DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 97     <-- 97 -->        PDF

de za određivanje optimalnih razmaka,
za izvlačenje drva iz šume,


Osim toga u oba broja nalazi se po
nekoliko kraćih priloga i informacija,
koje pojedinačno ne navodimo.


3. Pored preglednosti i sažetosti prilozi
se odlikuju i obilnim grafičkim prilozima
(fotografija, crtežima i dr). Za
primjer prenosimo grafikone kretanja
cijena hrastovine i bukovine od 1966.
do 1978. godine iz 2. broja Revije.
Smatramo, da ovim grafikonima ko
mentar nije potreban.


O. Piškorić
LESNICKA PRACE 56 (1977)
Br. 7.


Fi ja l a, A.: Ergonomie pestebnich
präci (Ergonomija uzgojnih radova)


Ergonomskim istraživanjima uzgojnih
radova sve do sada bila je posvećena manja
pažnja nego djelatnosti eksploatacije.
Stoga su u program istraživanja 1971.
do 1975. god. bila uvrštena četiri djelomična
zadatka iz uzgojne djelatnosti.
Rezultati jednoga zadatka (vađenje sadnica,
polumehanizirano i mehanizirano)
objavljeni su u br. 4/1976. ovog časopisa.
U ovom članku autor obrađuje rezultate
istraživanja preostala tri zadatka (školovanje
sadnica, sabiranje češera, uzgojni
zahvati u smrekovim i bukovim mladicama)
i na osnovi rezultata istraživanja
predlaže: 1. s gledišta fiziologije rada
promjenjivati režim radnog dana i brinuti
se o njegovom pridržavanju; 2. s
gledišta higijene rada bezuslovno pridržavati
se odredbe glavnog higijeničara
ČRS a u radu s motornim ručnim oruđem
upotrebljavati osobna zaštitna sredstva,
koja snižuju nepovoljno, djelovanje
buke, i pridržavati se odredbe o 11 predaha
od 10 minuta kako bi se smanjilo
nepovoljno djelovanje vibracije.


Za smanjen] ivanje nepovoljnog utjecaja
koncentracije CO nužnoje: 1. pridržavati
se preporuke proizvođača o održavanju
motornog oruđa i upotrebe ispravnog
goriva i maziva;


2. tamo, gdje je moguće, provoditi shematske
prorede, koje omogućuju brže
provjetravanje mladika;
3. u radu odabirati smjer napredovanja
protivan kretanjima zraka (vjetra);
4. pridržavati se prijedloga režima radnog
dana.
P e t r, J.: Vyzkum fyzickeho zatiženi
a bespečnosti präce v novvch technologiceh
soustredovani drivi v jedlicnatych
porostech (Istraživanje fizičkog optereće
nja i sigurnosti rada u novim tehnologijama
privlačenja drva u sastojinama čenjača).


Kao uvod je navedena studija mjerenja
fizičkih i neuropsihičkih opterećenja
vozača specijalnih šumskih tegljača pri
radu na strmim padinama. Predpostavka
da će se ovo opterećenje ispoljiti
kao faktor ubrzanja bila, nije se ispunila.
Fizičko opterećenje vozača garnitura
za odvoz drva i zglobnih tegljača u normalnim
uslovima rada spada u kategoriju
lakog do srednjeteškog rada. Drugi
dio priloga čini vrednovanje svih poznatih
strojeva za izvlačenje drva s gledišta
higijene rada i zaštite od nezgoda.
Posljednji dio se bavi vrednovanjem postojećih
perspektivnih tehnologija s gledišta
podsistema »čovjek« kroz primjenu
metode analitičkog vredovanja rada
po Euler-Stevensovom sistemu koji sistemom
bodova od dvije do više dimenzija
kvantificira 18 glavnih i 7 sporednih
zahtjeva rada i radne okoline. Pomoću
ove metode vrednovano je 26 radnih
profesija, koje pridolaze kod proučavanih
tehnologija.


S t a r e k, E.: Fyzicke zat´aženie pri
odvoze dreva (Fizičko opterećenje kod
odvoza drva).


Tip uređaja za utovar utječe najjače
na fizičko opterećenje ljudstva
garnitura za odvoz drva. Kod utovara
drva autodizalicom fizičko opterećenje
koleba na stepenu umjerenog do srednjeteškog
rada. Hidraulična poluga za
utovar smanjuje radni napor i broj potrebnih
radnika. S gledišta fizičkog opterećenja
rad na posluživanju hidraulične
poluge za utovar je lagan. Rad vozača
na vožnji garnitura za odvoz drva
može se označiti kao lagan do umjereno
težak. Promatrani tipovi vozila zadovoljavaju
zahtjeve zdravstvenih propisa što
se tiče buke i vibracije kod rada kao i
u kabini i na platformi za utovar.


Lo k vene , T.: Vliv vyjimecnych klimatichkych
podmmeke roku 1976 na lesnf
kultury (Utjecaj izuzetnih klimatskih
uslova 1976. godine na šumske kulture).


U 1976. godini zabilježene su osobite
klimatske anomalije i to osobito u pr




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 98     <-- 98 -->        PDF

vom polugodištu. Bio je to prije svega
manjak oborina, njihova neravnomjerna
razdioba te temperature zraka iznad dugogodišnjeg
prosjeka. Od početka pošumljavanja
(početak travnja) do konca
srpnja dostigle su oborine na području
ČSR samo 67°/o od normale, a temperatura
zraka bila je viša za 2,8<> C od
normale. Ova iznimna situacija očitovala
se negativnim povećanjem akutnih i kroničnih
šteta na šumskim kulturama. Na
dijelu pošumljenih površina u 1976. godini
dostigli su gubitci od sušenja osobito
visoke vrijednosti prema prosjeku,
koji se redovno tolerira i premašivali
su 50°/o. Autor dalje analizira utjecaj
pojedinih ekoloških faktora kao što su:


1. oštećenja zareznicima, 2. kvaliteta sadnog
materijala, 3. kompleks nedostataka
tehnologije pošumljavanja, 4. vegetativni
pokrivač, i 5. klimatski faktori — suša.
U zaključku navodi, da kod racionalnog
gospodarenja ne smije se ništa ostavljati
slučaju i potrebno je realizirati
takve mjere, koje bi isključile slučajnost
i zavisnost o vrlo varijabilnim faktorima
i onima na koje se ne može
djelovati, kao što su klimatski faktori.
Zato bi 1976. godina trebala biti izrazita
opomena i važna pouka te poziv za
dosljedno pridržavanje svih poznatih
principa, aktivnom primjenjivanju racionalizacije
pošumljavanja.


Červinkova, H.: Trizainove herbicidy
v lesnich školkach (Trizainski herbicidi
u šumskim rasadnicima).


Herbicidi na bazi trijazina primjenjivani
su od prije mnogo godina radi njihovih
dobrih svojstava, prije svega njihovog
velikog djelovanja i značajne tolerancije
kod drvnog rašća, te njihovog
neznatnog toksiciteta prema životinjama
i dalje stoga, što oni ne pokazuju nikakva
djelovanja prema biocenozi tla,
jer nisu niti korozivni niti zapaljivi, nemaju
neugodan miris a lahko se primjenjuju
i uskladištuju i nisu rastrošni
itd. Većina herbicida ove vrsti pokazuje
ipak prilično dugotrajno residulano djelovanje.
U pojedinim slučajevima ovo je
svojstvo vrlo dobro došlo ali na proizvodnim
površinama rasadnika ipak je
određen oprez na mjestu prije, svega
kod opetovane primjene. Da se trijazini
i nadalje u rasadnicima s uspjehom primjenjuju,
mora se paziti prije svega na
točno doziranje i pravilnu primjenu, a
uslovi zemljišta moraju se respektirati
i triazinska sredstva ne smiju se nikada
dva puta u godini primjeniti.


Šlambora , P. et Coll.: Použitelnost
tecnhologie hydroosevu v lesnickem stavebnictvi
(Upotrebivost tehnologije hidrosjetve
u šumskom građevinarstvu).


Kod gradnje šumskih cesta i skladišta
drva rade se opsežni zemljišni radovi
od kojih nastaju velike površine
ogoljelih otkopa i nasipa iz sterilne zemlje.
Protuerozivna zaštita ovih ploha izvodi
se zatravljivanjem, kojemu prethodi
humusiranje. Redovno manjak humusa
uzrokom je, da se ovi radovi izvode
u ograničenom opsegu li se potpuno
izostavljaju. Posljedica je pojačana erozija,
osobitou brdskim predjelima s visokim
padavinama. Poteškoće s humusiranjem
nagiba odstranjuje tehnologija
hidrosjetve. Osnov ove metode je stvaranje
tekuće smjese, koja se nanosi na
padinu u debljini od oko 1 cm, a radi
se mehanizirano.


Smjesa sadrži: 1. asfaltnu suspenziju
razređenu vodom, koja služi kao vezivo
za prihvaćanje sastojaka hidrosjetve na
padini, a privremeno i za protuerozivnu
zaštitu, 2. sjeme pogodne travne
smjese, 3. gnojiva, 4. punilo smjese (slama
koja se rasprostire po površini ili
se dodaje smjesi kao sjecka). Radi teškoća
u nakupu slame autori se kao
punilo primjenili i odležanu piljevinu
četinjača, svježu piljevinu bukve te mrv-
Ijenu koru i osnivaju komparativne površine
sa svim svojim punilima. U članku
se navode detaljni podaci o sastavima
smjesa s punilima i vrednuju postignuti
rezultati pokusa.


Upoređenjem troškova za osiguranje 1
ha površine metodom hidrosjetve s klasičnom
metodom humiziranja i sjetve
pokazala se ušteda od oko 22.000,— kčs.


Br. 8.


Perina , V.: Vliv velikosti seče na
rust kultur (Utjecaj veličine sječine na
rast kulture).


U članku se vrednuje eksperiment, kojim
je istraživan utjecaj pomladnih sječa
različitih veličina na rast smrekovih,
borovih, jelovih, ariševih, duglazijinih,
hrastovih i bukovih kultura. Čista sječa
pruga od 200 m dužine sa širinama od
20 m, 40 m i 80 m uspoređivani su s
pomlađivanjem u krugovima promjera
20 m. Poslije 17 godina od početka pokusa
provedeno je vrednovanje rasta
kultura i dobijeni su ovi rezultati, ariši
i borovi rasli su najbrže na sječina




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 99     <-- 99 -->        PDF

ma širi 80 rn, smreka nije pokazala spomena
vrijedne razlike na površinama
sječina širokih 80 i 40 m, jela je imala
najznačajnije prosječne visine na sječini
širine 20 m, duglazija i hrast na jednoj
takvoj širi 40 m a bukva je bila iste
visine na sve tri širine čiste sječe.


Jančarik , V.: Problematika ehorob
introdukovanych drevin (Problematika
bolesti unošenih vrsti drva).


Unošenje stranih vrsta drveća stvara
ozbiljno gospodarsko pitanje, jer takvim
vrstama drva mora biti posvećena velika
pažnja na području zaštite šuma.
Neke bolesti uzrokovane gljivama izvan
prirodnog areala unošenih vrsta izrastaju
u velike štete. Dalje mogu iskonski
usko specijalizirani štetnici, koji su o-
bično napadali samo jednu vrstu drva
ili malo vrsta, poslije prenosa u druge
uslove napadati i druge vrste drva prije
svega domaće i, zaključno, mogu introducirane
vrste drva biti napadnute
štetnicima njihovog novog staništa.


Članak ukazuje na temelju tipičnih i
osnovnih primjera na opasnosti, koje su
vezane su unošenjem novih vrsta drveća
i naglašuje nužnost higijenske kontrole
i šumsko zaštitne njege. Navodi
dalje pojave i vrste štetnika i bolesti
na duglaziji, borovcu unešenim smrekama
i jelama. Temelj zaštite šuma je
pravodobno poznavanje opasnosti, redovna
kontrola, pridržavanje principa vanjske
i unutarnje karantene i svrsihodna
primjena sistema za integriranu zaštitu
protiv gljivičnih bolesti, s osobitim obzirom
prije svega na higijenu sastojina
i na sanitarnu brižljivost.


Chalup a V.: Možnosti zvyseni ujfmavosti
prostokorennych saäzenic pri
vysadbe (Mogućnosti povećanja primanja
kod sadnje sadnica slobodnog korijenja.)


Zapaženo je nestajanje vlage kod
slobodno zakorijenjenih sadnica smreke
i bora poslije njihovog vađenja iz tla.
Kod sadnica koje su se nalazile u stadiju
vegetativnog mirovanja gubitci vode
bili su znatno manji nego kod sadnica
u stanju rasta. Korjenje ovih sadnica
izgubilo je vlagu znatno brže nego
njihovi nadzemni dijelovi. Broj umrlih
sadnica, koje su ležale duže vrijeme slobodno
na zraku, bio je vrlo visok, a
visinski prirast preživjelih sadnica reduciran.
Bolje rezultate u zakorjenjivanju
i prirastu su pokazale one sadnice, čije


je korijenje bilo tretirano Agricolom ili
takve koje su bile uskladištene u vlaž


nom tresetu.


Kocman , J.: Težba surove pryskyrice
na LZ Trebon (Sabiranje sirove smole
na Šumariji Trebon).


Sirova smola i iz nje destilacijom
dobiveni kolofonij i terpentin neophodne
su sirovine u gotovo svim granama industrije.
Mi ih dobivamo iz uvoza. Cijene
ovih sirovina, deficitarnih na svjetskim
tržištima stalno rastu. Stoga je
bilo ocijenjeno, da se iskoriste neki izvori
sirovina, pa je 1975. godine uvedeno
pokusno dobivanje sirove smole na
živim borovima u demonstracionom objektu
Šumarije Trebon. U prvoj godini
počela je produkcija na 76,25 ha borovih
starih sastoiina, koje su određene
za sječu poslije 5 godišnjeg smolarenja.
Rezultati prvih dvaju godina ovoga pokusnog
smolarenja pokazali su, da su
takovim borovima dobri uslovi za smolarenje.


Vyslouzil, J.: Les a drevo z hlediska
vyskumu (Šuma i drvo s gledišta
istraživanja.)


Posljednjih godina javnost je putem
brojnih članka dnevne i stručne štampe
obavještena o opasnosti iscrpljivanja
svjetskih zaliha neobnovljivih izvora
sirovina za podmirivanje ljudskih potreba,
ali se pri tome pažnja obraća također
i obnovljivim izvorima sirovina,
među koje spada, osim ostaloga, i drvo


— glavni proizvod šumskog gospodarstva.
Autor u članku obrađuje ulogu i
važnost šuma u očuvanju životne sredine
i potrebu razumnog iskorištavanja
toga obnovljivog izvora sirovina, da ne
bude dovedena u opasnost od iscrpljenja
drvnih zaliha. Obrađuje zatim specifičnost
ove proizvodnje, koja iskorišćuje
sunčano svjetlo i toplinu u osnovnom
procesu — fotosinteze i uspoređuje je
s ugljenom, naftom i zemnim plinom u
osnovi proizvodima rastvaranja biljnih i
životinjskih organizama, koji su u davno
vrijeme koristili za svoj život sunčanu
energiju. Spaljivanjem ovih fosilnih
izvora energije mijenja se koncentracija
C02 u zraku i njezin utjecaj na fotosintezu,
koja uz ostale povoljne faktore
(toplina, vlaga, minerali i dr.) uvjetuje
proizvodnju drva. Prikazuje dalje
odnose ukupne i korištene biomase u
smrekovim i bukovim šumama i ulogu
nekorištenog dijela biomase (panjevina,
korijenje, granjevina i otpadak) u ostva


ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 100     <-- 100 -->        PDF

renju supstrata, koji služi kao izvor biogenih
elemenata u procesu humifikacije.
U zaključku navodi, da će šume i drvo
u doba naučnotehničke revolucije i traženja
daljnjih izvora energije i sirovina
te opasnosti pogoršanja životne sredine,
biti jedan od glavnih izvora interesa osnovnog
i primjenjenog istraživanja.


Br. 9.


Novotny , M.: Automatizovane systemy
rizeni v lesnim hospodärstvi (Automatizirani
sistemi upravljanja u šumskom
gospodarstvu).


U članku se pretresaju nekoja pitanja
koja se odnose na izgradnju automatiziranog
sistema upravljanja pogona državnih
šuma (ASUP). S obzirom na visoke
nabavne troškove računske tehnike
naglašena je nužnost njezinog iskorištenja
izravno u procesu upravljanja
a ne samo kao pomoćno oruđe. Ukratko
se karakteriziraju funkcije koje treba
da taka ASUP — sistem upravljanja
u šumskom gospodarstvu ispunjava, dalje
razlike između dosadanje i predložene
primjene računskih uređaja, kao i
radne i psihološke probleme koje treba
očekivati uvođenjem ASUP-a u pogonsku
praksu.


Lok vene, T.: Podklady pro vyber
obalenych säzenic k zalesnoväni (Osnove
za izbor sadnica u tubama za pošumljavanje).


Kod uvođenja sadnica u tubama (omotima)
kod pošumljavanja treba imati na
umu da je odlučujući kriterij za ocjenjivanje
tehnologije i izbor tipa tube
(omota) za uzgoj sadnica rast sadnica
nakon sadnje, vrednovan u zavisnosti o
ekonomskim pokazateljima cijelog procesa
(uzgajanje i pošumljivanje). Za pošumljavanje
je optimalan takav sadni
materijal u tubama jer nema šoka od
presađivanje, a koji nakon sadnje intenzivno
prirašćuje, otporan je prema izmjenjenim
uslovima sredine, te ga je moguće
saditi tokom cijele godine i si., ali ujedno
je i jamstvo, da će iz njega biti
uzgojena kvalitetna sastojina. Autor razrađuje
ovu problematiku u poglavljima:
Omoti (tube) koji nedozvoljavaju prorašćivanje
korjenja, — Omoti koji ne ograničavaju
prorašćivanje korjenja, — Utjecaj
vrste zemlje u omotu, — Utjecaj
veličine omota, — Principi za izbor omota
i sadnica u omotima.


Perina , V.: K otäsce velikosti holoseči
v horoskych polochäch (X pitanju
veličine čistih sječa u brdskirii položajima).


Kod izbora dimenzija površina čiste
sječe u brdskim položajima je nužno da
se ocijeni njihov utjecaj na okolinu s
gledišta traženih zaštitnih funkcija šume
i s gledišta sigurnosti planiranog
sastava kultura po vrstama drva. U prilogu
se analiziraju utjecaji dimenzija
površina čistih sječa na mikroklimu,
gospodarenje u vezi sa sniježnim pokrovom
i erozijom zemljišta. Dalje su navedeni
rezultati mjerena rasta smreka
i bukava na različitim širinama sječina.
U zaključku su preporučene predhodne
optimalne širine i dužine površina čistih
sječa u brdskim položajima s gledišta
vodnog gospodarstva, sprečavanja
erozije i proizvodnje drveta.


K u d e 1 a, M.: Chemicke vychovne zäsahy
v jehlicnatych porostech a potkorni
hmyz (Kemijski uzgojni zahvati u sastojinama
četinjača i potkornjaci.)


U petnaestogodišnjim sastojinama
smreke i bora istraživana je pojava potkornjaka
na oborenim i stojećim stablima,
koja su bila usmrćena injekcijama
Reglone. Rezultati su pokazali da
su oborena stabla bila povoljnija za razvoj
primarnih vrsti štetnika i naročito
u smrekovim sastojinama prije svega
Pityogenes chalographus L., u borovim
sastojinama Myelophilus piniperda L.
Kemijski usmrćena stabla bila su napadnuta
vrstom Pissodes piniphilus
Host., a u dijelovima ispod mjesta aplikacije
injekciiama Relone običnim štetnikom
Trypodendron Iineatum 0.1 i prije
svega s Hylurgops palliatus Gill.


Skoupy , J.: Pestovani semenačku na
substrätech s kurom (Uzgajanje biljaka
na supstratima s korom).


Brza intenzifikacija rasadničarske proizvodnje
do znatne mjere uslovljena je
dovoljnom zalihom pogodnih materijala
za supstrate. Stoga su osnovani pokusi
korištenjem smrekove kore kompostirane
dvije godine, duhanska prašina kompostirana
jednu godinu, grabijevina igličja
poluraspadnuta i treset. U substratima
je upotrebljena kora s duhanskom
prašinom 1:1, 2:1 i 3:1, zatim kora
s grabljevinom igličja u istim odnosima
i onda kora s tresetom u istim odnosima
(u svemu 9 kombinacija). U zaključku
se navodi, da je kompostiranu koru




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 101     <-- 101 -->        PDF

moguće iskoristiti u smjesi s tresetom,
grabljevinom igličja ili kompostiranom
duhanskom prašinom za pripremu substrata
za uzgajanje biljaka bora i smreka.
Treset je moguće djelomice zamijeniti
odpatkom duhanske prašine ili grabljevinom
igličja tamo gdje to potrebne
zalihe ovoga materijalno omogućuju. S
povećanim učešćem kompostirane kore
iznad 50°/o u supstratu kora — grabljevina
ili kora — treset (sve do odnosa
3:1) kvaliteta se biljaka većinom nešto
pogoršava. S povećanim učešćem kore
u substratu kora — duhanska prašina
od odnosa 1:1 do odnosa 3:1 kvaliteta
biljaka smreke donekle pogoršava.


Bartož, Z. i Ca eh, B.: Prostorove
bunky v by tove vystavbe (Prostorne jedinice
u stambenoj izgradnji).


Tradicionalna gradnja stanova od zidova
iz cigle zahtijeva veliki intenzitet
i utrošak rada uz značajni broj zidara.
Stoga su svuda traženi putevi za snižavanje
utroška rada i to prije svega premještanjem
proizvodnje u što većoj mogućoj
mjeri s gradilišta u radionice i
uvođenjem suhe montaže i na industrijski
način kompletiranih gotovih dijelova.
Građevinski pogon istočno čeških državnih
šuma u Hradec Kralove ima izrađen
projekt, u kojem primjenjeni sistem
konstrukcija ima cilj maksimalnu
prefabrikaciju i kompletiranje jedinica
u proizvodnim radionicama. To je kombinacija
prostornih jedinica, poprečnih
nosivih zidova i potpuno gotovih komletiranih
građevinskih elemenata.


Martinova, J.: Rust a vyvoj korenu
pri pestoväni säzem´c v obalech


(Rast i razvoj korijenja kod uzgoja sadnica
u omotima)


Kod proizvodnje sadnica u omotima
(tubama) šumskih vrsta drva leži problem
prije svega u prorašćivanju korijenja
donjeg sloja i u nastajanju korijenovog
sistema deformiranoga u obliku
spirale. Prodiranje korijenja u podlogu
bit će spriječeno najbolje sadnjom
biljaka na »zračnom jastuku«. Eksperimentira
se također s podlogama, koje
sadrže spojeve bakra. Da se spriječe deformacije
u obliku spirala, mora biti
odabrana prava veličina i oblik omota
(tube), a također i vrijeme ostajanja
sadnica u omotima. Kod skraćivanja zadržavanja
sadnica u omotima mora se
obratiti pažnja ritmu rasta korijenja
prema godišnjim dobima.


Br. 10.


H o u t, J.: Komplexni peče o pracovm´ky
lesnfho hospodärstvi se dale rozviji


(Kompleksna briga o radnicima šumskog
gospodarstva dalje se razvija)


Povećanje životnog i kulturnog nivoa
zaposlenih spada među osnovne ciljeve
uspješnog socijalističkog društva. Socijalni
razvoj je pak tijesno vezan i uslovljen
ekonomskim razvojem rasta
proizvodnje, produktivnosti rada i kvalitete
proizvodnje uz sniženje troškova
na samoj proizvodnji. Izvršenje ovih
važnih zadataka nije moguće osigurati
samo materijalnom zainteresiranošću
radnika uz osiguranje visoke socijalne
sigurnosti i razine zarade. Osim toga veliko
značenje ima ukupna klima i sredina,
u kojoj ljudi rade, kultura i sigurnost
rada, mogućnost stvaralačkog i interesnog
djelovanja, postupaka nadređenih,
različite mogućnosti rekreacije, kvalitetna
prehrana na radu i dr.


Uprave poduzeća i sindikalne organizacije
imaju zadatak, da izrade kompleksne
programe brige o zaposlenima
za tekuću petoljetku, čiji je cilj prije
svega stabilizacija zaposlenih, naročito
radnika i mladeži, i sistematsko poboljšanje
radne sredine te briga o zdravlju
zaposlenih. Radi se naročito o modernizaciji
socijalnih institucija, proširivanju
prehrane u pogonu uključiv dovoz
toplog obroka na radilište, proširenje
dopreme radnika na radilište i povećavanju
broja i kvalitete obaveznih i neobaveznih
preventivnih liječničkih pregleda.
U sigurnosti rada radi se o opskrbi
zaposlenih zaštitnom odjećom i pomagalima.
Istodobno se posvećuje pažnja
uklanjanju fizički napornog rada. Povećana
briga bit će posvećena naročito
ženama, ženama s djecom i starim građanima.
U području životnih uslova davat
će se i nadalje zajmovi za gradnju
obiteljskih kućica i stanova zaposlenih
a predviđa se izgradnja stanova poduzeća.


B 1 u d o v s k y, Z.: Novy lesni zakon
SSSR (Novi zakon o šumama SSSR)


Najviši sovjet SSSR je prihvatio 17. 6.
1977. novi zakon o šumama »Osnovi šumarskog
zakonodavstva Saveza SSR 1
saveznih republika«. U članku je naveden
sadržaj ovoga zakona, koji će služiti
kompleksnom iskorištavanju i efikasnoj
zaštiti šuma. Zakon se nadovezuje
na lenjinski dekret Sveruskog cen


507




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 102     <-- 102 -->        PDF

tralnog izvršnog komiteta »0 šumama«
od 27. 5. 1918., u kojem su utvrđeni
glavni principi socijalističke organizacije
šumskog gospodarstva.


Š i k a, A.: Pestov&ni douglasky v ČSR
(Uzgajanje duglazije u ČSR)


U svim zemljama zapadne Evrope i
mnogim drugim pristupa se unošenju
duglazije u velikom opsegu kao jedne
od najvažnijih gospodarskih vrsti. Dosadanji,
ne uvijek zadovoljavajući rezultati
unošenja duglazije u sastojine ČSR,
uzrokovani su od provenijencije sadnica,
koja nije odgovorala našim uslovima,
dalje što nisu respektirana njezina
biološka svojstva i ekološki zahtjevi,
što nisu bile primjenjene pravilne metode
sadnje, i konačno, zbog nedovoljne
zaštite sadnica protiv oštećivanja od divljači.
Nasuprot tome brojne uspješne
kulture, prije svega stari nasadi, izvrsnog
rasta dokazuju, da unošenje duglazije
predstavlja jedan od puteva za povišenje
produkcije naših šuma.


Kudela , M.: Patri budoucnost ziskäväni
pryskyrice bez smolareni (Pripada
li budućnost dobivanja smole bez smolarenja?


Injekcijama s 4 — 6°/o Paraquata i Diquata
u žive borove žive stanice ksilema
stimulirane su na povećanu proizvodnju
smole. Smola se gomila u lumenima tra
heida. Prema predhodnim rezultatima
najbolje se pokazalo injektiranje automatskom
sjekiricom za kemizaciju Hypo,
kojom jedan radnik za 17 do 20 sati
tretira 1000 borovih stabala uz potrošnju
12 do 15 litara odgovarajućeg razređenog
sredstva. Sadržaj smole u donjim
dijelovima stabla do visine 6 m je
porastao za vrijeme jednog vegetacionog
razdoblja od 2,3 — 3,6 %> na 10,4


— 26,5% i za predvidjeti je, da će još
u toku slijedećih vegetacija dalje rasti.
Uvođenjem ove tehnologije znatno bi
se proširila baza za »proizvodnju« smole,
jer bi se za obogaćivanje drva smo
lom iskoristila stabla određena za proizvodnju
celoluznog drva. Donijelo bi to
koristi i šumskom gospodarstvu, koje bi
uz manje rada iskoristilo više smole
nego smolarenjem. Glavna korist bi bila
u korištenju vlastitih izvora i u sniženju
ovisnosti niza industrijskih grana od
uvoza ove deficitarne sirovine. No pri
tome treba imati na umu, da taj novi
način dobivanja smole nosi sobom daljnje
probleme, koje treba riješiti i to


naročito: kako aplicirati sredstvo za stimulaciju
u sastojinama, gdje se siječe
celulozno drvo i kakve bi tehnološke
mjere i s kojima troškovima zahtijevala
ekstrakcija smole u tvornicama celuloze.


Adämek , I.: Nova technika pro
technologickou pripravu pracovišt I.
čast (Nova tehnika za tehnološku pripremu
radilišta, I dio)


Značenje pripreme proizvodnje i tehnološke
pripreme radilišta za novu eksploataciono
prometnu tehnologiju uključiv
zaštitu protiv erozije tla neuobičajeno
se povećava. Sama tehnološka priprema
radilišta, izvršavana po šumarijama
u građevinskom dijelu usmjerena
je na izgradnju i uređenje puteva za
privlačenje, uređenje i izgradnju odvoznih
putova, uređenje ulaza i izlaza za
vozila i strojeve u sastojine, izgradnju
i uređenje skladišnih i manipulacionih
površina, eventualno izgradnju postojećih
zemljanih ulaznih i izlaznih sekundarnih
puteva i njihovo mjestimično učvršćivanje
za osiguranje pogodnih prilaza
DO jedinim skladištima i si. Među
zadatke ubraja se i sezonsko održavanje,
naročito zemljanih puteva i održavanje
puteva na koncentriranim radilištima
u zimskim mjesecima.


Za izvršenje ovako obimnih radova
potrebna je brojna mehanizacija malog
i velikog kapaciteta. Autor želi u ovom
i slijedećim prilozima dati funkcionalne
i pogonske karakteristike sredstava mehanizacije,
koja su ili će biti šumskim
upravama ponuđena u bližim godinama.


Br. 11.


B 1 u d o v s k y, Z.: Nove tikoly lesniho
hospodärstvi SSSR (Novi zadatci šumskog
gospodarstva SSSR)


Istodobno s donošenjem novog zakona
o šumama prihvatio je Vrhovni Sovjet
SSSR odluku »O mjerama za daljnje
poboljšanje zaštite šuma i racionalno
iskorištavanje šumskih sirovinaproizvoda«. Pri tome se osigurava prije
svega racionalno iskorištavanje drva,
kao i pojačavanje mjera zaštite od požara,
povećanje produktivnosti, šumskih
sastojina, produbi javan je istraživačkih
rješenja aktualnih problema šumskog
gospodarstva, ubrzanje otkrivanja i uvođenja
nove tehnike. U članku je iznesen
sadržaj i priloga diskusije za vrijeme
zasjedanja Vrhovnog Sovjeta.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 103     <-- 103 -->        PDF

S t r n a d, J.: Vedeckotechnickä spolupräce
se SSSR v oblasti lesm´ho hospodärstvi
(Znanstvenotehnička suradnja
sa SSSR u području šumskog gospodarstva)


Povodom 60. godišnjice Velike oktobarske
socijalističke revolucije u članku
je ocijenjen razvoj znanstvenotehničke
suradnje na području šumskog gospodarstva
između ČSSR i Sovjetske unije
od oslobođenja po sovjetskoj armiji
do 1977 godine. Istaknut je zaslužan rad
sovjetskog stručnjaka S. A. Ab ra m ova
u godini 1953. do 1955. Ukratko su
spomenute glavne teme izravne znanstveno
tehničke suradnje i njezini rezultati
u okviru socijalističke integracije
putem podjele rada između čehoslovačkih
i sovjetskih esperata provedene suradnje.


M r a č e k, Z.: Program RVHP pro vyskum
ochranne ülohy a jinych užitečnich
funkci lesa (Program SEV-a za isstraživanje
uloge i drugih korisnih funkcija
šume)


Od 1975. godine odvija se u okviru
SEV-a istraživanje »Zaštitna uloga i druge
korisne funkcije šume«. Cilj ovog
istraživanja se sastoji u utvrđivanju
optimalnih odnosa između racionalnog
šumskog gospodarstva i zaštite okoline.
Veliko obilje tema zahtijevalo je po
djelu u pet djelomičnih zadataka i to
su: vodnogospodarske funkcije šume,
izrada prijedloga za gospodarenje u šumama
za rekreaciju, međusobna izmjena
rezultata istraživanja u modelnim šumama
s funkcijom protiv erozione zaštite,
određivanje ontimalnih parametara
sistema zaštitnih šumskih pojaseva sa
ciljem zaštite tla i povećanja uroda poljoprivrednih
proizvoda, istraživanje zaštine
uloge šume protiv industrijskih
imisija a otpornosti šumskih vrsta drva
protiv njih. Neki već postignuti dielomični
rezultati, na primjer vrednovanje
funkcije šumskih zaštitnih pojaseva u
području Volgograda, rješenje problematike
funkcija šuma za rekreaciju u Mađarskoj,
Rumunjskoj i ČSSR, utvrđivanje
osnova za gospodarenje šumama važnim
za vodno gospodarstvo ČSSR dokazuju,
da će za razdoblje 1976. do 1980.
postavljeni zadaci biti ispunjeni.


Š r o t, M.: Premnoženi obaleće modrinoveho
v Jizerskych horäch (Masovna
zaraza ariševog savijača u Jizerskim gorama)


U 1977. godini je ustanovljena u Jizerskim
gorama pojava ariševog savijača
na površini blizu 7000 ha. Slabi, srednje
jaki i jaki brst, uzrokovan gusjenicama
ovog štetnika je bio konstatiran
u smrekovim sastojinama svih dobnih
razreda u području šumskog pogona
Frydlant, u njegovim revirima Zadni
Studanka, Smedava i Oldrichov; nadalje
u šumskom pogonu Niša, revirima Josefov
Dul i Harcov i konačno u šumskom
pogonu Harrachov, revirima Novy
Svet i Hornf Polubny. Zarazom ariševog
savijača oštećene smrekove sastojine
prostiru se na nadmorskoj visini od 800
do 1100 m. Za utvrđivanje prognoze za
1978. godinu bit će potrebno provesti u
ugroženim sastojinama u zimi kontrolu
jajašaca ovoga štetnika na uzorcima grana
pod binokularnim lupama, da se ustanovi
njihov broj i zdravstveno stanje.


Musi l I.: Nektare problemy použitf
lesnickych rašelinnvch substrätu (Neko
ji problemi upotrebe šumskih tresetnih
supstrata)


Šumski tresetni supstrat (usitnjeni treset
+ umjetno gnojivo — proizvod narodnog
poduzeća Rašelina), koji je bio
isporučen prošle godine našem šumskom
pogonu, bio je vrlo malo vrijedan. Smreke
koji su kao sadnice u tubama na
njemu posađene, osušile su se unutar
jednog tjedna. Analizom substrata se
pokazala nerazmjernost: sadržaj kalija
je kolebao u pojedinim analizama između
11 — 488% a fosfora između 9 —
1110°/o u poređenju s praktičnom normom.
Najviše nas je iznenadio sadržaj
natrija u odumrlim sadnicama, koji je
17 puta premašio onaj u zdravima sadnicama.
Ocjenjuje se, da je ovaj elemenat
dospio za vrijeme transporta u Substrat,
možda za olakšanje istovara iz
željezničkog vagona u zimi.


Adämek , I.: Nova technika pro tehnologickou
pripravu pracovišt´ — II
čast (Nova tehnika za tehnološku pripremu
radilišta — II dio)


U nastavku prvog dijela objavljenom
u broju 10/1977. autor nastavlja s opisom
funkcionalnih i pogonskih karakteristika
strojeva, koji dolaze u obzir za
tehnološku pripremu radilišta, sezonsko
održavanje puteva i protuerozionu zaštitu
tla, koji bi trebali u suradnji s građevinskom
tehnikom velikih kapaciteta
osigurati ekonomski nužnu transportnu
optimalizaciju za progresivnu tehnologiju
sječe i otpreme šumskih proizvoda.


509