DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 113 <-- 113 --> PDF |
mmermani i Eucosoma monitorana. Gustoća raznih vrsta štetnika često je varirala i đjelomic i je ovisila od uroda. Kod slabog uroda veće značenje imaju polivalentni štetnici. Indeksi razlika u sastavu štetnika zavise o urodu češera. Konstatirana su mjestimična oštećenja sjemena borova od gusjenica savijača i plamenaca, te do Učinaka muha šiška rica. Veći utjecaj na razvoj sjemena imaju abiotski faktori. Defolijacija iglice uzrokovana defolijatorima mijenja kruženje energije u sistemu »drvo-insekt«. Štetnici uništavaju zalihe hranivih tvari potrebnih za stvaranje izbo jaka, diferencijaciju reproduktivnih izbojaka, i smanjuju stupanj cvatnje. U članku su prikazani matematički modeli i jednadžbe između intenziteta cvatnje i ostalih relevantnih faktora. 15. Chararasc: Problemes poses dans pays Mediterraneens par les insect parasites des forets. »Apercu general sur les insects forestiers au Maroco — »A r. Acad. agr. France.«, 1977, 63, No. 10, 611—617, Bibl. 4. —- Problemi koji su nastali u različitim zemljama meditera na — zbog šumskih štetnika. II opći prikaz šumskih insekata maroka Pinus pinaster, P. halepensis i Cedrus atlantica u Maroku pokazuju prilično dobru rezistentnost prema napadu fitofaga. Među štetnicima šuma Maroka najznačajniji je borov četnjak Thaumatopoea pityocampa, koji nanosi velike štete borovima, osobito mladim kulturama. U prirodnim sastojinama njegova je uloga mala, kao i uloga sekundarnih štetnika iz fam. Scolytida. C. atlantica osim četnjaka napadaju (oslabljena stabla): Scolytus numidicus., Phloesinus cedri, Cryphalus numidicus; a mrtvo drvo niz krasnika. Na P. maritima dolaze: Matsucoccus feytuadi, Pissodes notatus, Blastophagus piniperda, Orthomicus erasus. Za razliku od Francuske ovdje je njihova uloga beznačaja, a objašnjava se time, što su u Maroku ekološki uslovi za rast bora vrlo povolji. U radu je osim toga prikazano vertikalno rasprostranjenje šumskih fitocenoza Maroka. 16. Wiklund, C. Fagestrom, T.: Why to males emerge before females? A hypothesis to explain the incidence of protandrv in butterflies. »Oecologia«, 1977, 37, No 2, 153—158, (engl). Bibl. 37. — Zašto mužjaci izleću prije od ženki? Hipoteza koja objašnjava pojavu protandrije kod leptira. Za leptire i mnoge druge vrste insekata karakteristična je pojava protandrija, tj. iz kukuljice izlijeću mužjaci prije ženki. Za objašnjavanje ove pojave ranije je postavljena hipoteza, koja pokušava objasniti uzroke adaptivne vrijednosti protandrije: sprečavanje incesta, ugibanje prije oplodnje tjelesno slabijih mužjaka, skraćenje perioda čekanja ženki, povećanje šansi sparivanjem onih mužjaka koji su ranije spolno sazreli i narasla su im krila. Analiza ovih hipoteza je pokazala da se one ne mogu primjeniti. Autor dokazuje da se protandrija javlja kao optimalna reproduktivna strategija mužjaka onih vrsta za koje je karakteristična monogamija i intraspecifična konkurencija za kopulaciju sa ženkom. Imajući u vidu direktnu sposobnost mužjaka prema konkurenciji i proporcionalni odnos omjera spolova s brojem partnera, dokazano je da ranije izašli mužjaci u određenom modelu imaju više šanse za ko pulaciju ili čak i veću konkurentnu sposobnost vlastite sperme. 17. Führer , E.: Wachstumshemnung bei Insektenlarven durch Endoparasiten. »Versch. Deutsch. Zool. Ges. 68 Jahresversaneml., 1975. Karlsruhe«, Stuttgart, 1975. 162 (njem.) — Upravljanje rasta ličinaka insekata — domaćina — uzrokovano endoparazitima Autor raščlanjuje i opisuje aspekte sistema domaćin-parazit. Za primjere navodi predstavnike reda Hymenoptera (redove: Apanteles, Ascogaster, Brachister i dr,), a potanko opisuje Apanteles tedelae i domaćina Epinotia tedellae. Usporavanje rasta tkiva domaćina započinje u vrijeme kada se ličinke endoparazita nalaze u I — II stadiju. Neovisno o broju endoparazita u tijelu domaćina, rast tkiva domaćina umanjuje se 20 — 30°/» u odnosu na normalnu težinu (po suhoj travi). Autor smatra, da fiziologija procesa usporavanja rasta još nije objašnjena, ali parazit djeluje na anatomsku građu domaćina, izmjenu tvari i procese rasta i razvoja. Kod parazita značajnu ulogu imaju prostorni i metabolički aspekti u odnosima domaćin — parazit, koji su nastali zajedničkim filogenetskim razvojem. Autor smatra, da ti problemi zaslužuju veću pažnju i njihovo rješavanje treba nastaviti. Mr. Stevo Opalički, dipl. inž. šum. Šumarski fakultet — Zagreb 519 |