DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 71     <-- 71 -->        PDF

PROPADANJE SUMA ZBOG PREKOMJERNOG ONEČIŠĆENJA ZRAKA


(Osvrt na X međunarodno savjetovanje IUFRO stručne grupe S 2.09)


Institut za gozdno in lesno gospodarstvo u Ljubljani organizirao je 18.-23.
rujna 1978. g. X međunarodno savjetovanje IUFRO stručne grupe S 2. 09.
»Onečišćenje zraka«.


Tema ovog znanstvenog skupa bila je »PROPADANJE ŠUMA ZBOG PREKOMJERNOG
ONEČIŠĆENJA ZRAKA«. Prva dva dana podneseni su referati i vođena
diskusija, a nakon toga je organizirana stručna ekskurzija na području
Zasavja, Celja, Ravni na Koroškem i Žerjava na Koroškem.


U radu ovog znanstvenog skupa učestovalo je 68 stručnjaka iz 12 zemalja.
Iznijeti referati i iscrpne diskusije obuhvatile su sva važnija područja ove široke
problematike. Najviše se raspravljalo o slijedećim problemima: primjena različitih
metoda za utvrđivanje sadržaja pojedinih štetnih plinova u zraku, utjecaj
S02 i drugih plinova na fiziološke procese morfološke promjene kod šumskog
drveća i grmlja, utjecaj onečišćenja zraka na otpornost drveća s obzirom na
niske temperature i nepovoljne biotske činioce, gospodarenje šumama u ugroženim
područjima, utvrđivanje direktnih i indirektnih šteta uzrokovanih kontaminacijom
zraka.


Učesnike iz Jugoslavije, koji su bili malobrojni, posebno je iznenadilo jako
onečišćenje zraka u pojedinim industrijskim područjima SR Slovenije te kao
posljedica toga razmjerno velike površine oštećenih šuma. Navedeni podaci izneseni
su u referatu M. Š o 1 a r a. U toku ekskurzije detaljnije smo se upoznali
s četiri područja u kojima su oštećene velike površine šuma zbog kontaminacije
zraka.


POVRŠINE OŠTEĆENIH ŠUMA U SR SLOVENIJI
(Stanje 1976. g. u ha)


Kontaminirano pod ručje
Zasavje Celje Žerjav Ravne Jesenice Kidričevo Ukupno
I. zona 3188 2498 1500 1230 1347 420 10.183
II. zona 1363 1131 800 850 549 200 4.893
III. zona 1332 398 470 250 121 400 2.611
IV. zona 534 232 480 20 22 400 1.278
Ukupno: 6417 4259 3200 2350 2039 700 18.965
A = III +IV 1866 630 900 270 143 80 3.889
B = I + II 4552 3629 2300 1080 1896 620 14.076


A — uže kontaminirano područje u kojem je ugrožena egzistencija šuma.
B — šire kontaminirano područje u kojem je poremećeno gospodarenje šumama.




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 72     <-- 72 -->        PDF

U prvoj zoni na drveću se pojavljuju samo neznatna oštećenja kao npr.
žućenje (žutilo) i odumiranje vrhova iglica četinjača. Kod druge zone nastupa već
sušenje pojedinih izbojaka i čitavih grana. U III zoni uništeno je već preko 50*Vo
asimilacionog aparata, a u IV zoni suše se čitava stabla.


Iz podataka navedenih u tabeli vidi se da Zasavje predstavlja područje u
kom su uslijed onečišćenja zraka oštećene najveće površine šuma u Sloveniji.
Izvor kontaminacije sačinjava kompleks termoelektrana te tvornice cementa,
vapna, kemijskih proizvoda i stakla. Navedena postrojenja izbacuju u zrak
velike količine S02, HF, Cl, cementne i vapnene prašine. Samo elektrana ispušta
do 200 tona S02 dnevno.


Do 1968. g. kontaminacija zraka povećala se postepeno, a od tada pa sve do
1976 g. naglo. Tada su se poduzeli određeni zahvati (povišenje dimnjaka) kojima
se smanjuje koncentracija štetnih plinova u okolišu postrojenja. Propadanje šuma,
međutim, i dalje se nastavlja, posebno u višim predjelima. Na ovom području
nalaze se uglavnom zaštitne šume. Najprije je stradala smreka, a također i
bukva te mnoge druge vrste drveća i grmlja. Kao otporniji pokazali su se kitnjak,
gorski javor, vrbe i topole. Kod nešto viših koncentracija štetnih plinova suše
se i sve ostale vrste drveća.


Na ovom području osnovano je 5 pokusnih kultura s 10 različitih vrsta
šumskog drveća. Sve one su, međutim, propale. To jasno govori da je u Zasavju
moguća obnova šuma tek nakon smanjenja koncentracije štetnih plinova i
prašine u zraku.


Celje predstavlja heterogeno akutno kontaminirano područje. Glavni izvor
zagađenosti je »Cinkarna« sa svojim pogonima (tvornice sumporne kiseline,
titan oksida, superfosfata, zaštitnih sredstava, čeličana i ciglana). Među štetnim
plinovima posebno se ističu HF, zatim S02 i TiO te široki spektar prašine. U
području Celja prvenstveno su uništene rekreacijske šume.


Pri kartiranju oštećenja vegetacije primjenjena je na ovom području slijedeća
klasifikacija osjetljivosti pojedi nh vrsta drveća na onečišćenje
zraka:


1. Sastojine osjetljivih četinjača (smreka i jela),
2. Sastojine osjetljivih listača (bukva),
3. Sastojine manje osjetljivih listača (crveni hrast),
4. sastojine rezinstentnih listača (kitnjak, topole, vrbe, johe).
Premda se radi uglavnom o šumama namijenjenim za rekreaciju, ipak
se praktički samo šumari brinu za njihovo održavanje i obnovu. Industrija nije
gotovo ništa poduzela da se kontaminizacija zraka smanji. Željezara u Ravnama
na Koroškem također je jedan od glavnih zagađivača zraka u SR Sloveniji.
Pored S02 ona izbacuje čađ i prašinu bogatu s FeO. Jača oštećenja šuma počinju
u periodu 1962-1964. g. i naglo se povećavaju do 1970. g. Introdukcijom nove
tehnologije te korištenjem goriva koja sadrže manje sumpora, smanjuje se
koncentracija S02 i prašine u zraku. U toku su intenzivni radovi na obnovi šuma.


Topionica olova u Žerjavu na Koroškem jedna je od najopasnijih zagađivača
zraka u Sloveniji. Ona izbacuje S02 (700 — 800 kg/h), a do 1978. g. također
PbO i ZnO (600 kg/h). Ova topionica potječe još iz 1746. g. Smještena je u uskoj
zatvorenoj dolini sa strmim padinama. To je dovelo do vrlo velikog onečišćavanja
cjelokupnog okoliša na ovom području. Na oštećenja plinovima i prašinom naodvezali
su se šumski požarevi, a zatim intenzivni erozioni procesi.


198




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 73     <-- 73 -->        PDF

Žerjav na Koroškem jedan je od dramatičnih primjera i upozorenja kakve
štetne posljedice mogu nastati zbog kontaminacije atmosfere. Tek prošle godine
instaliran je filter za prašinu, a u planu su i tehnički zahvati koji trebaju smanjiti
količine S02 u zraku. Ukoliko se oni i realiziraju obnova ekonomskih šuma
bit će duga i komplicirana. Na kraju savjetovanja usvojena je »REZOLUCIJA O
NAJVEĆIM DOZVOLJENIM VRIJEDNOSTIMA ONEČIŠĆENJA ZRAKA OBZIROM
NA OČUVANJE ŠUMA«.


Stručna grupa S 2.09 »Onečišćenja zraka« pri Međunarodnom udruženju
šumarskih znanstvenih organizacija (IUFRO) smatra svojim najvažnijim zadatkom
da utvrdi granične vrijednosti onečišćenja zraka na osnovu učinka onečišćenja
i na osnovu najnovijih prirodno-znanstvenih spoznaja u šumsko-uzgojnoj praksi.
Te najviše dozvoljene granične vrijednosti trebaju poslužiti ovlaštenim upravnim
organima pojedinih zemalja kao osnova za osiguranje takove čistoće zraka koja
je potrebna i za očuvanje šuma.


Na X zasjedanju u Ljubljani stručna grupa S 2.09.raspravljala je opširno o
graničnim vrijednostima sumpornog dioksida i fluorovodika koje osiguravaju
očuvanje šuma. Iz praktičnih razloga zaključeno je da se za očuvanje šuma
utvrdi jednu ili najviše dvije granične vrijednosti. Kao mjeril o j e prikladn a
smrek a (Picea abies), jedna od najrasprostranjenijih vrsta u srednjoj i
sjevernoj Evropi te koja zahtijeva granične vrijednosti koje zaštićuju većinu
drugih vrsta drveća.


Prema današnjim spoznajama ekoloških i šumarskih istraživanja u pravilu
je osigurano očuvanje smrekovih šuma kad se uvažavaju navedene granične vrijednosti;
ako se iste prekorače trebamo računati sa smanjenjem vitaliteta, prirašćivanja,
otpornosti s obzirom na biotske i abiotske utjecaje.


Granične vrijednosti vrijede samo onda ako je zastupljena jedna štetna
tvar. Ako je prisutno više takovih tvari zajedno moramo računati sa sinenergističnim
djelovanjem. Granične vrijednosti za S02 i FH iznose:


A) SUMPORNI DIOKSID


a


0


« .2, 0 US 0 ´B B °


rt


-I a.


Cilj osiguranja "P a 0a i — ni rt ~


U —ia ´—´ ´-r, s


^j :J ~ I._
__ y. 0


u o > ´,~ 0


U ´1 0
(/3 00 ^ C/3 ;: OJj >


vi C PH


> > u


Očuvanje pune produktivne
sposobnosti šuma osigurano
na većini staništa 50 100 150
Potrebno za osiguranje zaštitne
i socijalne funkcije
šuma na kritičnim ekstremnim
staništima 25 50 75


B)FLUOROVODIK


1. Isto kao gore 0,3 — 0,9
2. Isto kao gore Potrebna su daljnja proučavanja
Zaštitne funkcije: npr. za zaštitu od erozije, klizišta, nepovoljnih klimatskih
utjecaja u blizini šumske granice itd.
Brojčani podaci: u tabelama navedeni su u mikrogramima na ms zraka.


199