DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 51 <-- 51 --> PDF |
DODATNA PREHRANA DIVLJAČI KESTENOM Dr MILAN KAIĆ, dipl. ing. kem., SLAVICA MARKIĆ, dipl. ing. kem. SAŽETAK. Istraživane su jezgre sjemenaka jestivog kestena — Castanea sativa: i četiriju vrsta divljeg kestena — Aesculus hippocastanum, Aesculus octandra, Aeculus discolor i Aesculus pavia. U njihovim su sjemenkama određene količine vode, mineralnih tvari, celuloze, bjelančevina, lipida (masti) i ugljikohidrata. Iz dobivenih se rezultata vidi da su sjemenke divljeg kestena Aesculus pavia najbolje za dodatnu prehranu krupne divljači. UVOD Zakon o lovstvu SR Hrvatske (1) određuje, da svaki korisnik lova treba divljači osim prirodne hrane osigurati i kvalitetnu dodatnu hranu. Ta hrana dodaje se divljači tokom zime, a početak i završetak razdoblja dodavanja hrane ovisi o abiotsko-klimatsko ekološkom faktoru. Za dodatnu hranu koristi se ječam, kukuruz, kesten, žir, divlje voće i bobe grmlja. Ekonomičnost proizvodnje dodatne hrane je različita, pa je stoga potrebno ispitati koja je od te hrane po osnovnom kemijskom sastavu najprikladnija. Predmet naših ispitivanja bio je osnovni kemijski sastav jezgara sjemenki pitomog i divljeg kestena." O osnovnom kemijskom sastavu sjemenki pitomog kestena (Castaneasativa) i divljeg Aesculus hippocastanum nađeno je malo podatako u literaturi (3-8), a o osnovnom kemijskom sastavu sjemenki Aesculus octandra, Aesculus discolor i Aesculus pavia u pristupačnoj nam literaturi nismo našli nikakovih podataka. POKUSNI MATERIJAL Predmet istraživanja bile su sjemenke pitomog kestena te navedenih vrsta divljeg. Castanea sativa (pitomi kesten) Medvednica — ZagrebAesculus hippocastanum. (divlji kesten) Mazuranićev trg u ZagrebuAesculus octandra (divlji kesten) Botanički vrt u ZagrebuAesculus discolor (divlji kesten) Botanički vrt u ZagrebuAesculus pavia (divlji kesten) Botanički vrt u Zagrebu U jezgrama sjemenaka istraživanih kestenova određene su količine vode, mineralnih tvari, celuloze, bjelančevina, lipida i ugljikohidrata. * Izrađeno u laboratoriju Katedre za kemijsku preradu drva Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Šimunska c. br. 35., a rukopis primljen 12. XII 1978. g. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Priprema uzoraka za analizu Svježe jezgre sjemenaka izrezane na tanke ploške, sušene su na zraku dva dana i četiri sata u vakuum sušioniku na 50°C pod sniženim pritiskom Osušeni su uzorci samljeveni i spremljeni u staklene boce s brušenim čepovi ma do početka analize. Količine vode u svježim i sušenim sjemenkama određene su sušenjem uzoraka na 105°C do stalne težine. Količine mineralnih tvari određene su spaljivanjem istraživanih uzoraka na 600«C. Količine celuloze određene su Scharrer-Kürschnerovim postupkom (9). Količine bjelančevina određene su po Kjeldahlu (10). Lipidi su ekstrahirani metanolom i kloroformom (11). Ugljikohidrati su izračunati iz razlike. Rezultati Rezultati su analiza prikazani u tablici broj 1. Tablica 1. Kemijski sastav istraživanih kestenovih sjemenaka U suhoj je tvari sjemenaka nađeno Istraživani kesten a rt 6 ci Č es rt L u -a .SÄ ´ rt C u > Lipi (ma "5h!2 = Ceh loze % o „ 2 G5 Castanea sativa 59,97 3,51 2,31 8,62 2,59 82,97 Aesculus hippocastanum 50,60 3,06 2,62 8,52 4,51 81,29 Aesculus octandra 60,92 3,02 3,26 8,85 6,27 78,60 Aesculus discolor 62,75 6,34 4,77 13,57 5,87 69,45 Aesculus pavia 61,71 6,27 5,44 14,69 7,30 66,30 RASPRAVA 0 REZULTATIMA Iz dobivenih se rezultata vidi da je osnovni kemijski sastav istraživanih sjemenki pitomog kestena, Castanea sativa, i divljih — Aesculus hippocastanum i Aesculus octandra gotovo jednak. Uglavnom se razlikuju po količinama lipida. Njih ima najviše u suhoj tvari sjemenaka divljeg kestena Aesculus octandra. Iako im je osnovni kemijski sastav gotovo jednak, bolje je sjemenke pitomog kestena Castanea sativa upotrebljavati u ljudskoj nego u životinjskoj prehrani. Dobiveni rezultati osnovnoga kemijskog sastava sjemenaka pitomog kestena Castanea sativa i divljeg kestena Aesculus hippocastanum uglavnom su istog reda veličine kao i literaturni podaci (3, 4, 6, 7 i 8). Divlji kestenovi Aesculus discolor i Aesculus pavia razlikuju se od ostalih istraživanih kestenova po tome, što u suhoj tvari njihovih sjemenaka ima |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 53 <-- 53 --> PDF |
više mineralnih tvari i mnogo više bjelančevina koje su važni biološki spojevi. U suhoj tvari sjemenki kestena Aesculus pavia nađeno je najviše lipida (masti), a najmanje ugljikohidrata. Da bi se mogao usporediti osnovni kemijski sastav sjemenaka kestena s osnovnim kemijskim sastavom druge zrnate hrane uzeti su literaturni podaci o kemijskom sastavu ječma (12), kukuruza (13) i žira (14). Ti su podaci preračunati na suhu tvar i nalaze se u tablici broj 2. Tablica 2. Kemijski sastav ječma, kukuruza i žira U suhoj se tvari nalazi i. ´L ^ *1 Zrnata namirnica Nu ,C3 , O rt SH > 0 C rt rt c ^ « _3 .SÄ rt.S M>!2 e 2 HS~ s u Bjel čevi »/a Ječam 3,77 5,52 12,83 2,64 75,23 Kukuruz 1,49 2,43 10,68 4,54 80,83 Žir 3,65 3,26 7,96 6,12 80,00 Uspoređujući kemijski sastav istraživanih sjemenki kestena (tablica broj 1) i kemijski sastav ječma, kukuruza i žira (tablica broj 2) može se uočiti da se u sjemenkama kestena Aesculus discolor i Aesculus pavia nalazi najviše mineralnih tvari, a u sjemenkama kestena Aesculus pavia najviše lipida (masti) i bjelančevina. Oni su prehrambeno vrijedniji od kukuruza i žira, pa čak i od ječma koji im je sličan samo po količini bjelančevina, ali ima mnogo manje masti (lipida). ZAKLJUČCI Na osnovi dobivenih rezultata o osnovnom kemijskom sastavu jezgara kestenovih sjemenaka i podataka o osnovnom kemijskom sastavu ječma, kukuruza i žira, može se zaključiti da sjemenke divljeg kestena Aesculus hippocastanum, koji je u nas veoma rasprostranjen, mogu u dodatnoj prehrani divljači zamijeniti kukuruz i žir. Iako u kukuruzu ima više bjelančevina sjemenke divljeg kestena Aesculus hippocastanum su jeftinije. Sjemenke divljeg kestena Aesculus pavia prehrambeno je najvrijednija zrnata hrana za dodatnu prehranu divljači. One mogu zamijeniti i veoma kvalitetnu hranu ječam, od kojeg su mnogo jeftinije. Na osnovu provedenog istraživanja preporuč a se uzgojivačima divljači da, bilo u prirodnoj sredini bilo u ograđenim uzgajalištima, što više sade divlji kesten vrst Aesculus pavia, jer se tako u dogledno vrijeme mogle osigurati dovoljne količine kvalitetne i jeftine dodatne hrane za krupnu dlakavu divljač. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 54 <-- 54 --> PDF |
LITERATURA 1. Zakon o lovstvu SR Hrvatske, Narodne Novine, broj 25 od 8. lipnja 1976. godine. 2. ANDRAŠIĆ D: Lovna privreda II. dio, Sveučilište u Zagrebu, 1972., str. 86—97. 3. CEREVITINOV, F. V.: Himija svežih plodov i ovošćei, Selhozgiz — Moskva, 1333., str. 637—8. 4. GROSSFELD J. Z. lit. t. 5 Untersuch. Lebensm., 1949., 84,520. 5. LÜERS, H. lit. t 5. Lebensm. Untersch. u. Forsch., 1948., 88, 353. 6. Šumarski priručnik I., Sekcija šumarstva i drvne industrije Društvu inženjera i tehničara NR Hrvatske, 1949., str. 347. 7. HADORNI H. i JUNGKUNZ, R. Z. Lebensm. Untersuch, u. Forsch., 1952, 95,418. 8. Šumarskotehnički priručnik, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1966., str. 479— 481. 9. VAJIĆ, B.: Živežne namirnice, određivanje osnovnih sastojaka, Sveučilište u Zagrebu, 1964., str. 115. 10. Loc. cit. 9., str. 58—69. 11. M. LJ. MIHAJLOVIĆ, M. LJ., GARTON S. A., ANTIC, M. i HADŽIJEV, D.: Glasnik Hem. Društva Beograd, 1963, 28, 179. 12. Skupina autora: Ječam, raž i ovas, Zadružna knjiga Beograd, 1966., str. 361. 13. SPRAGUE, S. F.: Kukuruz i unapređenje njegove proizvodnje, (prijevod), Zadružna knjiga Beograd, 1962., str. 641. 14. MOHACEK, M. Arhiva za poljoprivredne nauke, god. XII. Sv. 36., Beograd, 1959. SUMMARY Additional Feeding of Game on Chestnut Seed kernels of the Sweet Chestnut (Castanea sativa) and the four Horse-chestnut species (Aesculus hippocastanum, Ae. octandra, Ae. discolor and Ae. pavia) were investigated. The seeds were analysed for the amounts of water, mineral matter, cellulose, proteins, lipids and carbohydrates, in order to establish the seeds of which Chestnut species were nutritionally the most valuable as additional fodder for big game. According to the results obtained it may be concluded that seeds of Horse- chestnut (Aesculus hippocastanum) can replace maize and acorns as an additional game food. Although maize contains more proteins, Horse-chestnut seed is cheaper. The seeds of Red Horse-chestnut (Aesculus pavia) are nutritionally the most valuable. As additional game food these seeds can replace even barley (a high quality nutritient), the seeds being more over much cheaper too. |