DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 133 <-- 133 --> PDF |
IN MEMORIAM ANTE RADOVCIĆ dipl. inž. šumarstva Dana 4. travnja 1979. godine preminuo je u Splitu drug RADOVCIĆ ANTE, diplomirani inžinjer šumarstva i nosioc »Partizanske spomenice 1941«. Njegovom preranom smrću Savez inžinjera i tehničara, šumarska struka, posebno šumarstvo Dalmacije, izgubili su jednog od svojih najzaslužnijih članova, upornog borca za unapređenje struke, uvijek aktivnog i stvaralački nadahnutog radnika, a nadasve dobrog i plemenitog čovjeka kojega su resile samo na j pozitivni je ljudske osobine, posebno radinost, skromnost i poštenje. Ante Radovčić rođen je 12. travnja 1921. godine u Splitu gdje je pohađao osnovnu školu i realnu gimnaziju. Nakon mature 1939. godine upisao je studij šumarstva na Poljoprivredno šumarskom fakultetu u Zagrebu. Istovremeno se uključuje u napredni studentski pokret, postaje član SK.OJ—a i životno se opredjeljuje za put borbe radničke klase, istinsku slobodu i prava čovjeka, kojim idealima je kao dosljedan, nepokolebljiv i uvjereni komunista služio do kraja života. U tim burnim predratnim danima ističe se kao aktivni borac protiv rastuće fašističke opasnosti te sudjeluje u mnogim akcijama koje je organizirala Komunistička partija i napredna studentska omladina, pa je 1940. godine i hapšen. 27. marta 1941. godine prekida studij i odazivajući se pozivu KPJ dolazi u Split te od prvog dana okupacije stavlja, bez rezerve i dileme, sve svoje fizičke i umne snage u službu revolucije i Partije, koja ga odmah i prima u svoje redove. Kao ilegalac djeluje u Splitu sve do oslobođenja grada. Organizator je i rukovodilac studentskog sektora SKOJ—a, zatim sesekretar partijske ćelije, član rajonskog i mjesnog komiteta Partije, tajnik Narodno oslobodilačkog odbora i urednik lista »G 1 a s S p 1 a t a« u okupiranom Splitu. Pored toga obavlja niz drugih dužnosti i zadataka vezanih za revolucionarnu aktivnost. Za vrijeme okupacije bio je dva puta hapšen. Nakon oslobođenja rodnog grada obavija u njemu, a kasnije u Dubrovniku razne odgovorne funkcije. U rujnu 1946. godine, čim su mu prilike dopustile, nastavlja studij šumarstva, ali i dalje ostaje vrlo aktivan društveno politički radnik. Predsjednik je studentske omladinske organizacije i sekretar partijske oganizacije na svom fakultetu, zatim član Sveučilišnog komiteta partije, tajnik Sveučilišnog odbora Narodne studentske omladine i glavni i odgovorni urednik Stu dentsko g lista«. Kao delegat sveučilišne partijske organizacije prisustvovao je V. kongresu KPJ u lipnju 1948. godine. Pored sve te društvene aktivnosti istakao se je i kao primjeran student, te 399 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 134 <-- 134 --> PDF |
je diplomirao u redovnom roku rujna 1948. godine. Od 1948. do 1951. godine radi u Ministarstvu šumarstva NR Hrvatske i neko vrijeme obavlja dužnost direktora Instituta za šumarska istraživanja. No kao zaljubljenik u svoju struku želi da se uključi u terenski rad, posebno na ozelenjavanju krša, pa 1951. godine dolazi u Split, gdje najprije preuzima dužnost upravitelja Šumarije Split, zatim tehničkog pa glavnog direktora Šumskog gospodarstva »DALMACIJA«, a nakon njegovog ukidanja postavljen je za rukovodoca Šumarskog inspektorata za Dalmaciju. U tom periodu šumarstvo u Dalmaciji doživljava vrlo intenzivan razvoj, kojemu je Ante dao velik i nesumnjiv doprinos. I kao rukovodioc i kao aktivist Društva šumarskih inžinjena i tehničara (bio je tada i njegov predsjednik) znao je da okupi kolege i suradnike na savladavanja zadataka i stvori atmosferu radnog entuzijazma. Kad je 1955. godine donesena nerazumna odluka o ukidanju Fonda za unapređivanje šumarstva i šumarstvo krša bilo prepušteno samo sebi, suprostavio joj se je s mnogo argumenta i upozorio na sve štetne posljedice koje iz takve odluke mogu proizači. Nažalost, nije ga se poslušalo, a stagnacija u razvoju šumarstva na kršu koja je nakon toga usljedila, potvrdila je ispravnost njegovih upozorenja. U listopadu 1955. godine odlazi na vlastiti zahtjev u Knin, da bi se kao upravitetelj šumarije direktno na terenu uključio u savladavanje nastalih poteškoća. U Kninu ostaje punih pet godina i pored predanog rada na podizanju i uzgoju šuma ističe se i svojim društveno političkim radom. 1961. godine postavljen je za savjetnika u Saveznom sekretarijatu za poljoprivredu i šumarstvo, na kojoj dužnosti radi sve do odlaska u mirovinu, studenog 1974. godine. U međuvremenu je od 1963. do 1965. godine boravio u Alžiru, kamo je na temelju ugovora o tehničkoj suradnji između dvije zemlje bio upućen od strane naše vlade na rad u Ministarstvo poljoprivrede Alžira u svojstvu savjetnika. Učestvovao je više puta na međunarodnim skupovima: kao delegat Jugoslavije sudjelovao je na tri zasjedanja Potkomisije FAO za pitanja šumarstva Sredozemlja (1956, 1962. i 1968. godine), na tri zasjedanja Evropske komisije za šumarstvo FAO (1967, 1969. i 1970. godine) i na tri zasjedanja Komiteta za šumarstvo FAO (1967, 1972. i 1974. godine). Bio je 1970. godine i član radne grupe Mješovitog mađarsko—jugoslavenskog komiteta za suradnju i pitanja poljoprivrede i šumarstva. Sistemskim upotpunjavanjem svog znanja izrastao je u velikog stručnjaka entuzijastu, koji je kroz stručni rad ispoljavao ne samo znanje, već i ljubav prema svojoj struci i uvijek osjećao potrebu da se svim snagama bori za njeno mjesto, unapređenje i prosperitet. Svestrano poznavanje struke i znanje više stranih jezika (francuskog, engleskog njemačkog i talijanskog) omogućilo je njegov plodan autorski i prevodilački rad u okviru kojeg posebno mjesto zauzima petojezični rječnik stručnih termina i izraza. Nakon umirovljenja vraća se u svoj rodni Split da bi sa mnogo radosti, planova i zanosa uredio ponovi boravak u njemu. Nažalost, kratko vrijeme nakon tog počinju se pojavljivati znakovi bolesti. No, dok je još imao i malo snage živo je u interesirao za probleme struke i nastojao da savjetom i iskustvom pomogne. U to vrijeme završio je i obradu drugog dopunjenog izdanja svog Riječnika, čije objavljenje nije uspio dočekati. Za zasluge u narodno—oslobodilačkoj borbi, društveno—političkom radu i radu u struci odlikova n je »Partizanskom spomenicom 1941.«, Ordenom bratstvajedinstva sa srebrnim vijencem, Orde |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 135 <-- 135 --> PDF |
nom zasluga za narod sa srebrnim zna- surađivali i bilo na koji način dolazili s kom, Ordenom rada sa zlatnim vijencem njim u dodir, bio je cijenjen i voljen, i spomen plaketom grada Beograda. Skromnost i neizmjerno poštenje, pleme- Nisu Antu resile samo kvalitete vrsnog nitost, razumjevanje za svačije probleme stručnjaka i aktivnog društveno političkog j želja da svakome pomogne svrstali su radnika. Bio je on čovjek svestranog ob- g a u red ljudi prema kojima se može odrazovanja i široke kulture, a ujedno izu- nositi samo sa ljubavlju i poštovanjem, zetno prijatan, komunikativan i društven. Radi tog ćemo ga zadržati u trajnoj Ali ono najvrednije u njemu bile su kva uspomeni. litete plemenitog druga i čovjeka. I upravo radi tih svojih osobina, svugdje gdje Neka je vječna slava i hvala je radio i živio, od svih koji su s njim drugu Anti Radovčiću! BIBLIOGRAFIJA (pripremio A. Radovčić) 1. Piccarolo: Istraživanja o uzgoju topola u Italiji (prikaz), Šumarski list«, br. 3—4/1950. 2. Radovi znanstvene konferencije UN o očuvanju i korištenju prirodnih bogatstava (prikaz), »Šumarski list«, br. 11/1950. 3. Naučno-instruktivna ekskurzija na području Dalmacije (Razvoj šumsko-meliorativnih radova), »Šumarski list«, br. 9—10/1954. 4. Studijsko putovanje stipendista ICA u Francuskoj. »Šumarski list«, br. 5—6/ 1957. 5. Šumarstvo Dalmacije, poglavlja I. Porijeklo i značajke sadašnjeg stanja i VI. Organizacija šumarske službe. (Prilozi u Zborniku Društva inženjera i tehničara, Split, 1958.) 6. Idejni projekt uređenja sliva Butišnice (dio o gospodarenju šumama i o šumsko-meliorativnim radovima), Vodoprivredni odjeljak, Split, 1959. 7. Goor: Pošumljavanja u aridnim područjima (Tree planting practice in arid areas), prijevod s engleskog, Jugoslovenski poljoprivredno-šumarski centar, Beograd, 1962. 8. VIII. zasjedanje Potkomisije za koordinaciju pitanja šumarstva u Sredozelju FAO (prikaz), »Šumarstvo«, br. 7—9/1962. 9. Klepac: Rast i prirast šumskog drveća (prikaz), »Šumarstvo«, br. 6—9/1963. 10. Cours pratique de topographie (Skripta iz geodezije za šumarske tehničare Alžira, 7 aut. araka), Centre d´Editions Educatives Agricoles, Alžir. 1965. (offset). 11. Šume Alžira, »Šumarstvo«, br. 9—10/1965. 12. Šumske površine i sječa šuma u svijetu, »Šumarstvo«, br. 11—12/1965. 13. Rečnik šumarskih izraza (Srpskohrvatski, English, Frangais, Deutsch) 12 autorskih araka, Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Srbije, Beograd, 1966. 14. Rezultati utvrđivanja vrijednosti i efekti amortizacije šuma, »Šumarstvo«, 1—2/1967 i »Šumarski list«, br. 3—4/1967. 401 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 136 <-- 136 --> PDF |
15. Stanje, problemi i izgledi evropskog šumarstva, »Šumarski list«, br. 7—8/ 1967 i »Drvarski glasnik«, br. 22/1967. 16. Problemi i perspektive svjetskog šumarstva, »Drvarski glasnik«, br. 2/1968. 17. Neki problemi šumarstva u Sredozemlju, »Drvarski glasnik«, br. 15—16/1968. 18. Projekcija šumskouzgojnih radova u periodu 1966—1985. godine (Prilog elaboratu Saveznog zavoda za privredno planiranje), SZPP, Beograd, 1968. (šapir.) 19. Četrnaesto zasjedanje Evropske komisije za šumarstvo FAO, »Drvarski glasnik«, br. 23/1968, 20. Zaštita šuma od požara (uvodni referat za seminar u Mostaru, decembra 1968), SITSIDJ i Poljoprivredno-šumarski centar, Beograd, 1968. 21. Razvoj i perspektive bilansa drveta u Evropi, »Drvarski glasnik«, br. 24/1968. 22. Racionalizacija gazdovanja šumama — jedini izlaz, »Drvarski glasnik«, br. 1/1969. 23. Mogućnosti rentabilne proizvodnje u šumarstvu u uslovima konkurentnih cijena proizvoda od drveta na svjetskom tržištu (prema referatu H. Hamiltona i H. von Sydowa na seminaru u Ženevi, 1968), »Drvarski glasnik« br. 3 i br. 4/1969. 24. Sve veći značaj rekreativne vrijednosti šuma, »Drvarski glasnik« br. 20/1970, »Šumarski list«, br. 3—4/1971, »Narodni šumar«, br. 3—4/1971, »Šumarstvo« br. 3—4/1972. 25. Beresford-Pleirse: Šume, ishrana i ljudi (Forests, Food and People)-, prijevod sa francuskog, pripremljeno za štampanje (rukopis otkupio Savez inž. i tehn. šumarstva i industrije drveta Jugoslavije, Beograd, 1971) 26. Mnogojezični šumarski rječnik (Srpskohrvatski, Ruski, English, Francais, Espanol, Deutsch), pripremljeno za štampanje (55 autorskih araka), Beograd, 1971. 27. Augustin: Upotreba topole u industriji celuloze i papira (Verwendung von Pappel in der Zellstoff- and Papierindustrie), prijevod s njemačkog, »Topola «, br. 97/1973. 28. Van der Meiden: Uticaj razvoja tržišta drveta na uzgajanje topole i na istraživanja u topolarstvu (Impact and on Poplar Research), prijevod s engleskog, »Topola«, br. 97/1973. 29. Frison: Pokusi zakorjenjivanja sa sadnicama Populus deltoides Bartr., var. deltoides (Prove di radicamento con pioppelle di Populus deltoides Bartr., var. deltoides), prijevod s talijanskog, »Topola«, br 97/1973. 30. Frison: Kriza presađivanja i promjene u sadržaju vode topolovih sadnica (Crisi di trapianto e varizaioni del contenuto idrico delle pioppelle), prijevod s talijanskog »Topola«, br. 97/1973. 31. Nilson, Fries, Bredberg, Myhrman, Sklöd, Abetz i Kantola: Prorede u šumarstvu budućnosti (Thinnings in Forestry of the Future), prijevod s engleskog, »Topola«, br. 100/1974. 32. Prevosto: Upotreba novih mašina za duboku sadnju topola, prijevod s talijanskog, »Topola«, br. 98—99/1973. Žarko Vr dol jak 402 |