DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 133     <-- 133 -->        PDF

IN MEMORIAM


ANTE RADOVCIĆ
dipl. inž. šumarstva


Dana 4. travnja 1979. godine preminuo
je u Splitu drug RADOVCIĆ ANTE, diplomirani
inžinjer šumarstva i nosioc »Partizanske
spomenice 1941«. Njegovom preranom
smrću Savez inžinjera i tehničara,
šumarska struka, posebno šumarstvo
Dalmacije, izgubili su jednog od svojih
najzaslužnijih članova, upornog borca za
unapređenje struke, uvijek aktivnog i
stvaralački nadahnutog radnika, a nadasve
dobrog i plemenitog čovjeka kojega
su resile samo na j pozitivni je ljudske osobine,
posebno radinost, skromnost i poštenje.


Ante Radovčić rođen je 12. travnja 1921.
godine u Splitu gdje je pohađao osnovnu
školu i realnu gimnaziju. Nakon mature
1939. godine upisao je studij šumarstva
na Poljoprivredno šumarskom fakultetu
u Zagrebu. Istovremeno se uključuje u
napredni studentski pokret, postaje član
SK.OJ—a i životno se opredjeljuje za put


borbe radničke klase, istinsku slobodu i
prava čovjeka, kojim idealima je kao dosljedan,
nepokolebljiv i uvjereni komunista
služio do kraja života.


U tim burnim predratnim danima ističe
se kao aktivni borac protiv rastuće
fašističke opasnosti te sudjeluje u mnogim
akcijama koje je organizirala Komunistička
partija i napredna studentska
omladina, pa je 1940. godine i hapšen.


27. marta 1941. godine prekida studij i
odazivajući se pozivu KPJ dolazi u Split
te od prvog dana okupacije stavlja, bez
rezerve i dileme, sve svoje fizičke i umne
snage u službu revolucije i Partije, koja
ga odmah i prima u svoje redove. Kao
ilegalac djeluje u Splitu sve do oslobođenja
grada. Organizator je i rukovodilac
studentskog sektora SKOJ—a, zatim sesekretar
partijske ćelije, član rajonskog
i mjesnog komiteta Partije, tajnik Narodno
oslobodilačkog odbora i urednik lista
»G 1 a s S p 1 a t a« u okupiranom
Splitu. Pored toga obavlja niz drugih dužnosti
i zadataka vezanih za revolucionarnu
aktivnost. Za vrijeme okupacije bio
je dva puta hapšen.
Nakon oslobođenja rodnog grada obavija
u njemu, a kasnije u Dubrovniku
razne odgovorne funkcije. U rujnu 1946.
godine, čim su mu prilike dopustile, nastavlja
studij šumarstva, ali i dalje ostaje
vrlo aktivan društveno politički radnik.
Predsjednik je studentske omladinske
organizacije i sekretar partijske oganizacije
na svom fakultetu, zatim član Sveučilišnog
komiteta partije, tajnik Sveučilišnog
odbora Narodne studentske omladine
i glavni i odgovorni urednik Stu dentsko
g lista«. Kao delegat sveučilišne
partijske organizacije prisustvovao
je V. kongresu KPJ u lipnju 1948.
godine. Pored sve te društvene aktivnosti
istakao se je i kao primjeran student, te


399




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 134     <-- 134 -->        PDF

je diplomirao u redovnom roku rujna
1948. godine.


Od 1948. do 1951. godine radi u Ministarstvu
šumarstva NR Hrvatske i neko
vrijeme obavlja dužnost direktora Instituta
za šumarska istraživanja.


No kao zaljubljenik u svoju struku želi
da se uključi u terenski rad, posebno na
ozelenjavanju krša, pa 1951. godine dolazi
u Split, gdje najprije preuzima dužnost
upravitelja Šumarije Split, zatim tehničkog
pa glavnog direktora Šumskog
gospodarstva »DALMACIJA«, a nakon njegovog
ukidanja postavljen je za rukovodoca
Šumarskog inspektorata za Dalmaciju.


U tom periodu šumarstvo u Dalmaciji
doživljava vrlo intenzivan razvoj, kojemu
je Ante dao velik i nesumnjiv doprinos.
I kao rukovodioc i kao aktivist Društva
šumarskih inžinjena i tehničara
(bio je tada i njegov predsjednik) znao
je da okupi kolege i suradnike na savladavanja
zadataka i stvori atmosferu radnog
entuzijazma.


Kad je 1955. godine donesena nerazumna
odluka o ukidanju Fonda za unapređivanje
šumarstva i šumarstvo krša bilo
prepušteno samo sebi, suprostavio joj se
je s mnogo argumenta i upozorio na sve
štetne posljedice koje iz takve odluke
mogu proizači. Nažalost, nije ga se poslušalo,
a stagnacija u razvoju šumarstva
na kršu koja je nakon toga usljedila, potvrdila
je ispravnost njegovih upozorenja.


U listopadu 1955. godine odlazi na vlastiti
zahtjev u Knin, da bi se kao upravitetelj
šumarije direktno na terenu uključio
u savladavanje nastalih poteškoća. U
Kninu ostaje punih pet godina i pored
predanog rada na podizanju i uzgoju šuma
ističe se i svojim društveno političkim
radom.


1961. godine postavljen je za savjetnika
u Saveznom sekretarijatu za poljoprivredu
i šumarstvo, na kojoj dužnosti radi
sve do odlaska u mirovinu, studenog
1974. godine. U međuvremenu je od 1963.


do 1965. godine boravio u Alžiru, kamo
je na temelju ugovora o tehničkoj suradnji
između dvije zemlje bio upućen od
strane naše vlade na rad u Ministarstvo
poljoprivrede Alžira u svojstvu savjetnika.


Učestvovao je više puta na međunarodnim
skupovima: kao delegat Jugoslavije
sudjelovao je na tri zasjedanja Potkomisije
FAO za pitanja šumarstva Sredozemlja
(1956, 1962. i 1968. godine), na tri
zasjedanja Evropske komisije za šumarstvo
FAO (1967, 1969. i 1970. godine) i na
tri zasjedanja Komiteta za šumarstvo
FAO (1967, 1972. i 1974. godine). Bio je
1970. godine i član radne grupe Mješovitog
mađarsko—jugoslavenskog komiteta
za suradnju i pitanja poljoprivrede i šumarstva.


Sistemskim upotpunjavanjem svog znanja
izrastao je u velikog stručnjaka entuzijastu,
koji je kroz stručni rad ispoljavao
ne samo znanje, već i ljubav prema
svojoj struci i uvijek osjećao potrebu da
se svim snagama bori za njeno mjesto,
unapređenje i prosperitet.


Svestrano poznavanje struke i znanje
više stranih jezika (francuskog, engleskog
njemačkog i talijanskog) omogućilo je
njegov plodan autorski i prevodilački
rad u okviru kojeg posebno mjesto zauzima
petojezični rječnik stručnih termina
i izraza.


Nakon umirovljenja vraća se u svoj
rodni Split da bi sa mnogo radosti, planova
i zanosa uredio ponovi boravak u
njemu. Nažalost, kratko vrijeme nakon
tog počinju se pojavljivati znakovi bolesti.
No, dok je još imao i malo snage
živo je u interesirao za probleme struke
i nastojao da savjetom i iskustvom pomogne.
U to vrijeme završio je i obradu
drugog dopunjenog izdanja svog Riječnika,
čije objavljenje nije uspio dočekati.


Za zasluge u narodno—oslobodilačkoj
borbi, društveno—političkom radu i radu
u struci odlikova n je »Partizanskom
spomenicom 1941.«, Ordenom bratstvajedinstva sa srebrnim vijencem, Orde




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 135     <-- 135 -->        PDF

nom zasluga za narod sa srebrnim zna- surađivali i bilo na koji način dolazili s
kom, Ordenom rada sa zlatnim vijencem njim u dodir, bio je cijenjen i voljen,
i spomen plaketom grada Beograda. Skromnost i neizmjerno poštenje, pleme-


Nisu Antu resile samo kvalitete vrsnog nitost, razumjevanje za svačije probleme
stručnjaka i aktivnog društveno političkog j želja da svakome pomogne svrstali su
radnika. Bio je on čovjek svestranog ob- g a u red ljudi prema kojima se može odrazovanja
i široke kulture, a ujedno izu- nositi samo sa ljubavlju i poštovanjem,
zetno prijatan, komunikativan i društven. Radi tog ćemo ga zadržati u trajnoj
Ali ono najvrednije u njemu bile su kva


uspomeni.


litete plemenitog druga i čovjeka. I upravo
radi tih svojih osobina, svugdje gdje Neka je vječna slava i hvala
je radio i živio, od svih koji su s njim drugu Anti Radovčiću!


BIBLIOGRAFIJA
(pripremio A. Radovčić)


1.
Piccarolo: Istraživanja o uzgoju topola u Italiji (prikaz), Šumarski list«, br.
3—4/1950.
2.
Radovi znanstvene konferencije UN o očuvanju i korištenju prirodnih bogatstava
(prikaz), »Šumarski list«, br. 11/1950.
3.
Naučno-instruktivna ekskurzija na području Dalmacije (Razvoj šumsko-meliorativnih
radova), »Šumarski list«, br. 9—10/1954.
4.
Studijsko putovanje stipendista ICA u Francuskoj. »Šumarski list«, br. 5—6/
1957.
5.
Šumarstvo Dalmacije, poglavlja I. Porijeklo i značajke sadašnjeg stanja i
VI. Organizacija šumarske službe. (Prilozi u Zborniku Društva inženjera i
tehničara, Split, 1958.)
6.
Idejni projekt uređenja sliva Butišnice (dio o gospodarenju šumama i o
šumsko-meliorativnim radovima), Vodoprivredni odjeljak, Split, 1959.
7.
Goor: Pošumljavanja u aridnim područjima (Tree planting practice in arid
areas), prijevod s engleskog, Jugoslovenski poljoprivredno-šumarski centar,
Beograd, 1962.
8.
VIII. zasjedanje Potkomisije za koordinaciju pitanja šumarstva u Sredozelju
FAO (prikaz), »Šumarstvo«, br. 7—9/1962.
9.
Klepac: Rast i prirast šumskog drveća (prikaz), »Šumarstvo«, br. 6—9/1963.
10.
Cours pratique de topographie (Skripta iz geodezije za šumarske tehničare
Alžira, 7 aut. araka), Centre d´Editions Educatives Agricoles, Alžir. 1965.
(offset).
11.
Šume Alžira, »Šumarstvo«, br. 9—10/1965.
12.
Šumske površine i sječa šuma u svijetu, »Šumarstvo«, br. 11—12/1965.
13.
Rečnik šumarskih izraza (Srpskohrvatski, English, Frangais, Deutsch) 12
autorskih araka, Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije
Srbije, Beograd, 1966.
14.
Rezultati utvrđivanja vrijednosti i efekti amortizacije šuma, »Šumarstvo«,
1—2/1967 i »Šumarski list«, br. 3—4/1967.
401




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 136     <-- 136 -->        PDF

15.
Stanje, problemi i izgledi evropskog šumarstva, »Šumarski list«, br. 7—8/
1967 i »Drvarski glasnik«, br. 22/1967.
16.
Problemi i perspektive svjetskog šumarstva, »Drvarski glasnik«, br. 2/1968.
17.
Neki problemi šumarstva u Sredozemlju, »Drvarski glasnik«, br. 15—16/1968.
18.
Projekcija šumskouzgojnih radova u periodu 1966—1985. godine (Prilog elaboratu
Saveznog zavoda za privredno planiranje), SZPP, Beograd, 1968.
(šapir.)
19.
Četrnaesto zasjedanje Evropske komisije za šumarstvo FAO, »Drvarski
glasnik«, br. 23/1968,
20.
Zaštita šuma od požara (uvodni referat za seminar u Mostaru, decembra
1968), SITSIDJ i Poljoprivredno-šumarski centar, Beograd, 1968.
21.
Razvoj i perspektive bilansa drveta u Evropi, »Drvarski glasnik«, br. 24/1968.
22.
Racionalizacija gazdovanja šumama — jedini izlaz, »Drvarski glasnik«, br.
1/1969.
23.
Mogućnosti rentabilne proizvodnje u šumarstvu u uslovima konkurentnih
cijena proizvoda od drveta na svjetskom tržištu (prema referatu H. Hamiltona
i H. von Sydowa na seminaru u Ženevi, 1968), »Drvarski glasnik« br. 3
i br. 4/1969.
24.
Sve veći značaj rekreativne vrijednosti šuma, »Drvarski glasnik« br. 20/1970,
»Šumarski list«, br. 3—4/1971, »Narodni šumar«, br. 3—4/1971, »Šumarstvo«
br. 3—4/1972.
25.
Beresford-Pleirse: Šume, ishrana i ljudi (Forests, Food and People)-, prijevod
sa francuskog, pripremljeno za štampanje (rukopis otkupio Savez inž. i tehn.
šumarstva i industrije drveta Jugoslavije, Beograd, 1971)
26.
Mnogojezični šumarski rječnik (Srpskohrvatski, Ruski, English, Francais,
Espanol, Deutsch), pripremljeno za štampanje (55 autorskih araka), Beograd,
1971.
27.
Augustin: Upotreba topole u industriji celuloze i papira (Verwendung von
Pappel in der Zellstoff- and Papierindustrie), prijevod s njemačkog, »Topola
«, br. 97/1973.
28.
Van der Meiden: Uticaj razvoja tržišta drveta na uzgajanje topole i na
istraživanja u topolarstvu (Impact and on Poplar Research), prijevod s engleskog,
»Topola«, br. 97/1973.
29.
Frison: Pokusi zakorjenjivanja sa sadnicama Populus deltoides Bartr., var.
deltoides (Prove di radicamento con pioppelle di Populus deltoides Bartr.,
var. deltoides), prijevod s talijanskog, »Topola«, br 97/1973.
30.
Frison: Kriza presađivanja i promjene u sadržaju vode topolovih sadnica
(Crisi di trapianto e varizaioni del contenuto idrico delle pioppelle), prijevod
s talijanskog »Topola«, br. 97/1973.
31.
Nilson, Fries, Bredberg, Myhrman, Sklöd, Abetz i Kantola: Prorede u šumarstvu
budućnosti (Thinnings in Forestry of the Future), prijevod s engleskog,
»Topola«, br. 100/1974.
32.
Prevosto: Upotreba novih mašina za duboku sadnju topola, prijevod s talijanskog,
»Topola«, br. 98—99/1973.
Žarko Vr dol jak


402