DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 121     <-- 121 -->        PDF

ŠUMARSTVO DRUGIH ZEMALJA


ŠUMARSTVO ŠVEDSKE


Nikola Komlenović i Joso Gračan


Šumarski institut — Jastrebarsko


UVOD


U mjesecu lipnju 1979. godine kao gosti Instituta za unapređenje šumarstva
u Uppsali boravili smo na desetodnevnom studijskom boravku u Švedskoj. Službeni
program obuhvatio je tri osnovne teme: ishranu šumskog drveća, oplemenjivanje
i rasadničku proizvodnju. Iz tog će razloga i u prikazu šumarstva
Švedske navedena problematika biti naglašena.


Ukupna površina Švedske iznosi 41 miliona ha a pod šumom se nalazi 23,5
miliona ha. U Švedskoj živi 8,1 miliona stanovnika, tako da po 1 stanovniku
dolazi 3 ha šume. Od ukupne površine pod šumama, 45"/o otpada na smreku
(Picea abies), 38% na obični bor (Pinus silvestris), 10"/o na breze (B. pulscens
i B. verrucosa), a 7% na ostale vrste (hrast, bukva, joha i druge). Ukupna drvna
zaliha iznosi 2.400 miliona nV* ili 101 m75 miliona ma ili oko 3,2 m«/ha. Ophodnja se u prosjeku kreće oko 70 godina,
a na sjeveru oko 140 godina. Struktura šuma prema starosti je slijedeća: 8%
su neobrasle površine, 20"/o su mlade, 38% srednjedobne i 34% zrele šume. Od
ukupne površine šuma 25% otpada na državne šume, 25% na različite kompanije,
a 50% su privatne šume. Privatne se šume uglavnom nalaze na jugu zemlje.


Gospodarenje se šumama vrši na osnovu planova koji su izrađeni za većinu
privatnih šuma i za oko 70% državnih šuma. Čista sječa je glavna vrsta sječe
u Švedskoj. Početkom ovog stoljeća uveli su preborni način gospodarenja, koji
su sada potpuno napustili. Godišnje sjeku čistom sječom oko 300.000 ha. Oko
60% se pošumljava sadnicama, a 40´/o se prirodno obnavlja. Tokom 1978. godine
posađeno je oko 440 miliona biljaka, od čega je 410 miliona proizvedeno u Švedskoj,
a 30 miliona biljaka su uvezli iz drugih zemalja. Na površinama koje
se prirodno pomlađuju po ha se ostavlja 50 do 140 sjemenskih stabala.
Proredama se počinje kad biljke dosegnu visinu 2—4 m, a njihov broj u toku
ophodnje varira od jedne do tri. Intenzitet proreda se kreće od 40 do 100 ms/ha.
Intenzivna upotreba mehanizacije počinje početkom 1960. godine, tako da su danas
radovi na sječi i izradi potpuno mehanizirani a u transportu drva 80%.
Uvodi se još veći stupanj mehanizacije kao rezultat razvoja različitih procesnih
strojeva koji krešu grane, koraju i privlače stabla nakon sječe s motornim
pilama. Transport se drvnih sortimenata obavlja na 80.000 km državnih i 170.000
km privatnih cesta. Najduža distanca privlačenja iznosi 500 m. Kamionskim se
transportom prevozi 80% drva, 9% željeznicom i 11% vodenim putem.


Švedska se drvna industrija bazira u potpunosti na drvu kao sirovini. Ona
proizvodi pilansku građu, celulozu, papir i različite drvene ploče. Postoji velik




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 122     <-- 122 -->        PDF

broj različitih drvnoindustrijskih poduzeća koja prerađuje drvo iz vlastitih
šuma ili ga kupuju od drugih. Industrija celuloze uvozi oko 2—3% celuloznog
drveta i upotrebljava oko 400.000 t upotrebljenog papira što odgovara oko 1,5
ms celuloznog drva. Danas se gotovo sve posječeno drvo upotrebljava u drvnoj
i kemijskoj industriji, samo se mala količina koristi kao građevno drvo.
U periodu od 1970. do 1975. godine prerađeno je prosječno godišnje 57 miliona
ms drva bez kore što odgovara 67 miliona m3 s korom.


U 1950. godini bilo je u Švedskoj 7.000 pilana, da bi taj broj pao na oko


3.500 u 1973. godini. Od toga broja oko 1.000 pilana radi cijelu godinu i prerađuje
oko 95% oblovine. Proces proizvodnje u pilanama je potpuno mehaniziran.
Švedsko pilanarstvo spada među najveće u Evropi. U 1974. godini ukupni
udio u svjetskoj proizvodnji iznosio je 4%, a u svjetskom izvozu sudjelovali su
s 14%. Industrija celuloze je doživjela velike promjene. Početkom 1950-tih godina
bilo je 130 različitih tvornica celuloze, dok ih danas ima oko 90, od kojih 32
proizvode sulfatnu celulozu, 26 sulfitnu i topivu celulozu, 8 polukemijsku i 24
mehaničku celulozu. Oko 60 tih tvornica je spojeno s 50 tvornica papira. Švedska
proizvodi oko 8% svjetske proizvodnje celuloze, a učestvuje s oko 20%
u svjetskom izvozu. Od 1960. do 1974. godine broj tvornica papira se smanjio
od 75 na 65. U isto vrijeme one su povećale proizvodnju za oko tri puta, što
danas iznosi oko 7 miliona tona. Švedska je u svijetu treći izvoznik papira
i učestvuje s 4% u svjetskoj proizvodnji, a u izvozu s oko 13%.


Šumarstvo i drvna industrija su od velike važnosti za privredu Švedske,
budući da oni zapošljavaju velik broj radne snage, osiguravaju sirovine i drvne
proizvode za vlastite potrebe i učestvuju s velikim postotkom u Švedskom izvozu
čime pridonose općoj platnoj bilanci zemlje.


Šumarstvo i drvna industrija zapošljavaju 250.000 radnika, što čini 6% od
ukupno 4 miliona zaposlenih. Od toga broja na šumarstvo otpada 45.000 radnika,
a ostatak na drvnu i kemijsku industriju te privatne vlasnike. U mnogim područjima
su glavna privredna grana.


U periodu od 1973. do 1975. godine kompleks šumarstva i drvne industrije
je ostvario prosječni godišnji prihod od 33.000 miliona švedskih kruna. Drvna
industrija učestvuje u posljednje vrijeme s 23% u cjelokupnom izvozu Švedske.
Uvoz u oblasti šumarstva iznosi svega 2%. Glavni zadaci šumarstva u Švedskoj
su regulirani u Zakonu o šumama iz 1948. godine. Vlasnici šuma su obavezni da
u intervalu od 3 do 10 godina pošume posječene površine iza čiste sječe. Proreda
je jedini oblik sječe, koji je dozvoljen u srednjedobnim šumama. Svi operativni
šumski zahvati moraju voditi računa o zaštiti prirode.


GNOJIDBA ŠUMA


Unazad dvadesetak godina primjena mineralnih gnojiva u šumarstvu poprima
široke praktične razmjere. Kroz velik broj gnojidbenih pokusa došlo
se je do takvih rezultata da je gnojidba mogla postati rutinski rad velikih
šumskih posjednika u cilju povećanja proizvodnje drva. Intenzivna istraživanja
iz područja ishrane drveća usko su povezana s praksom i neprekidno utječu
na unapređenje programa lertilizacije. Na osnovu dosadašnjih znanstvenih spoznaja
MÜLLER je razradio teoretsk u osnovu primjene mineralnih gnojiva


388




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 124     <-- 124 -->        PDF

CIKLUS OBNOVE ŠUMA KORIŠTENJEM
SELEKCIONIRANOG SJEMENA


MM*


Selekcija plus stabala


2.Cijepljenje biljaka


V* \ \ t


3. Osnivanje
sjemenskih plantaža
i sabiranje sjemena
ffllf


A. Proizvodnja biljaka
»HM


S. Sadnja biljaka na terenu
4


0 0


myh«
m3/ha


Pinut silvestris, Urea
Picaa abies, Urea


*
i5o kg N / ha
5-
^,— i5o kg N /ha


15


„ 125 kg N/ha


„« 135 kg N /ha


„. _ too kg N/ha


10
10


loo kg N/ha


5


tekući prirast
tekući prirast


i i ~I—i l l—r8
m3/ha


2


8L 2. Očekivano povećanje volumnog SI. 3. Očekivano povećanje volumnog priprirasta
u prvih 5 godina nakon gnojid- rasta u prvih S godina nakon gnojidbe s
be u sastojinama običnog bora (Möller, ureom u sastojinama obične smreke


1973).
(Möller, 1973),


390




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 123     <-- 123 -->        PDF

u Švedskoj (SI. 1). Kako vidimo, prema ovom autoru fertilizacija ima ekonomsko
opravdanje na površini od oko 9 mil. hektara šuma. U periodu 1974 — 1978.
godišnje je gnojeno između 137.000 — 190.000 hektara. Mineralna tla na kojima
je provedena gotovo cjelokupna gnojidba ispoljavaju prvenstveno nedostatak du-


Site index, izražen u m


Moguća površina Ekonomski neo 60
80
SS; neopravdano za gnojidbu pravdano zbog
9,0= 38°/o malog tekućeg
prirasta
80 100
2.1= 97o


Praktički gnojidba nedpravd»
-na, jer se sastojine nalaze
pred sječom


3.8 = 16°/c
Hi


ii


SI. 1. Površina šuma u Švedskoj u kojima je gnojidba ekonomski
opravdana (u milionima ha)


šika. Zato su od mineralnih gnojiva uglavnom primjenjivana urea i amonijev
nitrat. Skoro 99% tretirane površine provedeno je iz zraka, pretežno avionima,
a ostatak traktorima i ručno. U posljednje vrijeme umjesto aviona počimlju
se sve više primjenjivati helikopteri. Na osnovu rezultata velikog broja pokusa
s dušikom u širokom prosjeku postižu se efekti koji su prikazani na slikama
2, 3 i 4. Na tresetnim tlima prevladava nedostatak fosfora, kalija i mikroelemenata
a često i dušika.


Prosječne doze N, P i K u 1973. godini bile su 58, 43 i 82 kg/ha. Šume u
tresetištima imaju u Švedskoj daleko manje ekonomsko značenje od šuma u mineralnim
tlima, pa su one bile i manje zastupljene u dosadašnjim gnojidbenim
programima.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 125     <-- 125 -->        PDF

%


200


15oPinus
silvestris


loo


godine nakon
gnojidbe


SI. 4. Relativno povećanje volumnog prirasta u periodu od 10 godina
nakog gnojidbe (Möller, 1973).


Intenzivna gnojidba provodi se u šumskih rasadnicima i sjemenskim plantažama.
Primjena biljnih hraniva pri kontejnerskoj proizvodnji provodi se najvećim
dijelom u obliku hranjivih rastvora koji se u tu svrhu posebno priređuju.
Ova problematika također je predmet vrlo intenzivnih proučavanja.


OPLEMENJIVANJE ŠUMSKOG DRVEĆA


Sredinom 19. stoljeća Švedska je uvozila iz Njemačke velike količine sjemena
smreke i običnog bora, jer urod ovih vrsta nije bio dovoljan. Ubrzo nakon
sadnje biljaka dobivenih iz uvezenog sjemena osnovane kulture su naglo propadale.
Nakon toga prestalo se uvoziti strano sjeme. Sjeme ovih vrsta iz Južne
Švedske sijano je na sjeveru i s tim su biljkama osnivane kulture. Nakon
nekog vremena uvidjelo se da i te kulture propadaju. Došlo se do zaključka,
da je potrebno izvršiti rajonizaciju Švedske na sjemenska područja unutar kojih
se može upotrebljavati sjeme istog porijekla. Tako se u Švedskoj vrlo rano
uvidjelo da je potrebno osnivati pokuse različitog porijekla pojedinih vrsta na
više lokaliteta, da bi se utvrdilo koje prevenijencije odgovaraju za pojedina
područja. Prvi je pokus provenijencija običnog bora u Švedskoj osnovan 1909.
godine na 13 lokaliteta s 24 različite provenijencije. Izučavanje provenijencija
smreke započelo je s CISLAR-om (1895, 1899, 1907) i nastavljeno ENGLEROM
(1905, 1908, 1913). Izučavanje provenijencija zapravo znači genetsko-ekološka opažanja
varijabilnosti neke vrste sa stanovišta oplemenjivanja, drugim riječima rečeno
radi se o nauci pod imenom »gene t s k a-e k o lo g i j a«. To je sintetska disciplina
koja sadrži kombinaciju ideja i metode genetike, uzgoja, taksonomije i
liziologije bilja. Sagledavajući važnost običnog bora i smreke za šumarstvo,
Švedska se već 1936. godine uključila u međunarodna istraživanja pokusa pro




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 126     <-- 126 -->        PDF

venijencija običnog bora, smreke, i evropskog ariša. Internacionalni pokus provenijencija
smreke je osnovan 1938. godine u 14 zemalja Evrope i Amerike,
a u pokus je uključeno 36 provenijencija smreke. Drugi međunarodni pokus
provencijencija smreke u koji je uključena Švedska je osnovan od 1964. do 1968.
godine, a u pokusu se nalazi 1615 različitih uzoraka sjemena. Pokus je osnovan
na 20 lokalieta u 13 zemalja.


Drugi problem, koji je rano uočen, je vrlo slab i rijedak urod sjemena
običnog bora i smreke, a naročito u sjevernim područjima Švedske. Ustanovljeno
je da bi klijavost sjemena ovih dviju vrsta bila preko 50% da je prosječna
temperatura u periodu lipanj — kolovoz bila iznad 13« C.


Pionirski rad na oplemenjivanju šumskog drveča u Švedskoj započeli su


T. ÖRTENBLAD i G. ANDERSON, skrenuvši pažnju na važnost selekcije šumskog
drveća. Preporučili su da se izvrši individualna selekcija stabala običnog
bora i smreke, da se ista vegetativno razmnože i koriste za budući rad na oplemenjivanju
šumskog drveća. Intenzivan rad na oplemenjivanju započeo je otkrićem
triploidne trepetljike s 57 kromosona (NILSSON — EHLE, 1935.). Pronalazak
prvih spontanih triploida pridonesao je razvoju metode oplemenjivanja
šumskog drveća pomoću poliploidije tretiranjem sjemena kolhicinom. Iako ova
metoda nije dala rezultate za praktičnu upotrebu, ona je inicirala citološka
istraživanja generativnih organa kod šumskog drveća, naročito listača. Nakon
ovog pronalaska započet je intenzivan rad na umjetnoj hibridizaciji u svrhu
dobivanja heterozisa. Križanja su vršena između vrsta i unutar pojedine vrste.
Naročito su velika istraživanja na hibridizaciji u cilju dobivanja superiornijeg
potomstva provedena između različitih vrsta topola i unutar pojedine vrste između
evropskog i japanskog ariša, između različitih provenijencija običnog bora, te
različitih provenijencija smreke posebno južnih provenijencija sa sjevernim.
Osnivanje klonskih sjemenskih plantaža običnog bora i smreke bio je prvi
korak u dobivanju kvalitetnog selekcioniranog šumskog sjemena. Na osnovi
dobivenih rezultata iz pokusa provenijencija cijela je Švedska podijeljena na 16
sjemenskih zona za obični bor i 12 zona za smreku. U tim je zonama izvršena
individualna selekcija plus stabala. Selekcija je izvršena uz vrlo stroge kriterije,
a izabrano plus stablo je moralo biti superiornije po visinskom i debljinskom
prirastu i po kvaliteti od 4 susjedna stabla. Zatim je izvršeno cijepljenje
biljaka običnog bora i smreke za osnivanje sjemenskih plantaža. Do sada
je osnovano oko 100 sjemenskih plantaža u ukupnoj površini od 850 ha (600
ha obični bor, 250 ha smreke). Sjemenske plantaže običnog bora su sada u punom
urodu. U periodu od 1971. do 1973. godine proizvedeno je u sjemenskim
plantažama običnog bora oko 3.350 kg sjemena. Cijena 1 kg sjemena je oko 4.200
din. Ova količina sjemena u potpunosti zadovoljava potrebe srednje Švedske,
ali nije dovoljna za srednji i južni dio. Pretpostavlja se da će oko 1990. godine
sve potrebe sjemena običnog bora biti podmirene iz sjemenskih plantaža. Sjemenske
plantaže smreke su još mlade, te urod nije potpun. Osim toga potrebno
je riješiti i pitanje povećanja cvatnje u sjemenskim plantažama smreke. Prema
nekim mišljenjima, obilna cvatnja smreke bit će onda ako je temperatura visoka
u periodu srpanj — kolovoz tj. u vrijeme formiranja pupova, a broj češera
u toj godini je mali. Sjemenske je plantaže potrebno osnivati u područjima s
povoljnim klimatskim i edafskim prilikama. Može se reći da je urod sjemena


392




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 127     <-- 127 -->        PDF

dobar ako plantaže običnog bora u periodu od 10 godina obilno urode 3 — 4 puta,
a plantaže smreke 2 — 3 puta.


Svi klonovi u osnovanim sjemenskim plantažama testirani su prema specijalnim
planovima križanja. Nakon što je izvršeno kontrolirano križanje, dobiveno
sjeme i uzgojene biljke, osnovani su specijalni »testovi potomstva«
putem kojih su eliminirani nepoželjeni klonovi. Od preostalih klonova se osnivaju
nove sjemenske plantaže koje daju još veću genetsku dobit u povećanom
prirastu i kvaliteti drva. Rezultati dobiveni iz »testova potomstva« pokazali su
da su biljke dobivene iz sjemenskih plantaža prve generacije bolje od biljaka
dobivenih iz komercijalnog sjemena. U daljnjim se fazama istraživanja osnivaju
specijalne sjemenske plantaže (hibridne, plantaže različitih provenijencija,
plantaže dobivene iz klonova u srodstvu).


Nedostatak sjemena običnog bora i oko trećina potrebnog sjemena smreke
sabire se u sjemenskim bazama, koje su razvrstane u 3 — 4 kategorije. Sjeme
se sabire uglavnom s oborenih stabala. Unatoč toga dobar dio potrebnog sjemena
smreke se uvozi iz Poljske, Čehoslovačke, Rumunjske i SSSR i to iz onih područja
koja su dala dobre rezultate u pokusima provenijencija. Posebno se vodi
računa o fenološkom ritmu kod uvoznih provenijencija radi otpornosti na mraz.
Rezultati dobiveni istraživanjima iz pokusa provenijencija pokazuju da je prirast
ovih provenijencija veći od 25% od domaćih.


Vegetativno razmnožavanje smreke reznicam a postalo je vrlo važna
metoda oplemenjivanja. Sposobnost zakorjenjivanja reznica smreke, razvoj, rast
i prirast, utjecaj hormona, selekcija i sabiranje reznica obzirom na starost stabla,
položaj reznica u krošnji, troškovi uzgoja u rasadniku, kao i preživljavanje
predmet su opsežnih istraživanja u Švedskoj. Na osnovi istraživanja provedenih
u Njemačkoj, cijena biljaka dobivenih iz reznica je za oko 40 — 50% veća od
cijene biljaka dobivenih iz sjemena. Ova je metoda oplemenjivanja vrlo važna,
budući se ovim načinom prenosi cjelokupna genetska konstrukcija individuma,
a genetska je dobit veća od bilo koje druge metode oplemenjivanja. Posebno
je važno istaći činjenicu da je glavni nedostatak sjemenskih plantaža smreke
dug period vremena od osnivanja do prvog uroda sjemena. Primjenom ove
tehnike mogu se vrlo brzo rezultati iz proučavanja provenijencija koristiti u
praksi.


RASADNICKA PROIZVODNJA


U Švedskoj danas ima oko 70 šumskih rasadnika. Unazad pet godina njihov
se broj smanjio za oko 25%, ali su se povećale rasadničke površine. Ovaj se
trend nastavlja i dalje. U postojećim rasadnicima godišnje se proizvodi oko
430 — 440 miliona sadnica. Takva proizvodnja još uvijek ne zadovoljava potrebe
pa se sadni materijal i uvozi (30 — 40 milijuna smreke). U novije su vrijeme
u rasadničku proizvodnju uvedene nove tehnike i novi sistemi proizvodnje sadnica.
Od ukupne rasadničke proizvodnje na sadnice s golim korjenovim sistemom
otpada oko 60% dok se 40% sadnica proizvodi u kontejnerima. Prvi uvid
proizvodnje prevladava u južnoj Švedskoj, a drugi u srednjem, posebno sjevernom
dijelu zemlje (si. 5).


Zbog brojne korovske vegetacije na jugu se prakticira sadnja većih biljaka
(najčešće starih 3 godine). U postojećim sistemima »kontejnerske« proizvodnje
teško je proizvesti takve sadnice. Sadnice s pokrivenim korijenovim sistemom


393




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 128     <-- 128 -->        PDF

ŠVEDSKA


I goli korijen
Y///X obloženi korijen


Norrland


SI. 5. Broj proizvedenih biljaka (u milionima) u 1975. godini.


najčešće su stare jednu godinu. Danas se ulažu značajni napori da se ovaj vid
proizvodnje što više proširi. Za to se najčešće za kontejnersku proizvodnju ističu
slijedeći razlozi:
— ne ovisi se o sezoni sadnje u tolikoj mjeri kao proizvodnja sadnica s golim


korijenovim sistemom,
— ona omogućava da se uzgaja nekoliko generacija biljaka u jednoj godini,


— sadnice se lako transportiraju i uskladištavaju,
— troškovi proizvodnje su niži,
— sadnja na terenu može se lakše mehanizirati.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 129     <-- 129 -->        PDF

U Švedskoj se najviše proizvode sadnice običnog bora i obične smreke
(si. 6)i Pinus contorta se nalazi po broju uzgajanih biljaka na trećem mjestu
s oko 10°/o ukupne proizvodnje.


%
50 H
uvoz


40


30


20


10X


Pinus Picea Pinus Ostale
silvestris abies contorta vrste


SI. 6. Pregled proizvedenih biljaka po vrstama.


Rasadnička površina na kojoj se proizvode sadnice s golim korjenovim sistemom
iznosi oko 1.300 hektara, a pod plastenicima se nalazi oko 30 hektara.
Veći rasadnici proizvode više sadnica po zaposlenom, dok se rasadnici sa plastenicima
odlikuju posebno velikom produktivnošću. U Švedskoj se primjenjuju
različiti kontejneri, međutim, prevladava Paperpot sistem.


Tip kontejnera
7o biljaka
Paperpot FH 408 60
FH 308 7
FH 508 2
Plantset Kopparfors 24
Multipot 3
Cellpot 2
Drugi kontejneri 2
100


Oko dvije trećine biljaka u navedenim sistemima uzgaja se tokom jedne
godine, a preostali dio kroz dvije godine.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 130     <-- 130 -->        PDF

Kontejnerska prozvodnja u pravilu je vezana za plastenike koji su najčešće
10 m široki, 100 metara dugi i 3 m visoki. Pokriveni su PVC — folijom. Konstrukcija
može biti od drveta ili metala. Kao sjetveni supstrat primijenjuje se Sphagnum
treset, a sjetva se najčešće provodi sa posebnim strojem finske firme
Lännen Tehtaat Oy.


U većini plastenika temperatura se regulira automatski a irigacija i fertilizacija
pomoću kodiranog sistema ili manuelno.


Mnogi plastenici se zagrijavaju bilo pomoću vrućeg zraka, električno ili
vrućom vodom. Zagrijavanje ima posebno značenje jer se momentalno ulažu
veliki napori u cilju uzgoja dvije ili tri generacije biljaka u jednoj godini.


U tom pravcu provode se intenzivna istraživanja iz područja ishrane, irigacije,
otpornosti biljaka s obzirom na niske temperature i si. Za razliku od
kontejnerske proizvodnje koja se stalno unapređuje tehnologija proizvodnje sadnica
s golim korijenovim sistemom nije doživjela veće promjene u posljednjih
nekoliko godina.


NASTAVA I ZNANSTVENO ISTRAŽIVAČKI RAD


Šumarska nastava organizirana je na 26 srednjih škola, tri šumarska instituta,
Nacionalnoj školi za šumarske tehničare i Šumarskom fakultetu. Srednje
škole daju osnovno jednogodišnje i dvogodišnje obrazovanje.


Na institutima godišnje diplomira oko 70 šumarskih tehničara. Nastava traje
oko godinu i pol, isto toliko kao i na nacionalnoj šumarskoj školi gdje se u
kurseve uključuje oko 30 polaznika.


Na šumarskom fakultetu nakon četverogodišnjeg studija diplomira svake
godine oko 40 kandidata.
Sve navedene ustanove ne daju samo bazična obrazovanja već se njima provode
vrlo različiti tečajevi za sve profile kadrova iz područja šumarstva.


Pokrajinske šumarske uprave kao i udruženje šumarskih posjednika pružaju
vrlo intenzivnu stručnu pomoć privatnim vlasnicima šuma. Znanstvena istraživanja
odvijaju se u 18 odjela Šumarskog fakulteta iz područja bioloških, tehničkih
i ekonomskih disciplina. U Institutu za unapređivanje šumarstva proučava
se problematika oplemenjivanja i ishrane šumskog drveća. Šumarska istraživačka
fundacija vodi posebnu brigu oko unapređenje metoda rada u šumarstvu.
Veće šumarske kompanije imaju vlastite istraživačke centre i laboratorije.
Drvna industrija također sudjeluje u vrlo širokim programima ekoloških istraživanja.