10 000 stanovnika potrebno 52 ha šume za prečišćavanje otpadnih voda. Iz ovog kratkog izlaganja nije teško zaključiti da postoje uzajamne povezanosti ciljeva gospodarenja, vrijednosti šuma i efektivnosti koje se nijma postižu. Ostaje i dalje otvoreno pitanje kako dovoljno egzaktno utvrditi indirektne koristi od šuma i po kojim metodama? Iz literature nam je poznato da su neki sovjetski i zapadnonjemački stručnjaci došli na ideju da bi se sistemom bodovanja direktnih i indirektnih koristi od šuma moglo doći do numeričkog podatka i o njihovim vrijednostima. Tom prilikom su utvrdili da se te vrijednosti odnose kao npr. 1:3. Koliko je to pouzdano, dokazat će daljnja istraživanja, ali je neosporno da je navedeno pitanje aktualno i da će biti sve aktualnije. 148 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Pa3Hne idejni ynpaB-iemis u pasHoo6pa3HHe CTOHMOCTH JIGCHHX COCTaEOB 06yOJIOB.lMBaK)T H pa3Hlie 3$.-|)eKTMB- HOCTM B JieCHOM X03HÜCTBe. PE3BME Pa3H0O6pa3Hlie Osf´lieKTMBHOCTM B JieCHOM XOSHMCTBe npeflcTaBjiaioT COÖOM $yHKt(HD paaJiH^HMX nenePi ynpaBJieHKa a pasHKX CTOMMOCTe2 jiecOB, KOTopae KiaeioTca B pacnopasceHKH. 3TH atjxfeKTHBHOCTJi nocTHraisTca pasHHMH cnocoGaMu: Ha^HHaa OT nocTpoüKH JiecHiix flopor, MexaKusauwH K HayiHOü opraHM3aHMn Tpy#a B 3KcmiyaTa.nHPi iecoB flo «osieHeKM uejieii ynpasjieHMa B jiecHüx cocTasax. Meno-EbBOBaHiaeM Jiecanx COCTSBOB B TypHCTCKO-peKpeaTHBHHx ijejiax B ĐrocjraBiia flocTHraioT 60JibineL 3$ THEEOCTH, ´.´61! KJiaCCHICCKHM ECnOJIbSOBaHiieiđ JI9Ca / npOHBBQflCTBO flpe- BSCMHH/. 3TG, KOH6 npiiMopcKHX H ropHHX Jiecax, rLe Bee Sojibme a Qojibine pa3BHBaeTca TypKBM. GTOMMOCTM TaKiix JiecOB ncqaciaDTa flpyrnMH cnocoGaMH H flpyrHMH MeTOflauii /penpoflyKii,HOHHHe CTOHMOCTH/. Ka-sa ycKjieKHoro npon.ecca yp5aHH3au,HH 3 cTpaHe, B BrocjiasHM IIOCTOHHHHM cnpoc HO. aecHKe noBepxHOCTH, a jiecHHM xosaii- CTBBM ,zja»T BsaiieH cejibCKO-coaaKCTBeHHHe yqacTKH, MeHBiue 3cJ)(JieKTa OT .neca, Ei-rpaiqoHKoro na ceabCKO-xosaficTBeHHOM yqacTKe no cpaBHeHHio c jiecoM, BNpameHHHii na jnecHoK noqBe. 3an;HTHaa §yaKUZSi „Tieca flaeT soaMoacHOCTb flocTHrnyTb K flpyrHx 3<|)(J)eKTOB, u Toivta CTCHMOCTB HyatHO wcqwcMTb na ooBOBaHuie K B saBHCMMOCTH OT oTsix 3$(J)eKTOB. 3Ty, TaK HasHBseMyz), KOCBeHHym nojibsy OT jiecoB w oqxfieicTH, flocTaraeuHe eio, uoxao cocmiTaTb flOBOJibHO TO^HO, eME čučao:« HaijTM cooTBCTCTByajmufl MeTOfl AJia ee HCmiCJieHJII. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Ad Golubović KORIŠTENA LITERATURA 1. GOLUBOVIĆ, U.: Ekonomsko valoriziranje primorskih šuma s različitih aspekata. »Narodni šumar«, 10—12/1976, Sarajevo. 2. GOLUBOVIĆ, U.: Usporedba istraživanja ekonomske uspješnosti gospodarenja u konkretnim šumskim sastojinama uzgajanim na šumskom i poljoprivrednom zemljištu. »Šumarski list«, 5—7/1977, Zagreb. 3. KLAIĆ, B.: Riječnih stranih riječi. »Zora« Zagreb, 1962. 4. PLAVSIC, M., GOLUBOVIĆ, U.: Metode procjene naknade za šume. Edicija Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1974. 5. VELAŠEVIĆ, V., DAMJANOVIĆ, S.: Problemi utvrđivanja i vrednovanja opštekorisnih funkcija šuma. Beograd, 1971. DIAGRAMINEODGOVORNOSTI Pod naslovom »Diagrami neodgovornosti« Ing. M. KMECL, urednik »Gozdarskog vestnika« u br. 2/78. prikazao je šumske požare od 1966. do 1975. godine. U tom razdoblju registrirana su 1024 šumska požara, koji su zahvatili površinu od 6473 ha. Uz godišnji prosjek 102,4 požara u ovom desetgodištu broj požara iznosio je 41. (1970. g.) do 266 (1968. g.); površina po jednom požaru iznosila je od 0,33 ha (1970. g.) do 22,4 ha (1970. g. koje je godine bio 61 požar) izgorjela površina 1369 ha s 7519 m:s oštećene drvnea mase). Kritični mjeseci za šumske požare su ožujak (42°/o svih požara), travanj (17%) i veljača (16%), a od ljetnih mjeseci kolovoz (8%); po danima u tjednu na prvom je mjestu nedjelja (sa 17,2°/i> ukupnog broja požara), a slijedi ponedjeljak (s 15,?%) te subota (s 15%), dok ih je ponedjeljkom najmanje (10,7´Vo). Tokom dana 56´´/o požara javlja se između 12 i 18 sati, 23% između 6 i 12 sati, 18% između 18 i 24 sata, a od ponoći do 6 sati ujutro javilo se svega 3n/i! požara. Uzročnici su: nepoznati u 31%) slučajeva, paljenje trave u 28%, željezničke parne lokomotive u 18l0/o, kao namjerni 17°/o, grom u 2% slučajeva. Autor završava analizu požara s konstatacijom, da je potrebna pojačan preventiva i propaganda, kojih bi se troškovi pokrili sprečenom zaštitom i troškovima gašenja, a ti su 1975. g. iznosili oko 100 000 dinara po požaru (50 000 din. vrijednost drvne mase, 50 000 din. troškovi gašenja). (op) |