DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 75 <-- 75 --> PDF |
zali da su pepeli termoelektrana nepovoljni za rast biljaka i da su kemijske melioracije pepela skupe i nepraktične. Stoga se prišlo ispitivanjima i selekciji biljaka koje mogu da rastu u djelomično izmjenjenim uslovima pepela. Prema radovima S. Sirnica, M. Bogdanović a i drugih, izvršen je veliki broj pokusa u laboratorijama i na terenu, pa su biljke grupirane u odnosu na uslove pepela (tolerantne, poluosjetljive i osjetljive). Osim toga, pokusi u terenu su pokazali da biljke bolje rastu na ispranom pepelu nego na svježem i da se većina pepela može rekultivirati bez nanošenja sloja zemljišta. Poslije izlaganja radova, referata, učesnici simpozija obišli su kopove i površine Kolubarskog bazena i Obrenovca, koje se privode kulturama, da bi najzad donijeli zaključke o dosadašnjim radovima i o planovima za buduće radove. Tako je, među ostalim, posebno naglašeno da se u daljnjim radovima moraju, prije svega, multidisciplinarnim prostornim planiranjem i projektima — odrediti funkcije budućeg prostora. Time će se nove površine zemljišta moći racionalno i brže rekultivirati i zaštititi. Dr. inž. Mirjana Kalinić I JUGOSLAVENSKO SAVJETOVANJE O SUZBIJANJU KOROVA U ŠUMARSTVU U Sarajevu je 14. i 15. lipnja 1979. godine održano I Jugoslavensko savjetovanje o suzbijanju korova u šumarstvu u organizaciji Jugoslavenskog društva za proučavanje i suzbijanje korova i ŠIPAD-a IRC Instituta za istraživanje i projektovanje u šumarstvu Sarajevo. Tematika Savjetovanja nije bila široka ali je ipak pobudila veliko zanimanje tako da je Savjetovanje prisustvovalo oko 120 učesnika iz svih Republika, kao i nekoliko učesnika iz inostranstva. Zbog znatno povećanog obima radova na pošumljavanju zadnjih godina problem korova u šumarstvu postaje sve aktuelniji. Pošumljenje kulture nije dovoljno samo posaditi, nego ih treba i odnjegovati u kvalitetne sastojine. Bujna korovska vegetacija predstavlja glavnu smetnju za pravilan razvoj kultura. Visoki troškovi njege i pomanjkanje radne snage razlozi su da se rješenje traži u efikasnijim i suvremenijim načinima. Savjetovanje su otvorili i uputili pozdravnu riječ učesnicima zamjenik predsjednika Poslovodnog odbora ŠIPAD-a, direktor Instituta za istraživanje i proučavanje i suzbijanje korova i predsjednik Organizacionog odbora. Prvog dana Savjetovanja izloženo je ukupno 24 referata. Nakon referata vodila se vrlo živa i interesantna diskusija. Referatima je obuhvaćena slijedeća problematika: 1. korovi u šumarstvu (biologija, ekologija, sociologija), 2. suzbijanje korova u šumskim i drugim rasadnicima, 3. suzbijanje korova u šumskim kulturama, plantažama i drugim objektima i 4. ekološki aspekti suzbijanja korova u šumarstvu U okviru problematike »korovi u šumarstvu« prezentirana su 4 referata autora: Prof. dr Josipa Kovačevića , koji tretira pojam korova 481 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 76 <-- 76 --> PDF |
vezan uz pojam šume i druge biljne zajednice, dr Anke D i n i ć i dr Vojislava Mi š i ć a, kojim je obuhvaćeno inhibitorno djelovanje Lonicera caprifolium na mlade biljke hrasta, Prof. dr Ljerke Markovi ć o korovima neofitima, koji zauzimaju značajno mjesto u vegetaciji obalnog područja rijeka te Prof. dr Vite Stefanović a i mr Vladimira B e u s a o uticaju sklopa na zakoravljanje u hrastovim, borovim i bukovim šumama. Iz oblasti suzbijanja korova u rasadnicima referirali su: dr Georgije Gojković, ing. Svetozar Nikolić i ing. Nada Zekić, mr Radoslav Anđelić i ing. Manda Stojanović. Prikazani su rezultati primjene nekoliko najnovijih herbicida u lišćarskim, četinarskim i voćnim rastilima, kao i kombinirani tretman herbicida s piljevinom. Područje suzbijanja korova u šumskim i drugim kulturam a bilo je zastupljeno sa najvećim brojem referata. To je i razumljivo kada se uzme u obzir da su površine na kojima treba rješavati ovaj problem najveće a deficit radne snage stalno je prisutan. Referate iz ove oblasti izložili su: ing. Eduard Bruckner, ing. Marija Halambek, ing. Milutin Dražić s koautorima ing Vlatkom Bratićem, i ing. Jovom Bravarem, Prof dr Aleksandar Stanković s mr Marijom Zgomba i mr Marijom Arsenović, zatim grupa autora Prof. dr Mitko Zorboski, Prof. dr Dmitar Krstevski i ing. Zoran Đorđević, te Prof. dr Pribislav Marinković, Prof dr Dragutin Živojinović, ing Milivoj Popović i ing. Aleksandar Sigunov, zatim ing. Hugo Egersdorfer, ing. Danilo Jojić, s ing. Ilijom Pavlicom, dr Werner Lanz i mr Dragoljub Ješić. U ovim referatima izneseni su rezultati suzbijanja korovske vegetacije i izbojaka s najnovijim herbicidima i arboricidima koji u odnosu na do sada korišćene imaju prednosti bilo u pogledu manje toksičnosti za čovjeka i njegovu sredinu, bilo po efikasnosti djelovanja na korove ili primjene posebne tehnike, s kojom se postiže smanjenje potrošnje rastvora po ha, što je s gledišta ekonomičnosti posebno značajno. Posljednja oblast ekološki aspekti primjene herbicida u šumarstvu, iako zastupljena s najmanjim brojem referata, obuhvatila je problematiku kojoj se danas posvećuje posebna pažnja, jer koliko god su važni efekti djelovanja na korove, toliko je važan i njihov uticaj na čovjekovo zdravlje i njegovu sredinu. Mr Dragoslav Gruji ć upozorava na moguće negativne efekte koje primjena herbicida izaziva i navodi preporuke kojima se oni mogu izbjeći i smanjiti. Ing. Marjana Pavl e analizirajući dosadašnju primjenu herbicida u Sloveniji apelira da šume, kao posljednje prirodne ekosisteme, treba zaštititi od neracionalne i pretjerane primjene herbicida. Ing Pavle Kesi ć posvetio je svoj referat pitanju odnosa pesticida i čovjeka, ističući važnost mjera zaštite pri radu. Drugog dana Savjetovanja organizirana je stručna ekskurzija u okviru koje su posjećena dva velika »centralna« rasadnika, kod Zavidovića i Doboja, i neke šumske kulture i sječine, gdje su učesnici imali prilike da vide ogledne i ostale objekte na kojima se primjenjuju herbicidi i arboricidi. Sudeći po broju učesnika, izloženih referata, diskusiji, kao i učešću u eks kurziji Savjetovanje je u potpunosti uspjelo i u stručnoj javnosti bilo zapaženo. Dr Nada Zekić, Sarajevo |