DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 121 <-- 121 --> PDF |
ŠUMARSTVO DRUGIH ZEMALJA ŠUMARSTVO ŠVEDSKE Nikola Komlenović i Joso Gračan Šumarski institut — Jastrebarsko UVOD U mjesecu lipnju 1979. godine kao gosti Instituta za unapređenje šumarstva u Uppsali boravili smo na desetodnevnom studijskom boravku u Švedskoj. Službeni program obuhvatio je tri osnovne teme: ishranu šumskog drveća, oplemenjivanje i rasadničku proizvodnju. Iz tog će razloga i u prikazu šumarstva Švedske navedena problematika biti naglašena. Ukupna površina Švedske iznosi 41 miliona ha a pod šumom se nalazi 23,5 miliona ha. U Švedskoj živi 8,1 miliona stanovnika, tako da po 1 stanovniku dolazi 3 ha šume. Od ukupne površine pod šumama, 45"/o otpada na smreku (Picea abies), 38% na obični bor (Pinus silvestris), 10"/o na breze (B. pulscens i B. verrucosa), a 7% na ostale vrste (hrast, bukva, joha i druge). Ukupna drvna zaliha iznosi 2.400 miliona nV* ili 101 m a na sjeveru oko 140 godina. Struktura šuma prema starosti je slijedeća: 8% su neobrasle površine, 20"/o su mlade, 38% srednjedobne i 34% zrele šume. Od ukupne površine šuma 25% otpada na državne šume, 25% na različite kompanije, a 50% su privatne šume. Privatne se šume uglavnom nalaze na jugu zemlje. Gospodarenje se šumama vrši na osnovu planova koji su izrađeni za većinu privatnih šuma i za oko 70% državnih šuma. Čista sječa je glavna vrsta sječe u Švedskoj. Početkom ovog stoljeća uveli su preborni način gospodarenja, koji su sada potpuno napustili. Godišnje sjeku čistom sječom oko 300.000 ha. Oko 60% se pošumljava sadnicama, a 40´/o se prirodno obnavlja. Tokom 1978. godine posađeno je oko 440 miliona biljaka, od čega je 410 miliona proizvedeno u Švedskoj, a 30 miliona biljaka su uvezli iz drugih zemalja. Na površinama koje se prirodno pomlađuju po ha se ostavlja 50 do 140 sjemenskih stabala. Proredama se počinje kad biljke dosegnu visinu 2—4 m, a njihov broj u toku ophodnje varira od jedne do tri. Intenzitet proreda se kreće od 40 do 100 ms/ha. Intenzivna upotreba mehanizacije počinje početkom 1960. godine, tako da su danas radovi na sječi i izradi potpuno mehanizirani a u transportu drva 80%. Uvodi se još veći stupanj mehanizacije kao rezultat razvoja različitih procesnih strojeva koji krešu grane, koraju i privlače stabla nakon sječe s motornim pilama. Transport se drvnih sortimenata obavlja na 80.000 km državnih i 170.000 km privatnih cesta. Najduža distanca privlačenja iznosi 500 m. Kamionskim se transportom prevozi 80% drva, 9% željeznicom i 11% vodenim putem. Švedska se drvna industrija bazira u potpunosti na drvu kao sirovini. Ona proizvodi pilansku građu, celulozu, papir i različite drvene ploče. Postoji velik |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 122 <-- 122 --> PDF |
broj različitih drvnoindustrijskih poduzeća koja prerađuje drvo iz vlastitih šuma ili ga kupuju od drugih. Industrija celuloze uvozi oko 2—3% celuloznog drveta i upotrebljava oko 400.000 t upotrebljenog papira što odgovara oko 1,5 ms celuloznog drva. Danas se gotovo sve posječeno drvo upotrebljava u drvnoj i kemijskoj industriji, samo se mala količina koristi kao građevno drvo. U periodu od 1970. do 1975. godine prerađeno je prosječno godišnje 57 miliona ms drva bez kore što odgovara 67 miliona m3 s korom. U 1950. godini bilo je u Švedskoj 7.000 pilana, da bi taj broj pao na oko 3.500 u 1973. godini. Od toga broja oko 1.000 pilana radi cijelu godinu i prerađuje oko 95% oblovine. Proces proizvodnje u pilanama je potpuno mehaniziran. Švedsko pilanarstvo spada među najveće u Evropi. U 1974. godini ukupni udio u svjetskoj proizvodnji iznosio je 4%, a u svjetskom izvozu sudjelovali su s 14%. Industrija celuloze je doživjela velike promjene. Početkom 1950-tih godina bilo je 130 različitih tvornica celuloze, dok ih danas ima oko 90, od kojih 32 proizvode sulfatnu celulozu, 26 sulfitnu i topivu celulozu, 8 polukemijsku i 24 mehaničku celulozu. Oko 60 tih tvornica je spojeno s 50 tvornica papira. Švedska proizvodi oko 8% svjetske proizvodnje celuloze, a učestvuje s oko 20% u svjetskom izvozu. Od 1960. do 1974. godine broj tvornica papira se smanjio od 75 na 65. U isto vrijeme one su povećale proizvodnju za oko tri puta, što danas iznosi oko 7 miliona tona. Švedska je u svijetu treći izvoznik papira i učestvuje s 4% u svjetskoj proizvodnji, a u izvozu s oko 13%. Šumarstvo i drvna industrija su od velike važnosti za privredu Švedske, budući da oni zapošljavaju velik broj radne snage, osiguravaju sirovine i drvne proizvode za vlastite potrebe i učestvuju s velikim postotkom u Švedskom izvozu čime pridonose općoj platnoj bilanci zemlje. Šumarstvo i drvna industrija zapošljavaju 250.000 radnika, što čini 6% od ukupno 4 miliona zaposlenih. Od toga broja na šumarstvo otpada 45.000 radnika, a ostatak na drvnu i kemijsku industriju te privatne vlasnike. U mnogim područjima su glavna privredna grana. U periodu od 1973. do 1975. godine kompleks šumarstva i drvne industrije je ostvario prosječni godišnji prihod od 33.000 miliona švedskih kruna. Drvna industrija učestvuje u posljednje vrijeme s 23% u cjelokupnom izvozu Švedske. Uvoz u oblasti šumarstva iznosi svega 2%. Glavni zadaci šumarstva u Švedskoj su regulirani u Zakonu o šumama iz 1948. godine. Vlasnici šuma su obavezni da u intervalu od 3 do 10 godina pošume posječene površine iza čiste sječe. Proreda je jedini oblik sječe, koji je dozvoljen u srednjedobnim šumama. Svi operativni šumski zahvati moraju voditi računa o zaštiti prirode. GNOJIDBA ŠUMA Unazad dvadesetak godina primjena mineralnih gnojiva u šumarstvu poprima široke praktične razmjere. Kroz velik broj gnojidbenih pokusa došlo se je do takvih rezultata da je gnojidba mogla postati rutinski rad velikih šumskih posjednika u cilju povećanja proizvodnje drva. Intenzivna istraživanja iz područja ishrane drveća usko su povezana s praksom i neprekidno utječu na unapređenje programa lertilizacije. Na osnovu dosadašnjih znanstvenih spoznaja MÜLLER je razradio teoretsk u osnovu primjene mineralnih gnojiva 388 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 124 <-- 124 --> PDF |
CIKLUS OBNOVE ŠUMA KORIŠTENJEM SELEKCIONIRANOG SJEMENA MM* Selekcija plus stabala 2.Cijepljenje biljaka V* \ \ t 3. Osnivanje sjemenskih plantaža i sabiranje sjemena ffllf A. Proizvodnja biljaka »HM S. Sadnja biljaka na terenu 4 0 0 myh« m3/ha Pinut silvestris, Urea Picaa abies, Urea * i5o kg N / ha 5- ^,— i5o kg N /ha 15 „ 125 kg N/ha „« 135 kg N /ha „. _ too kg N/ha 10 10 loo kg N/ha 5 tekući prirast tekući prirast i i ~I—i l l—r8 m3/ha 2 8L 2. Očekivano povećanje volumnog SI. 3. Očekivano povećanje volumnog priprirasta u prvih 5 godina nakon gnojid- rasta u prvih S godina nakon gnojidbe s be u sastojinama običnog bora (Möller, ureom u sastojinama obične smreke 1973). (Möller, 1973), 390 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 123 <-- 123 --> PDF |
u Švedskoj (SI. 1). Kako vidimo, prema ovom autoru fertilizacija ima ekonomsko opravdanje na površini od oko 9 mil. hektara šuma. U periodu 1974 — 1978. godišnje je gnojeno između 137.000 — 190.000 hektara. Mineralna tla na kojima je provedena gotovo cjelokupna gnojidba ispoljavaju prvenstveno nedostatak du- Site index, izražen u m Moguća površina Ekonomski neo 60 80 SS; neopravdano za gnojidbu pravdano zbog 9,0= 38°/o malog tekućeg prirasta 80 100 2.1= 97o Praktički gnojidba nedpravd» -na, jer se sastojine nalaze pred sječom 3.8 = 16°/c Hi ii SI. 1. Površina šuma u Švedskoj u kojima je gnojidba ekonomski opravdana (u milionima ha) šika. Zato su od mineralnih gnojiva uglavnom primjenjivana urea i amonijev nitrat. Skoro 99% tretirane površine provedeno je iz zraka, pretežno avionima, a ostatak traktorima i ručno. U posljednje vrijeme umjesto aviona počimlju se sve više primjenjivati helikopteri. Na osnovu rezultata velikog broja pokusa s dušikom u širokom prosjeku postižu se efekti koji su prikazani na slikama 2, 3 i 4. Na tresetnim tlima prevladava nedostatak fosfora, kalija i mikroelemenata a često i dušika. Prosječne doze N, P i K u 1973. godini bile su 58, 43 i 82 kg/ha. Šume u tresetištima imaju u Švedskoj daleko manje ekonomsko značenje od šuma u mineralnim tlima, pa su one bile i manje zastupljene u dosadašnjim gnojidbenim programima. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 125 <-- 125 --> PDF |
% 200 15oPinus silvestris loo godine nakon gnojidbe SI. 4. Relativno povećanje volumnog prirasta u periodu od 10 godina nakog gnojidbe (Möller, 1973). Intenzivna gnojidba provodi se u šumskih rasadnicima i sjemenskim plantažama. Primjena biljnih hraniva pri kontejnerskoj proizvodnji provodi se najvećim dijelom u obliku hranjivih rastvora koji se u tu svrhu posebno priređuju. Ova problematika također je predmet vrlo intenzivnih proučavanja. OPLEMENJIVANJE ŠUMSKOG DRVEĆA Sredinom 19. stoljeća Švedska je uvozila iz Njemačke velike količine sjemena smreke i običnog bora, jer urod ovih vrsta nije bio dovoljan. Ubrzo nakon sadnje biljaka dobivenih iz uvezenog sjemena osnovane kulture su naglo propadale. Nakon toga prestalo se uvoziti strano sjeme. Sjeme ovih vrsta iz Južne Švedske sijano je na sjeveru i s tim su biljkama osnivane kulture. Nakon nekog vremena uvidjelo se da i te kulture propadaju. Došlo se do zaključka, da je potrebno izvršiti rajonizaciju Švedske na sjemenska područja unutar kojih se može upotrebljavati sjeme istog porijekla. Tako se u Švedskoj vrlo rano uvidjelo da je potrebno osnivati pokuse različitog porijekla pojedinih vrsta na više lokaliteta, da bi se utvrdilo koje prevenijencije odgovaraju za pojedina područja. Prvi je pokus provenijencija običnog bora u Švedskoj osnovan 1909. godine na 13 lokaliteta s 24 različite provenijencije. Izučavanje provenijencija smreke započelo je s CISLAR-om (1895, 1899, 1907) i nastavljeno ENGLEROM (1905, 1908, 1913). Izučavanje provenijencija zapravo znači genetsko-ekološka opažanja varijabilnosti neke vrste sa stanovišta oplemenjivanja, drugim riječima rečeno radi se o nauci pod imenom »gene t s k a-e k o lo g i j a«. To je sintetska disciplina koja sadrži kombinaciju ideja i metode genetike, uzgoja, taksonomije i liziologije bilja. Sagledavajući važnost običnog bora i smreke za šumarstvo, Švedska se već 1936. godine uključila u međunarodna istraživanja pokusa pro |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 126 <-- 126 --> PDF |
venijencija običnog bora, smreke, i evropskog ariša. Internacionalni pokus provenijencija smreke je osnovan 1938. godine u 14 zemalja Evrope i Amerike, a u pokus je uključeno 36 provenijencija smreke. Drugi međunarodni pokus provencijencija smreke u koji je uključena Švedska je osnovan od 1964. do 1968. godine, a u pokusu se nalazi 1615 različitih uzoraka sjemena. Pokus je osnovan na 20 lokalieta u 13 zemalja. Drugi problem, koji je rano uočen, je vrlo slab i rijedak urod sjemena običnog bora i smreke, a naročito u sjevernim područjima Švedske. Ustanovljeno je da bi klijavost sjemena ovih dviju vrsta bila preko 50% da je prosječna temperatura u periodu lipanj — kolovoz bila iznad 13« C. Pionirski rad na oplemenjivanju šumskog drveča u Švedskoj započeli su T. ÖRTENBLAD i G. ANDERSON, skrenuvši pažnju na važnost selekcije šumskog drveća. Preporučili su da se izvrši individualna selekcija stabala običnog bora i smreke, da se ista vegetativno razmnože i koriste za budući rad na oplemenjivanju šumskog drveća. Intenzivan rad na oplemenjivanju započeo je otkrićem triploidne trepetljike s 57 kromosona (NILSSON — EHLE, 1935.). Pronalazak prvih spontanih triploida pridonesao je razvoju metode oplemenjivanja šumskog drveća pomoću poliploidije tretiranjem sjemena kolhicinom. Iako ova metoda nije dala rezultate za praktičnu upotrebu, ona je inicirala citološka istraživanja generativnih organa kod šumskog drveća, naročito listača. Nakon ovog pronalaska započet je intenzivan rad na umjetnoj hibridizaciji u svrhu dobivanja heterozisa. Križanja su vršena između vrsta i unutar pojedine vrste. Naročito su velika istraživanja na hibridizaciji u cilju dobivanja superiornijeg potomstva provedena između različitih vrsta topola i unutar pojedine vrste između evropskog i japanskog ariša, između različitih provenijencija običnog bora, te različitih provenijencija smreke posebno južnih provenijencija sa sjevernim. Osnivanje klonskih sjemenskih plantaža običnog bora i smreke bio je prvi korak u dobivanju kvalitetnog selekcioniranog šumskog sjemena. Na osnovi dobivenih rezultata iz pokusa provenijencija cijela je Švedska podijeljena na 16 sjemenskih zona za obični bor i 12 zona za smreku. U tim je zonama izvršena individualna selekcija plus stabala. Selekcija je izvršena uz vrlo stroge kriterije, a izabrano plus stablo je moralo biti superiornije po visinskom i debljinskom prirastu i po kvaliteti od 4 susjedna stabla. Zatim je izvršeno cijepljenje biljaka običnog bora i smreke za osnivanje sjemenskih plantaža. Do sada je osnovano oko 100 sjemenskih plantaža u ukupnoj površini od 850 ha (600 ha obični bor, 250 ha smreke). Sjemenske plantaže običnog bora su sada u punom urodu. U periodu od 1971. do 1973. godine proizvedeno je u sjemenskim plantažama običnog bora oko 3.350 kg sjemena. Cijena 1 kg sjemena je oko 4.200 din. Ova količina sjemena u potpunosti zadovoljava potrebe srednje Švedske, ali nije dovoljna za srednji i južni dio. Pretpostavlja se da će oko 1990. godine sve potrebe sjemena običnog bora biti podmirene iz sjemenskih plantaža. Sjemenske plantaže smreke su još mlade, te urod nije potpun. Osim toga potrebno je riješiti i pitanje povećanja cvatnje u sjemenskim plantažama smreke. Prema nekim mišljenjima, obilna cvatnja smreke bit će onda ako je temperatura visoka u periodu srpanj — kolovoz tj. u vrijeme formiranja pupova, a broj češera u toj godini je mali. Sjemenske je plantaže potrebno osnivati u područjima s povoljnim klimatskim i edafskim prilikama. Može se reći da je urod sjemena 392 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 127 <-- 127 --> PDF |
dobar ako plantaže običnog bora u periodu od 10 godina obilno urode 3 — 4 puta, a plantaže smreke 2 — 3 puta. Svi klonovi u osnovanim sjemenskim plantažama testirani su prema specijalnim planovima križanja. Nakon što je izvršeno kontrolirano križanje, dobiveno sjeme i uzgojene biljke, osnovani su specijalni »testovi potomstva« putem kojih su eliminirani nepoželjeni klonovi. Od preostalih klonova se osnivaju nove sjemenske plantaže koje daju još veću genetsku dobit u povećanom prirastu i kvaliteti drva. Rezultati dobiveni iz »testova potomstva« pokazali su da su biljke dobivene iz sjemenskih plantaža prve generacije bolje od biljaka dobivenih iz komercijalnog sjemena. U daljnjim se fazama istraživanja osnivaju specijalne sjemenske plantaže (hibridne, plantaže različitih provenijencija, plantaže dobivene iz klonova u srodstvu). Nedostatak sjemena običnog bora i oko trećina potrebnog sjemena smreke sabire se u sjemenskim bazama, koje su razvrstane u 3 — 4 kategorije. Sjeme se sabire uglavnom s oborenih stabala. Unatoč toga dobar dio potrebnog sjemena smreke se uvozi iz Poljske, Čehoslovačke, Rumunjske i SSSR i to iz onih područja koja su dala dobre rezultate u pokusima provenijencija. Posebno se vodi računa o fenološkom ritmu kod uvoznih provenijencija radi otpornosti na mraz. Rezultati dobiveni istraživanjima iz pokusa provenijencija pokazuju da je prirast ovih provenijencija veći od 25% od domaćih. Vegetativno razmnožavanje smreke reznicam a postalo je vrlo važna metoda oplemenjivanja. Sposobnost zakorjenjivanja reznica smreke, razvoj, rast i prirast, utjecaj hormona, selekcija i sabiranje reznica obzirom na starost stabla, položaj reznica u krošnji, troškovi uzgoja u rasadniku, kao i preživljavanje predmet su opsežnih istraživanja u Švedskoj. Na osnovi istraživanja provedenih u Njemačkoj, cijena biljaka dobivenih iz reznica je za oko 40 — 50% veća od cijene biljaka dobivenih iz sjemena. Ova je metoda oplemenjivanja vrlo važna, budući se ovim načinom prenosi cjelokupna genetska konstrukcija individuma, a genetska je dobit veća od bilo koje druge metode oplemenjivanja. Posebno je važno istaći činjenicu da je glavni nedostatak sjemenskih plantaža smreke dug period vremena od osnivanja do prvog uroda sjemena. Primjenom ove tehnike mogu se vrlo brzo rezultati iz proučavanja provenijencija koristiti u praksi. RASADNICKA PROIZVODNJA U Švedskoj danas ima oko 70 šumskih rasadnika. Unazad pet godina njihov se broj smanjio za oko 25%, ali su se povećale rasadničke površine. Ovaj se trend nastavlja i dalje. U postojećim rasadnicima godišnje se proizvodi oko 430 — 440 miliona sadnica. Takva proizvodnja još uvijek ne zadovoljava potrebe pa se sadni materijal i uvozi (30 — 40 milijuna smreke). U novije su vrijeme u rasadničku proizvodnju uvedene nove tehnike i novi sistemi proizvodnje sadnica. Od ukupne rasadničke proizvodnje na sadnice s golim korjenovim sistemom otpada oko 60% dok se 40% sadnica proizvodi u kontejnerima. Prvi uvid proizvodnje prevladava u južnoj Švedskoj, a drugi u srednjem, posebno sjevernom dijelu zemlje (si. 5). Zbog brojne korovske vegetacije na jugu se prakticira sadnja većih biljaka (najčešće starih 3 godine). U postojećim sistemima »kontejnerske« proizvodnje teško je proizvesti takve sadnice. Sadnice s pokrivenim korijenovim sistemom 393 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 128 <-- 128 --> PDF |
ŠVEDSKA I goli korijen Y///X obloženi korijen Norrland SI. 5. Broj proizvedenih biljaka (u milionima) u 1975. godini. najčešće su stare jednu godinu. Danas se ulažu značajni napori da se ovaj vid proizvodnje što više proširi. Za to se najčešće za kontejnersku proizvodnju ističu slijedeći razlozi: — ne ovisi se o sezoni sadnje u tolikoj mjeri kao proizvodnja sadnica s golim korijenovim sistemom, — ona omogućava da se uzgaja nekoliko generacija biljaka u jednoj godini, — sadnice se lako transportiraju i uskladištavaju, — troškovi proizvodnje su niži, — sadnja na terenu može se lakše mehanizirati. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 129 <-- 129 --> PDF |
U Švedskoj se najviše proizvode sadnice običnog bora i obične smreke (si. 6)i Pinus contorta se nalazi po broju uzgajanih biljaka na trećem mjestu s oko 10°/o ukupne proizvodnje. % 50 H uvoz 40 30 20 10X Pinus Picea Pinus Ostale silvestris abies contorta vrste SI. 6. Pregled proizvedenih biljaka po vrstama. Rasadnička površina na kojoj se proizvode sadnice s golim korjenovim sistemom iznosi oko 1.300 hektara, a pod plastenicima se nalazi oko 30 hektara. Veći rasadnici proizvode više sadnica po zaposlenom, dok se rasadnici sa plastenicima odlikuju posebno velikom produktivnošću. U Švedskoj se primjenjuju različiti kontejneri, međutim, prevladava Paperpot sistem. Tip kontejnera 7o biljaka Paperpot FH 408 60 FH 308 7 FH 508 2 Plantset Kopparfors 24 Multipot 3 Cellpot 2 Drugi kontejneri 2 100 Oko dvije trećine biljaka u navedenim sistemima uzgaja se tokom jedne godine, a preostali dio kroz dvije godine. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 130 <-- 130 --> PDF |
Kontejnerska prozvodnja u pravilu je vezana za plastenike koji su najčešće 10 m široki, 100 metara dugi i 3 m visoki. Pokriveni su PVC — folijom. Konstrukcija može biti od drveta ili metala. Kao sjetveni supstrat primijenjuje se Sphagnum treset, a sjetva se najčešće provodi sa posebnim strojem finske firme Lännen Tehtaat Oy. U većini plastenika temperatura se regulira automatski a irigacija i fertilizacija pomoću kodiranog sistema ili manuelno. Mnogi plastenici se zagrijavaju bilo pomoću vrućeg zraka, električno ili vrućom vodom. Zagrijavanje ima posebno značenje jer se momentalno ulažu veliki napori u cilju uzgoja dvije ili tri generacije biljaka u jednoj godini. U tom pravcu provode se intenzivna istraživanja iz područja ishrane, irigacije, otpornosti biljaka s obzirom na niske temperature i si. Za razliku od kontejnerske proizvodnje koja se stalno unapređuje tehnologija proizvodnje sadnica s golim korijenovim sistemom nije doživjela veće promjene u posljednjih nekoliko godina. NASTAVA I ZNANSTVENO ISTRAŽIVAČKI RAD Šumarska nastava organizirana je na 26 srednjih škola, tri šumarska instituta, Nacionalnoj školi za šumarske tehničare i Šumarskom fakultetu. Srednje škole daju osnovno jednogodišnje i dvogodišnje obrazovanje. Na institutima godišnje diplomira oko 70 šumarskih tehničara. Nastava traje oko godinu i pol, isto toliko kao i na nacionalnoj šumarskoj školi gdje se u kurseve uključuje oko 30 polaznika. Na šumarskom fakultetu nakon četverogodišnjeg studija diplomira svake godine oko 40 kandidata. Sve navedene ustanove ne daju samo bazična obrazovanja već se njima provode vrlo različiti tečajevi za sve profile kadrova iz područja šumarstva. Pokrajinske šumarske uprave kao i udruženje šumarskih posjednika pružaju vrlo intenzivnu stručnu pomoć privatnim vlasnicima šuma. Znanstvena istraživanja odvijaju se u 18 odjela Šumarskog fakulteta iz područja bioloških, tehničkih i ekonomskih disciplina. U Institutu za unapređivanje šumarstva proučava se problematika oplemenjivanja i ishrane šumskog drveća. Šumarska istraživačka fundacija vodi posebnu brigu oko unapređenje metoda rada u šumarstvu. Veće šumarske kompanije imaju vlastite istraživačke centre i laboratorije. Drvna industrija također sudjeluje u vrlo širokim programima ekoloških istraživanja. |