DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 112 <-- 112 --> PDF |
nea, rijetko dolazi na P. pinaster, a nijednom nije nađen na P. sylvestris. Pojedini primjerci sakupljeni na P. nigra, ne mogu služiti kao dokazi. P. mugo, C. cembra i P. heldreichii var. leucodermis nisu napadnuti od ovih grinja. Obje grinje prezimljuju kao imaga. Cenopalpus lineola ima 2 generacije na godinu, dok je Cenopalpus wainstenii partenogenetska i ima 5 generacija godišnje od travnja do listopada. Cenopalpus wainsteini i Platyphytoptus sabinianae (Eriophvidae) nalaze se u velikom broju u biotopima na zdravim linijama, čime se opovrgava mišljenje, da te grinje izazivaju deformaciju iglica i izbojaka bora. Ta derformacija je prije svega povezana sa sastavom tla. Grinje mogu imati u tom procesu samo sekundarnu ulogu. 12. Smely antes, V. P.: Mechanisms of plant resistance in Scotch pine pests (tropic preferendum). »Z. angew. Entomol.«, 1977, 84, No. 3, 232—241 (engl., rez. njem.) Bibl. 58. — Mehanizmi rezistentnosti bijelog bora. Utjecaj kvalitete hrane na fiziološki stanje štetnika (trofički preferendum) Trofički preferendum je rezultat dugo trajnog kontakta insekta i tkiva biljke. Na temelju literaturnih podataka i vlastitih istraživanja došlo se do zaključka, da biljna hraniteljica na štetnike bora u fazi ličinke djeluje: toksičnim eteričnim uljima, hormonalnom aktivnošću zaštitnih tvari i njihovom antifidantnom aktivnošću, količinom i kvalitetom hranivih tvari, inhibicijom simbiotske mikroflore štetnika zaštitnim tvarima. Svako od ovih djelovanja može se smatrati kao mehanizam rezistentnosti. Sakupljeni su podaci o djelovanju niza terpenoida na pagusjenice II stadija Diprion pini, gusjenice Dendrolimus pini, a također i na mikrofloru gusjenica Evetria buoliana i mikrofloru u hodnicima Blastophagus piniperda. Stupanj negativnog djelovanja tkiva na pokusne organizme je različit. Na kvaščeve gljivice roda Candida (iz hodnika P. piniperda) gotovo na sva tkiva djeluju stimulativno, a te gljive sprečavaju zalijevanje ličinaka potkornjaka smolom. Faza trofičkog preferenduma završava se kod odlaska ličinaka na prezimljavanje ili kukuljenje. Tada počinje nova faza — posljedica ili rezidualnog preferenduma. 13. Smely antes, V. P.: Mechanismes of plant resistance in scoth pine (Pinus silvestris). 5. Chlanges in pest population during feeding on pines having different degree of resistance) Residual preferendung and phase of afterreaction. »Z. angew. Entomol.« 1977, 84, No. 4, 334—353 (engl.; rez. njem.). Bibl. 15 — Mehanizam rezistentnosti običnog bora. 5. Promjene u populaciji štetnika za vrijeme dok se hrani korovima, koji imaju različit stupani rezistentnosti (rezidualni preferendum i faza kasnije reakcije) Rezidualni preferendum i faza kasnijeg (naknadnog) djelovanja predstavlja ju međusobnu vezu: 1. stupnja fiziološkog stanja populacije štetnika, nakon završetka hranjenja savladavši zaštitne mehanizme biljke i 2 nasljednih osebina u vezi s vrstom hrane. Ti faktori određuju ponašanje novih generacija štetnika, izabirući izvor hrane i imaju veliku ulogu u redukciji gustoće populacije, naročito u ugibanju štetnika u periodu prezimljavanja zbog nedovoljne kumulacije energetskih zaliha, kod štetnika koji su se hranili na rezistentnim biljkama. Činjenica, da se nova populacija uspješno suprotstavlja djelovanju zaštitnih mehanizama bilja, govori ne samo u početnom broju individua nove generacije, nego i o njihovom fekunditetu. Ti su zaključci potvrđeni podacima o štetama koju nanose običnom boru: Diprion pini, Aradus cinamoneus i Evetria buoliana. 14. M a 11 s o n, W. I.: The rofe of insects in the dynamics of cone production of red pine. »Oecologia«, 1978., 33, No 3, 327—349 (engl.). Bibl. 59. — Uloga insekata u dinamici proizvodnie sjemena crvenog bora Urod češera i sjemena kod većine Pinus vrsta različit je po godinama, kod čega se bogat urod obično javlja svake 3 —10 godine. Uzroci kolebanja uroda temelje se uglavnom na predpostavci o metabolizmu stabala, vremenskim nrilikama, utjecaju vjeverica, ili utjecaju insekata. Insekti uvijek unište najmanje 10, a ponekad i 100% sjemenka. Istraživanja su izvršena u Michiganu, Wisconsinu i Minessoti. Rezultati su prikazani tabelarno — po broju preživjelih žen skih cvjetova u jednoj generaciji. Broj ženskih cvjetova koji nisu bili oštećeni iznosio je od 0 — 80,6%. Mladi češeri otpadaju obično u prva 3 mjeseca i zadnja 3 mjeseca razvoja. Glavni štetnici češera su: Diorctrya discula, Chorinestoura pinus, Conopthorus resinosae, D. zi |