DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 73 <-- 73 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI OŠTEĆENJA ZEMLJIŠTA I PROBLEMI NJEGOVE ZAŠTITE NA III JUGOSLOVENSKOM SIMPOZIJU U dane 30. V, 31. V i 1. VI 1979. godine održan je, u Lazarevcu (SR Srbija), III jugoslavenski simpozijum o oštećenjima i problemima zaštite zemljišta. Organizaciju ovoga skupa obavili su: Jugoslovensko društvo za proučavanje zemljišta, odnosno Sekcija za proučavanje zemljišta Srbije, Rudarski energetsko- industrijski kombinat »Kolubara«, Institut za zemljište i Institut za primenu nuklearne energije u poljoprivredi, šumarstvu i veterinarstvu (INEP) u Beogradu. Oštećenja i problemi zaštite zemljišta kojih je svakim danom više, rješavaju se teško i sporo. Energetska privreda, naime, intenzivno i stalno koristi prirodne izvore sirovina (ugljen, zemne plinove, tekućine i dr.) i time znatno oštećuje i zauzima velike površine zemljišta podizanjem i širenjem naselja i industrije, od kojih ujedno potječu i najveća zagađenja zemljišta (tala) i voda. Zbog svega toga nastaje znatna poremetnja ekosistema i odnosa čovjek i biosfera. U zadnje vrijeme poduzete su mnoge akcije zaštite zemljište od svih neracionalnih postupaka, pa su rezultati tih radova, kao i problemi i daljnji planovi u tom smislu, na simpoziju opsežno razmatrani. Program rada simpozija obuhvatio je šest problemskih radnih grupa: I Zagađivanje i zaštita životne okoline II Zeljište i urbana sredina III Komasacija zemljišta IV Oštećenja zemljišta i problemi njihove rekultivacije V Problematika otpadnih voda VI Osobine pepela termoelektrana i njihova rekultivacija. Radovi na sprečavanju zagađivanja i zaštite životne okoline, kojima su se pretežno bavili i o kojima su referirali stručnjaci Rudarskog energetsko-industrijskog kombinata »Kolubara«, ukazuju na neophodnost saznanja da prirodni izvori nisu neiscrpni, da ih treba čuvati i što manje oštećivati te da je potrebno izraditi planove za upotrebu prostora i načine korišćenja prirodnih nalazišta; to više što postoje sve izrazitije protivrječnosti između privrednog rasta i životne okoline. Najveći zagađivači životne okoline su upravo industrijski pogoni, jer eksploatacijom, pripremom i preradom mineralnih sirovina duboko mijenjaju ne samo zemljišta (tla), već i geomorfologiju. Prema radovima koje su prikazali suradnici kombinata »Kolubara«, ove probleme oni rješavaju pretvaranjem otpada u neškodljive materije, smanjenjem otpadaka uvođenjem novih tehnologija, pošumljivanjima odlagališta, kopova i deponija, itd. 479 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Na zemljišta, urbane i ruralne prostore, utječu znatno i površine pod gradovima, seoskim i vikend naseljima, te spomenutim industrijskim i drugim kompleksima, zatim pod putevima i ostalim objektima infrastrukture. Iz izlaganja učesnika simpozija je vidljivo da svagdje postoji tendencija širenja naselja i industrije i to upravo na našim najkvalitetnijim zemljištima. Prema tome velike površine urbanih zemljišta, kako su to pokazali P. Ivovi ć i G. Antonović , izvrgnute su degradaciji raznog intenziteta, mehaničkim oštećenjima, zasipanjima otpadnim predmetima, smećem, zagađivanjima nečistim vodama, plinovima, prašinom i dr. Stoga mnoga zemljišta predstavljaju već antropogene tvorevine i teško se mogu nazvati zemljištem, iako obavljaju osnovne funkcije zemljišta. Zato će u buduće jedna od glavnih preokupacija Jugoslovenskog društva za proučavanje zemljišta biti zaštita zemljišta najboljeg boniteta na zakonskoj osnovi. Najviše istraživanja, pa prema tome i radova učesnika simpozija, odnosilo se upravo na probleme oštećenja i rekultivacije zemljišta. Posebno je interesantan prijedlog kvalifikacije jalovišta s aspekta pogodnosti za rekultivaciju, koji je sačinio H. Resulovićz a područje SR Bosne i Hercegovine. Autor je izdvojio sedam osnovnih klasa jalovinskih materijala, uzimajući u obzir najvažnije oblike oštećenja zemljiša (površinski kopovi u rudarstvu, odlagališta pepela iz termoelektrana itd.). Problemima rekultivacije deponija bavili su se referenti R. Korunovi ć i B. F i 1 i p o v ić. Među ostalim razmatranjima, ovi su autori predložili naziv »koposoli« za materijale odnosno za zemljišta, nastala eksploatacijom ugljena površinskim kopovima. O mogućnostima korišćenja deposola, šljunkova, kamenjara, kamenoloma (naročito dolomitnih) poslije završene eksploatacije, referirao je A. Stritar . Autor je prikazao mjere korišćenja ovih površina u SR Sloveniji i predlb^ žio nove načine sanacije. Posebno su interesantni rezultati dosadašnjih radova na rekultivaciji odlagališta površinskih kopova u energetskom kombinatu »Kolubara«, koje su izložili saradnici kombinata. Isto tako, radovi članova Instituta za zemljišta i Instituta za šumarstvo, zatim saradnici INEP-a, iz Beograda, pokazali su se na odlagalištima kombinata i na površinama termoelektrane u Obrenovcu, veoma uspješnim. Probleme otpadni h voda tretira nekoliko redova. Zagađivanje zemljišta irigacionim i poplavnim vodama prikazali su tako V. Nikodijevi ć i P. Ivović . Istraživanja autora su pokazala da su brojni vodotoci u Srbiji zagađeni teškim metalima, radioaktivnim materijama, pesticidima, mikroorganizmima, fekalijama, kiselinama i drugim štetnim tvarima. Isto tako, analize fluvisola rijeka i rječica pokazuju svagdje znatnu kontaminaciju što dovodi do degradacije zemljišta i voda u kemijskom, fizičkom i biološkom smislu. Zemljišta i vode ovako zagađeni, veoma su nezdravi. Autori upozoravaju i predlažu za smanjenje ili otklanjanje ovih opasnosti za ljudsku okolinu i život. Najzad, osobin e pepel a termoelektrana i rekultivacija pepelišta, bili su razmatrani u nekoliko značajnih radova. Tako su izučavane karakteristike pepela, pepelišta i provedene melioracije i rekultivacije pepelišta u termoelektranama Lukavac-Tuzla, zatim u Vreocima, Obrenovcu i drugdje. Radovi su poka 480 |