DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 51 <-- 51 --> PDF |
DODATNA PREHRANA DIVLJAČI KESTENOM Dr MILAN KAIĆ, dipl. ing. kem., SLAVICA MARKIĆ, dipl. ing. kem. SAŽETAK. Istraživane su jezgre sjemenaka jestivog kestena — Castanea sativa: i četiriju vrsta divljeg kestena — Aesculus hippocastanum, Aesculus octandra, Aeculus discolor i Aesculus pavia. U njihovim su sjemenkama određene količine vode, mineralnih tvari, celuloze, bjelančevina, lipida (masti) i ugljikohidrata. Iz dobivenih se rezultata vidi da su sjemenke divljeg kestena Aesculus pavia najbolje za dodatnu prehranu krupne divljači. UVOD Zakon o lovstvu SR Hrvatske (1) određuje, da svaki korisnik lova treba divljači osim prirodne hrane osigurati i kvalitetnu dodatnu hranu. Ta hrana dodaje se divljači tokom zime, a početak i završetak razdoblja dodavanja hrane ovisi o abiotsko-klimatsko ekološkom faktoru. Za dodatnu hranu koristi se ječam, kukuruz, kesten, žir, divlje voće i bobe grmlja. Ekonomičnost proizvodnje dodatne hrane je različita, pa je stoga potrebno ispitati koja je od te hrane po osnovnom kemijskom sastavu najprikladnija. Predmet naših ispitivanja bio je osnovni kemijski sastav jezgara sjemenki pitomog i divljeg kestena." O osnovnom kemijskom sastavu sjemenki pitomog kestena (Castaneasativa) i divljeg Aesculus hippocastanum nađeno je malo podatako u literaturi (3-8), a o osnovnom kemijskom sastavu sjemenki Aesculus octandra, Aesculus discolor i Aesculus pavia u pristupačnoj nam literaturi nismo našli nikakovih podataka. POKUSNI MATERIJAL Predmet istraživanja bile su sjemenke pitomog kestena te navedenih vrsta divljeg. Castanea sativa (pitomi kesten) Medvednica — ZagrebAesculus hippocastanum. (divlji kesten) Mazuranićev trg u ZagrebuAesculus octandra (divlji kesten) Botanički vrt u ZagrebuAesculus discolor (divlji kesten) Botanički vrt u ZagrebuAesculus pavia (divlji kesten) Botanički vrt u Zagrebu U jezgrama sjemenaka istraživanih kestenova određene su količine vode, mineralnih tvari, celuloze, bjelančevina, lipida i ugljikohidrata. * Izrađeno u laboratoriju Katedre za kemijsku preradu drva Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Šimunska c. br. 35., a rukopis primljen 12. XII 1978. g. |