DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Po ocjeni autora stanište u ovom području
ne odgovara za petnaestak vrsta
kao npr. za Picea pungens »Glauca« Koster
Blaw et Co., Criptomeria japonica


D. Don., Morus alba L., Quercus suber
L., da navedemo samo neke.
O. Piškorić
JUBILEEN GODIŠEN ZBORNIK po povod
30-godišninata na Sumarskiot fakultet
na Univerzitetot — Skopje, knjiga
XVIII, Skopje, 1978.


1. Jubilarni značaj ove knjige Zbornika
Poljoprivredno-šumarskog fakulteta
Univerziteta u Skopju naznačen je samo
u naslovu tj. u ovoj knjizi o 30-godišnjici
tog fakulteta (odjela) nema ni riječi.
Zbornik sadrži ove radove:
Gudeski, A i Drenkovski, R.: Morfologija
i spol cvjetova nekih vrsta roda
javor;


Gudeski, A., Stamenkov, M. i Đorđeva,
M.: Anatomska građa crnog bora iz
submediteranskog područja SR Makedonije
kao osnova za utvrđivanje subtaksonomske
pripadnosti;


Popnikola N, i Hadži-Georgijev, K.:
Varijeteti jele (Abies alba Mill.) u šumama
na Kajmakčalanu i Vrteške prema
kori;


Andonovski, A.: Introdukcija egzota
za melioraciju šuma i s osvrtom na dosadašnja
iskustva i mogućnosti u SR
Makedoniji;


Đorđeva, M., Gudeski, A. i Stamenkov,
M.: Varijabilnost nekih morfoloških
karakteristika crnog bora u submediteranskom
području SR Makedonije;


Mirčevski, S.: Biostrukturni odnosi u
bukovoj visokoj šumi;


Mirčevski, S.: Uzgojni zahvati kao
mjera za zaustavljanje procesa degradacije
i usmjeravanja razvoja u normalnim
visokim šumama nekih tipova hrastovih
šuma na planini Jakupici;


Popnikola, N.: Proizvodnja kvalitettnog
sjemena u eksperimentalnoj plantaži
bijelog bora (Pinus silvestris L.) u
Kruševu;


Kuševska, M. i Ivanov, B.: Telenomus
phaleranum nees. (Proc, Scelionidae)
kao regulatori populacija Euproctis
chrysorrhoea L. (Lep., Lymantriidae) u
Makedoniji;
Serafimovski, A. i Donevski, L.: Biocenotički
kompleks gubara i drugih važ


nijih defolijatora u dvije klimatogene
zajednice;


Goguševski, M. i Ivanov, D.: Struktura
i produktivnost bukovih sastojina
na planini Karaorman;


Georgievski, Ž.: Prilog poznavanju anatomske
građe drva molike;


Dimeski, J.: Istraživanja fizikalnih i
mehaničkih svojstava ploča iverica proizvodnje
makedonske industrije.


2. A. Gudeski i dr. na osnovu anatomske
građe iglica utvrdili su, da je
crni bor iz okolice Strumice najbliži
Pinus nigra ssp. Pallasiana, a
onaj s planine Kožuf te iz okolice Demir
Kapije P. ni gr a ssp. nigricans
Host, i P. nigra ssp. illyrica.
M. Đorđeva i dr. za P. n. ssp.
pallasiana i P. n. ssp. ilirica
Vid. iz pet različitih lokaliteta i šumskih
zajednica utvrdili su, da ne postoje
razlike u morfološkim karakteristikama
ni između ova dva bora ni između različitih
lokaliteta ili su one minimalne.
Istražene su ove karakteristike:
— oblik krošnje, boje i tekstura kore,
dimenzije iglica, dimenzije češera, dimenzije
sjemena i sjemenskih krila, oblik
češera, sjemenki i krilašaca te pigmentacije
sjemena i krilašaca.


N. Popnikola i K. Hadži-Georg
i e v utvrdili su, da u šumama na Kajmakčalanu
i Vrteški postoje po boji kore
dvije forrne jele: tamnokora i svjetlokora.
Na osnovu analize 22 (posječena)
stabla, koja su birana ravnomjerno na
šumskoj površini ali da budu jedno pored
drugoga i tamnokora i svjetlokora
stabla, utvrdili su bolje taksacijske karakteristike
tamnokore prema svjetlokoroj
formi. Stabla tamnokore jele su punodrvnija
nego svjetkore, a svi prirasti
(visinski, debljinski i volumni) su veći.
Jedino postotni udio kore tamnokore
forme je veći nego svjetlokore. Zaključno
autori upozoravaju, da je za sada
još prerano dati prednost jednoj ili drugoj
formi.
Na području Kruševa, na nadm. visini
1200 m, 1968. godine osnovana je
pokusna sjemenska plantaža bijelog bora
(P. s i 1 v e s t r i s) s cjepikama plemki
uzetih s plus stabala u bjeloborovoj
sastojim na Kajmakčalanu. Cjepljenje je
izvršeno na 4-godišnju podlogu u rasadniku
u Bitolju. O prirastu, urodu i
kakvoći sjemena do 1973. godine izvješćuje
N. Popnikola. Uz cjepike, po


495