DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 87 <-- 87 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA JOSIP KOVAĆEVIĆ: BOTANIČKI RIJEČNIK HRVATSKIH ILI SRPSKIH I LATINSKIH NAZIVA KOROVSKIH VRSTA. Fragmenta herbologica Jugoslavica, Editio puceliaris, Zagreb, 1979, str. 128. Upravo je iz štampe izašlo još jedno značajno djelo »Botanički riječnik hrvatskih ili srpskih i latinskih naziva korovskih vrsta« dr Josipa Kovačev i ć a, redovnog profesora Fakulteta poljoprivrednih znanosti u Zagrebu. Mada je u našoj zemlji objavljeno do sada više radova u kojima su djelomično obrađeni narodni nazivi korova, autor je još oko 1958. godine započeo rad na potpunijem riječniku navedenih naziva korovskih vrsta iz antroposfere SFRJ. Štampanje Rječnika omogućili su novčanom pomoći prof, dr Antun Kurir u Beču i Republički Savjet za znanstveni rad u Zagrebu. U Rječniku su prema 39 literaturnih podataka obrađeni hrvatski ili srpski i latinski nazivi 117 porodica i 2361 korovske vrste. Sistematiku korovskih vrsta autor je u svome Rječniku prikazao prema »CATALOGUS FLORAE AUSTRIAE« (E. Janchen 1956—1963), odnosno prema obrascu Janchen »FARN UND BLÜTENPFLANZEN « na osnovu kojega razlikuje slijedeće razrede: Lycopodiinae, Equisetinae, Isoetinae, Filicinae, Coniferae (Gymnospermae) i Angiospermae (Dicotyledones i Monocotyledones). U svim razredima zastupljeno je 117 porodica s brojnim rodovima u kojima je navedena 2361 korovska vrsta. Ovim vrijednim Riječnikom stručnjaci herbolozi dobili su potpuniju sistematiku korova u antroposferi, kao i prečišćene njihove hrvatske ili srpske nazive zahvaljujući uloženom višegodišnjem ogromnom naporu autora, da ih izdvoji iz brojnih do sada korištenih sinonima narodnih naziva. Dr Ana Skenđer Poljoprivredni fakultet Osijek JOSIP KOVAČEVIĆ: Jugoslovenska bibliografija literature o korovima za vremensko razdoblje 1958—1973. godine. Matica srpska, Novi Sad, 1979, str. 67. Upravo je iz štampe izašla još jedna veoma vrijedna publikacija — »Jugoslovenska bibliografija literature o korovima za vremensko razdoblje 1958—1973. godine« dr Josipa K o v a č ev i ć a, redovnog profesora Fakulteta poljoprivrednih znanosti u Zagrebu. Autor u uvodu točno citira svoje dvije prethodno objavljene bibliografije o korovima i navodi da je ova suvremena Jugoslovenska bibliografija literature o korovima nastala uz suradnju svih jugoslovenskih stručnjaka i znanstvenika herbologa. U bibliografskoj građi ove publikacije nalaze se 1153 stručna i znanstvena štampana rada, prilozi i knjige, koji su objavljeni u periodu od petnaest godina proučavanja korova u našoj zemlji. U kazalima ove publikacije nalazi se imenik autora radova s brojem rada i stvari indeks latinskih imena i grupa biljaka uz koje je autor publikacije naveo i broj rada u kojemu se vrsta ili grupa biljaka spominje po čemu se i razlikuje od već prije objavljenih bibliografija. Ova bibliografija je od posebnog značaja za stručnjake istraživače herbologe, jer iz nje mogu brzo saznati što je o korovima do sada istraživano, tko je ovo obavljao i gdje je publicirano. Neophodno je da ovu publikaciju posjeduje svaki herbolog, jer će u njoj naći sve domaće literaturne podatke iz herbologije u periodu od 1958—1973. srodine. Dr Ana Skender GLASNIK Republičkog zavoda za zaštitu prirode i Prirodnjačkog muzeja u Titogradu, No 11 — Titograd, 1978. 1. Jedanaesti broj ovog Glasnika sadrži 10 radova, prikaze literature i informacije. Radovi su ovi: Kažić, M. D.: Endohelminti i sezonska dinamika parazita šarada (Pachy 493 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 88 <-- 88 --> PDF |
clon pictum Heckel et Kner 1858), (Ciprinidae, Pisces) iz Skadarskog jeze ra; Kažić, M. D. & Pulević, D. R.: Prilog poznavanju invadiranosti ukljeve (Al barnus albidus alborella Fi lipp, 1884), (Pisces, Ciprinidae) tremato dima roda Phyllodistomum u Ska darskom jezeru; Vizi, O. & Šoti, J.: Zimski aspekt di stribucije ornitofaune Skadarskog jeze ra: Karaman, S. G.: Prilog poznavanju Amphipoda 97. Tri interesantne vrste: Crangogix floridanus Bous. 1963, C. parvimanus (Hol. 1903) i Orchestia tiberiadis Lor. 1883; Knežević, B., Vuković, T. & Ražnjatović, B.: Američki somić (Ictalurus nebulosus Le Suer, 1819) i sivi tolstobik (Aristichthys nobilis Rich.) dvije nove vrste za jugoslovenski dio Skadarskog jezera; Petković, Sm & Pe tko vic, St.: Avgustovski elementi limnoflore i limnofaune jedne stalne visokoplaninske bare u Crnoj Gori u 1977; Sijarić, R. & Mihljević, B.: Uticaj aerozagađenja na pojavu nekih vrsta Rho palocera (Lep.) na planini Trebeviću kod Sarajeva; Đakonović, F.: Dendroflora priobalnog dela unutrašnjeg Bokokotorskog zaliva; Pulević, V.: Crocus Thomasii Ten. i Crocus palasii Goldb. u flori Jugoslavije; Jovičević, G.: Razvoj zakonodavstva o zaštiti prirode Crne Gore. 2. B. Knežević et al konstatiraju, da je u toku posljednjih pet godina (odnosno od 1978. god.) u Skadarskom jezeru prvi put otkriveno sedam ribljih vrsta. Pet vrsta registrirano je prije ovog saopćenja a u ovom registrirane su u naslovu navedene dvije vrste, Autori pretpostavljaju, da su se ove vrste doselile iz albanskog dijela Skadarskog jezera i to po jedan primjerak od svake. Autori zaključuju svoje saopćenje konstatacijom, da »nema nikakve sumnje da je broj unijetih vrsta u periodu od 1975. do 1978. god. suviše velik i da će biti potreban duži period da se melioracionim zahvatima stanje ihtiofaune Skadarskog jezera usmjeri u željenom pravcu. Dalje unošenje novih vrsta, čak i znatno sporijim tempom, još bi više komplikovalo i onako složenu situaciju i dovelo do nepredvidljivih i, bojati se, negativnih posljedica.« R. Sijarić i B. Mihljević dvadeset i tri godine sakupljaju i promatraju Rhopalocera na planini Trebević. Na toj planini nalazi se 113 vrsta Rhopalocera (od 177 vrsta ovih insekata registriranih na cijelom području Bosne i Hercegovine), a 35 vrsta obitavaju na području ceste Sarajevo — Trebević. Autori su utvrdili, da je nakon asfaltiran ja ove ceste nekih vrsta potpuno nestalo (Aparatura iris L., A. ilia Schiff, i Limenitis populi L.) a neke (Erebia ligea L., E. euryale Esp. i E. aethiops Esp.) »koje su se ranije javljale na tim staništima u individuama brojnim populacija, danas se mogu naći samo u pojedinačnim primjercima«. Na staništima dublje u šumi, udaljenijim od ceste, promjena nema tj. ove vrste »nalaze se kao i ranije«. Uzrok povlačenja autori vide prvenstveno u aerozagađivanju ispušnim plinovima automobila, iako i često prisustvo većeg broja ljudi onemogućuju život ovih vrsta na tim mjestima. »Aerozagađenje ima izuzetno negativno djelovanje koje se osjeća kako u kvantitativnom, tako i u kvalitativnom pogledu pojedinih vrsta« a »negativno djelovanje određenih antropogenih faktora na prirodne sastojine (odrazuje se) i tamo gdje se na prvi pogled čini da nije narušena prirodna sredina«. F. Đ a k o n i ć, asistent Instituta za pejsažnu arhitekturu Šumarskog fakulteta u Beogradu, kao temu magistarskog rada uzeo je utvrđivanje »dendroflore priobalnog dela unutrašnjeg Bokokotorskog zaliva«. Najveći dio istraživanog područja pokriva as. Rusco-Carpin e t u m Blečić et Lakušić 66, a na manjim površinama nalaze se zajednice P aliuretum adriaticum H-ić 63, Lauro castanetum sative M. Jank. 66 i Andr opogon-Neur ietum i lie is H-ić (56) As. Orno-Que r cetum ilicis H-ić (56) 58 nalazi se samo u predjelu Veriga — ulaznog tjesnaca u Bokokotorski zaljev. Na istraženom području autor je utvrdio postojanje 191 vrste drveća, džbunja i povijuša, od kojih su 84 autotohtone, a 100 stranog porijekla. Strane vrste prevladavaju u nasadima (parkovima, vrtovima, drvoredima), a od domaćih je samo 15 vrsta korišćeno za ozeljenjavanje naselja. |