DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Po ocjeni autora stanište u ovom području ne odgovara za petnaestak vrsta kao npr. za Picea pungens »Glauca« Koster Blaw et Co., Criptomeria japonica D. Don., Morus alba L., Quercus suber L., da navedemo samo neke. O. Piškorić JUBILEEN GODIŠEN ZBORNIK po povod 30-godišninata na Sumarskiot fakultet na Univerzitetot — Skopje, knjiga XVIII, Skopje, 1978. 1. Jubilarni značaj ove knjige Zbornika Poljoprivredno-šumarskog fakulteta Univerziteta u Skopju naznačen je samo u naslovu tj. u ovoj knjizi o 30-godišnjici tog fakulteta (odjela) nema ni riječi. Zbornik sadrži ove radove: Gudeski, A i Drenkovski, R.: Morfologija i spol cvjetova nekih vrsta roda javor; Gudeski, A., Stamenkov, M. i Đorđeva, M.: Anatomska građa crnog bora iz submediteranskog područja SR Makedonije kao osnova za utvrđivanje subtaksonomske pripadnosti; Popnikola N, i Hadži-Georgijev, K.: Varijeteti jele (Abies alba Mill.) u šumama na Kajmakčalanu i Vrteške prema kori; Andonovski, A.: Introdukcija egzota za melioraciju šuma i s osvrtom na dosadašnja iskustva i mogućnosti u SR Makedoniji; Đorđeva, M., Gudeski, A. i Stamenkov, M.: Varijabilnost nekih morfoloških karakteristika crnog bora u submediteranskom području SR Makedonije; Mirčevski, S.: Biostrukturni odnosi u bukovoj visokoj šumi; Mirčevski, S.: Uzgojni zahvati kao mjera za zaustavljanje procesa degradacije i usmjeravanja razvoja u normalnim visokim šumama nekih tipova hrastovih šuma na planini Jakupici; Popnikola, N.: Proizvodnja kvalitettnog sjemena u eksperimentalnoj plantaži bijelog bora (Pinus silvestris L.) u Kruševu; Kuševska, M. i Ivanov, B.: Telenomus phaleranum nees. (Proc, Scelionidae) kao regulatori populacija Euproctis chrysorrhoea L. (Lep., Lymantriidae) u Makedoniji; Serafimovski, A. i Donevski, L.: Biocenotički kompleks gubara i drugih važ nijih defolijatora u dvije klimatogene zajednice; Goguševski, M. i Ivanov, D.: Struktura i produktivnost bukovih sastojina na planini Karaorman; Georgievski, Ž.: Prilog poznavanju anatomske građe drva molike; Dimeski, J.: Istraživanja fizikalnih i mehaničkih svojstava ploča iverica proizvodnje makedonske industrije. 2. A. Gudeski i dr. na osnovu anatomske građe iglica utvrdili su, da je crni bor iz okolice Strumice najbliži Pinus nigra ssp. Pallasiana, a onaj s planine Kožuf te iz okolice Demir Kapije P. ni gr a ssp. nigricans Host, i P. nigra ssp. illyrica. M. Đorđeva i dr. za P. n. ssp. pallasiana i P. n. ssp. ilirica Vid. iz pet različitih lokaliteta i šumskih zajednica utvrdili su, da ne postoje razlike u morfološkim karakteristikama ni između ova dva bora ni između različitih lokaliteta ili su one minimalne. Istražene su ove karakteristike: — oblik krošnje, boje i tekstura kore, dimenzije iglica, dimenzije češera, dimenzije sjemena i sjemenskih krila, oblik češera, sjemenki i krilašaca te pigmentacije sjemena i krilašaca. N. Popnikola i K. Hadži-Georg i e v utvrdili su, da u šumama na Kajmakčalanu i Vrteški postoje po boji kore dvije forrne jele: tamnokora i svjetlokora. Na osnovu analize 22 (posječena) stabla, koja su birana ravnomjerno na šumskoj površini ali da budu jedno pored drugoga i tamnokora i svjetlokora stabla, utvrdili su bolje taksacijske karakteristike tamnokore prema svjetlokoroj formi. Stabla tamnokore jele su punodrvnija nego svjetkore, a svi prirasti (visinski, debljinski i volumni) su veći. Jedino postotni udio kore tamnokore forme je veći nego svjetlokore. Zaključno autori upozoravaju, da je za sada još prerano dati prednost jednoj ili drugoj formi. Na području Kruševa, na nadm. visini 1200 m, 1968. godine osnovana je pokusna sjemenska plantaža bijelog bora (P. s i 1 v e s t r i s) s cjepikama plemki uzetih s plus stabala u bjeloborovoj sastojim na Kajmakčalanu. Cjepljenje je izvršeno na 4-godišnju podlogu u rasadniku u Bitolju. O prirastu, urodu i kakvoći sjemena do 1973. godine izvješćuje N. Popnikola. Uz cjepike, po 495 |