DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 93 <-- 93 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURA BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL DE ECOLOGIA, br. 12, Madrid 1977. donosi: Bermudez de Castro, F.: Kritosjemenjače neleparnjače fiksatori du šika Iberijskog poluotoka. Na temelju proučavanje kritosjemenjača nelepirnjača koje fiksiraju dušik, razmatra se njihova ekološka važnost kao pionirskih biljaka te njihovo poljoprivredno i šumarsko značenje. Ukazuje se na stupnjeve fiksakije spomenutih biljaka i opisuje sedam vrsta, koje rastu na Iberijskom poluotoku: Alnus glutinosa, A. cordata, Eleagnus angustifo Ha, Hippophae rhamnoides, Myrica gale, M. faya i Coriaria myrtifolia. Pajaron Sotomayor, S. Prilog biološkom proučavanju Sierra de Alto Rey (Guadalajara). U članku se daju podaci o 16 vrsta jetrenki (Hepaticaj i 67 vrsta mahova, skupljenih u planinama Alto Rey (pokrajina Guadalajara u srednjoj Španjolskoj). Cota Galan, H.; Garcia Novo, F.; Pou Royo, A.: Proučavanje poplavnih obala nacionalnog parka Donana pomoću fotografija iz satelita ERTS — 1. Fotografije iz satelita ERTS — 1 upotrebi jene su za proučavanje ciklusa plavljenja i isušivanja u nacionalnom parku Donana i na poplavnim obalama rijeke Guadalquivir. Snimke načinjene tijekom 1973. godine usporedile su se s vertikalnim fotogramima u crno-bijeloj tehnici, također iz 1973. godine. Infracrvene fotografije (pojas od 7.800 — 1.100 nm) omogućuju dobro razlikovanje vode te su primijenjene u kartografiranju poplave, koja dosiže maksimum od 30.000 ha poplavljene površine koncem proljeća, da bi se koncem ljeta povukla na površinu maniu od 100 ha. Fotografije u vidljivom dijelu spektra (oso bito u pojasu od 5.600 — 700 nm) služile su za geomorfološku interepretaoiju poplavnih obala. Diskutira se o rezultatima u odnosu na pluviometrijski režim područja te na razvoj i uređenje poplavnih obala. Velez Munoz, R.: Sprečavanje požara raspoređivanjem zapaljivog šumskog materijala. Sve veće nagomilavanje sitnog zapaljivog materijala u šumama povećava opasnost od šumskih požara. Proučava se njihovo sprečavanje pomoću protupožarnih pojaseva i protupožarnih površina te se izlaže plan istraživanja o ču vanju šuma pomoću kontroliranih požara. Andres Rodriguez J.: Garcia Prieto, O.; Carbö Nadal, R.; Romero Rodriguez, C. M.; Losa Quintana, J. M.: Prilog proučavanju makromiceta u pokrajini Leon i Oviedo. Navodi se stotinjak vrsta gljiva macromiceta, skupljenih u pokrajini Leon i Asturias (Španjolska). Ujedno se ukazuje na neka njihova ekološka svojstva. Pechuan Albina na, L.: Otočje Columbretes, mogući ornitološki rezervat. Autor ističe ornitološke mogućnosti otočja Columbretes, smještenog u Sredozemnom moru na 29,5 milja od rta Oropesa, ispred obala Castellona. Nakon opisa otočja i njegove oskudne vegetacije autor raspravlja o njegovom značenju s ornitološkog stajališta, kako za ptice selice, osobito vrapčarke (Passeriformes), tako i za one koje se tamo gnijezde, među kojima su važne kolonije galeba Larus adonini i sokola Falco eleonore. Pomoću odgovarajućih mje ra i zaštite otočja Columbretes moglo bi postati jedna od najboljih ornitoloških stanica i biogenetička rezervat prve kategorije. Sabariego, E.: Varijacije u leptira Zerynthia rumina L. (Lep. Papilionidae) na Iberijskim poluotoku. Glavna se svrha ovog rada sastoji u tome, da se iznese kompletan popis španjolskih rasa i forma leptira Zerynthia rumina L. Na kraju se nalaze podatci o tome tko je i gdje opisao spomenute rase i forme. De H a r o, A.; Colingwood, C. A.: Mirmekološka istraživanja u Anda´ uziji. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Nađeno je 65 vrsta mrava, od kojm ie. 3 po prvi puta spominju za Španjolsku. To su: Myrmica gallieni, Messor maroccana i Leptothorax leviceps. Neke od njih imaju biogeografsku važnost, a ističe se prisutnost endemičkih i insektivornih vrsta kao što su Aphaenogaster iberica, Cataglyphis hispanica, C. iberica, Camponotus pilicornis, C. micans, Formica subrufa i F. gerardi. Endemičke vrste zaslužuju da budu bolje istražene u pogledu njihovih ekoloških zahtjeva i eventualne kontrole entomoloških zajednica uspostavljenih u šumskim zonama. Tako bi se mogle poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere, koje bi pogodovale njihovu razvoju. Gutierrez Gömez, A.: Preliminarna informacija o patologiji srne (Ca preolus capreolus) u nacionalnom rezervatu Saja (Santander). Obavljena su preliminarna istraživanja o zdravstvenoj situaciji u populaciji srna u nacionalnom rezervatu Saja (Santander) na temelju analiza utrobe 15 mužjaka te vrste. Raspravlja se o patološkim nalazima na plućima i velikom broju parazitiranih životinja s većim ili manjim stupnjem zaraze. S obzirom na dobivene rezultate potrebno je nastaviti posao bar kroz godinu dana da bi se mogla odrediti važnost te parazitoze i drugi podaci u vezi s razmnožavanjem, uzgojem, ishranom i t. d. Generalna skupština O I L B Od 3. do 8. listopada 1977. god. održavale su se u Ateni sjednice Generalne skupštine Međunarodne organizacije za biološku borbu (OILB), kojoj pripada i ICONA (Španjolski institut za zaštitu prirode) od početka svog postojanja. U radu su sudjelovali brojni specijalisti iz svih zemalja i organizacija koje ju sačinjavaju. Španjolska je delegacija izvijestila o istraživačkom radu na dvije teme. Jedna je u vezi sa dinamikom šumskih sastojina četinjača napadnutih od borovog četnjaka (Cnethocampa pityocarnpa Shiff.), a druga se odnosi na važnu ulogu mnogih kralješnjaka kao što su ptice i šišmiši, te grupe crvenih šumskih mrava, koji predstavljaju efikasne pomagače u održavanju biološke ravnoteže u šumi. I. Mikloš BOLETIN DE LA ESCATIONt CEN TRAL DE ECOLOGIA, br. 13, Madrid 1978. donosi: Girbal Llado, J.; Polo A 1 b e r- t i, L.: Flora i vegetacija rta Norfeu. Proučavana je flora i vegetacija rta Norfeu, južno od rta Creus, na sjevero istoku Ibarskog poluotoka, s koordina tama UTM: EG 37. Determinirane su u kupno 272 vrste, od kojih su neke flori stički i fitocenološki posebno zanimlji ve. To područje zbog svoje divlje topo grafije i izloženosti sjevernom vjetru — tramontani i istočnom levantu, predstav lja karakteristične zajednice u kojima važno mjesto zauzima Euphorbia den droides i Astragalus massilensis. Ostale važne vrste su Iris chamaeris, Cneorum tricoccon i Brassica oleracea subsp. robertiana. Opisan je vegetacijski krajolik, sastavljen poput mozaika raznih zajednica, na kojima se mjestimice primijećuje snažan utjecaj čovjeka. Kod opisa se razmatraju sadašnje karakteristike tih zajednica kao i potencijalna vegetacija područja. Polo, A.; V e 1 a s c o, F.; Dorado, E.: Prilog proučavanju muli formacija u raznim šumskim ekosistemima Španjolske. Rastvaranje organske tvari u nekim španjolskim šumskim ekosistemima u semiaridnim klimatskim uvjetima uzrokuje stvaranje muli humusa ako se u sloju drveća nalaze hrastovi. U ovisnosti o kemijskim karakteristikama geološkog supstrata i lokalnoj klimi tla dolazi do diversifikacije procesa huminifikaoije i stvaranja podtipova. Iako u pravilu humusne kiseline prevladavaju nad fulvinskim, humus je karakteriziran nedostatkom »klimatske zrelosti«, u skladu s rezultatima dobivenim pomoću elektroforeze, koji pokazuju manji udio nepokretne frakcije humusnih kiselina u odnosu na pokretnu frakciju. Povišeni udio humina ODĆenito je u skladu s e kološkim uvjetima ekosistema, koji su dobro prozračeni i bioklimatološki aktivni i koji uzrokuju brzi razvoj od lignina do neekstraktivnih humusnih sastojaka. Kada se u sloju drveća nalaze četinjače roda Juniperus, razvoj organskih otpadaka usmjerava se — zbog uvjeta koji su manje povoljni za biološku aktivnost i rast molekula huminskih kiselina — prema stvaranju kalcijskog mull-modera na vapnencu i pješčanog modera na granitu. |