DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 97 <-- 97 --> PDF |
de za određivanje optimalnih razmaka, za izvlačenje drva iz šume, Osim toga u oba broja nalazi se po nekoliko kraćih priloga i informacija, koje pojedinačno ne navodimo. 3. Pored preglednosti i sažetosti prilozi se odlikuju i obilnim grafičkim prilozima (fotografija, crtežima i dr). Za primjer prenosimo grafikone kretanja cijena hrastovine i bukovine od 1966. do 1978. godine iz 2. broja Revije. Smatramo, da ovim grafikonima ko mentar nije potreban. O. Piškorić LESNICKA PRACE 56 (1977) Br. 7. Fi ja l a, A.: Ergonomie pestebnich präci (Ergonomija uzgojnih radova) Ergonomskim istraživanjima uzgojnih radova sve do sada bila je posvećena manja pažnja nego djelatnosti eksploatacije. Stoga su u program istraživanja 1971. do 1975. god. bila uvrštena četiri djelomična zadatka iz uzgojne djelatnosti. Rezultati jednoga zadatka (vađenje sadnica, polumehanizirano i mehanizirano) objavljeni su u br. 4/1976. ovog časopisa. U ovom članku autor obrađuje rezultate istraživanja preostala tri zadatka (školovanje sadnica, sabiranje češera, uzgojni zahvati u smrekovim i bukovim mladicama) i na osnovi rezultata istraživanja predlaže: 1. s gledišta fiziologije rada promjenjivati režim radnog dana i brinuti se o njegovom pridržavanju; 2. s gledišta higijene rada bezuslovno pridržavati se odredbe glavnog higijeničara ČRS a u radu s motornim ručnim oruđem upotrebljavati osobna zaštitna sredstva, koja snižuju nepovoljno, djelovanje buke, i pridržavati se odredbe o 11 predaha od 10 minuta kako bi se smanjilo nepovoljno djelovanje vibracije. Za smanjen] ivanje nepovoljnog utjecaja koncentracije CO nužnoje: 1. pridržavati se preporuke proizvođača o održavanju motornog oruđa i upotrebe ispravnog goriva i maziva; 2. tamo, gdje je moguće, provoditi shematske prorede, koje omogućuju brže provjetravanje mladika; 3. u radu odabirati smjer napredovanja protivan kretanjima zraka (vjetra); 4. pridržavati se prijedloga režima radnog dana. P e t r, J.: Vyzkum fyzickeho zatiženi a bespečnosti präce v novvch technologiceh soustredovani drivi v jedlicnatych porostech (Istraživanje fizičkog optereće nja i sigurnosti rada u novim tehnologijama privlačenja drva u sastojinama čenjača). Kao uvod je navedena studija mjerenja fizičkih i neuropsihičkih opterećenja vozača specijalnih šumskih tegljača pri radu na strmim padinama. Predpostavka da će se ovo opterećenje ispoljiti kao faktor ubrzanja bila, nije se ispunila. Fizičko opterećenje vozača garnitura za odvoz drva i zglobnih tegljača u normalnim uslovima rada spada u kategoriju lakog do srednjeteškog rada. Drugi dio priloga čini vrednovanje svih poznatih strojeva za izvlačenje drva s gledišta higijene rada i zaštite od nezgoda. Posljednji dio se bavi vrednovanjem postojećih perspektivnih tehnologija s gledišta podsistema »čovjek« kroz primjenu metode analitičkog vredovanja rada po Euler-Stevensovom sistemu koji sistemom bodova od dvije do više dimenzija kvantificira 18 glavnih i 7 sporednih zahtjeva rada i radne okoline. Pomoću ove metode vrednovano je 26 radnih profesija, koje pridolaze kod proučavanih tehnologija. S t a r e k, E.: Fyzicke zat´aženie pri odvoze dreva (Fizičko opterećenje kod odvoza drva). Tip uređaja za utovar utječe najjače na fizičko opterećenje ljudstva garnitura za odvoz drva. Kod utovara drva autodizalicom fizičko opterećenje koleba na stepenu umjerenog do srednjeteškog rada. Hidraulična poluga za utovar smanjuje radni napor i broj potrebnih radnika. S gledišta fizičkog opterećenja rad na posluživanju hidraulične poluge za utovar je lagan. Rad vozača na vožnji garnitura za odvoz drva može se označiti kao lagan do umjereno težak. Promatrani tipovi vozila zadovoljavaju zahtjeve zdravstvenih propisa što se tiče buke i vibracije kod rada kao i u kabini i na platformi za utovar. Lo k vene , T.: Vliv vyjimecnych klimatichkych podmmeke roku 1976 na lesnf kultury (Utjecaj izuzetnih klimatskih uslova 1976. godine na šumske kulture). U 1976. godini zabilježene su osobite klimatske anomalije i to osobito u pr |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 98 <-- 98 --> PDF |
vom polugodištu. Bio je to prije svega manjak oborina, njihova neravnomjerna razdioba te temperature zraka iznad dugogodišnjeg prosjeka. Od početka pošumljavanja (početak travnja) do konca srpnja dostigle su oborine na području ČSR samo 67°/o od normale, a temperatura zraka bila je viša za 2,8<> C od normale. Ova iznimna situacija očitovala se negativnim povećanjem akutnih i kroničnih šteta na šumskim kulturama. Na dijelu pošumljenih površina u 1976. godini dostigli su gubitci od sušenja osobito visoke vrijednosti prema prosjeku, koji se redovno tolerira i premašivali su 50°/o. Autor dalje analizira utjecaj pojedinih ekoloških faktora kao što su: 1. oštećenja zareznicima, 2. kvaliteta sadnog materijala, 3. kompleks nedostataka tehnologije pošumljavanja, 4. vegetativni pokrivač, i 5. klimatski faktori — suša. U zaključku navodi, da kod racionalnog gospodarenja ne smije se ništa ostavljati slučaju i potrebno je realizirati takve mjere, koje bi isključile slučajnost i zavisnost o vrlo varijabilnim faktorima i onima na koje se ne može djelovati, kao što su klimatski faktori. Zato bi 1976. godina trebala biti izrazita opomena i važna pouka te poziv za dosljedno pridržavanje svih poznatih principa, aktivnom primjenjivanju racionalizacije pošumljavanja. Červinkova, H.: Trizainove herbicidy v lesnich školkach (Trizainski herbicidi u šumskim rasadnicima). Herbicidi na bazi trijazina primjenjivani su od prije mnogo godina radi njihovih dobrih svojstava, prije svega njihovog velikog djelovanja i značajne tolerancije kod drvnog rašća, te njihovog neznatnog toksiciteta prema životinjama i dalje stoga, što oni ne pokazuju nikakva djelovanja prema biocenozi tla, jer nisu niti korozivni niti zapaljivi, nemaju neugodan miris a lahko se primjenjuju i uskladištuju i nisu rastrošni itd. Većina herbicida ove vrsti pokazuje ipak prilično dugotrajno residulano djelovanje. U pojedinim slučajevima ovo je svojstvo vrlo dobro došlo ali na proizvodnim površinama rasadnika ipak je određen oprez na mjestu prije, svega kod opetovane primjene. Da se trijazini i nadalje u rasadnicima s uspjehom primjenjuju, mora se paziti prije svega na točno doziranje i pravilnu primjenu, a uslovi zemljišta moraju se respektirati i triazinska sredstva ne smiju se nikada dva puta u godini primjeniti. Šlambora , P. et Coll.: Použitelnost tecnhologie hydroosevu v lesnickem stavebnictvi (Upotrebivost tehnologije hidrosjetve u šumskom građevinarstvu). Kod gradnje šumskih cesta i skladišta drva rade se opsežni zemljišni radovi od kojih nastaju velike površine ogoljelih otkopa i nasipa iz sterilne zemlje. Protuerozivna zaštita ovih ploha izvodi se zatravljivanjem, kojemu prethodi humusiranje. Redovno manjak humusa uzrokom je, da se ovi radovi izvode u ograničenom opsegu li se potpuno izostavljaju. Posljedica je pojačana erozija, osobitou brdskim predjelima s visokim padavinama. Poteškoće s humusiranjem nagiba odstranjuje tehnologija hidrosjetve. Osnov ove metode je stvaranje tekuće smjese, koja se nanosi na padinu u debljini od oko 1 cm, a radi se mehanizirano. Smjesa sadrži: 1. asfaltnu suspenziju razređenu vodom, koja služi kao vezivo za prihvaćanje sastojaka hidrosjetve na padini, a privremeno i za protuerozivnu zaštitu, 2. sjeme pogodne travne smjese, 3. gnojiva, 4. punilo smjese (slama koja se rasprostire po površini ili se dodaje smjesi kao sjecka). Radi teškoća u nakupu slame autori se kao punilo primjenili i odležanu piljevinu četinjača, svježu piljevinu bukve te mrv- Ijenu koru i osnivaju komparativne površine sa svim svojim punilima. U članku se navode detaljni podaci o sastavima smjesa s punilima i vrednuju postignuti rezultati pokusa. Upoređenjem troškova za osiguranje 1 ha površine metodom hidrosjetve s klasičnom metodom humiziranja i sjetve pokazala se ušteda od oko 22.000,— kčs. Br. 8. Perina , V.: Vliv velikosti seče na rust kultur (Utjecaj veličine sječine na rast kulture). U članku se vrednuje eksperiment, kojim je istraživan utjecaj pomladnih sječa različitih veličina na rast smrekovih, borovih, jelovih, ariševih, duglazijinih, hrastovih i bukovih kultura. Čista sječa pruga od 200 m dužine sa širinama od 20 m, 40 m i 80 m uspoređivani su s pomlađivanjem u krugovima promjera 20 m. Poslije 17 godina od početka pokusa provedeno je vrednovanje rasta kultura i dobijeni su ovi rezultati, ariši i borovi rasli su najbrže na sječina |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 99 <-- 99 --> PDF |
ma širi 80 rn, smreka nije pokazala spomena vrijedne razlike na površinama sječina širokih 80 i 40 m, jela je imala najznačajnije prosječne visine na sječini širine 20 m, duglazija i hrast na jednoj takvoj širi 40 m a bukva je bila iste visine na sve tri širine čiste sječe. Jančarik , V.: Problematika ehorob introdukovanych drevin (Problematika bolesti unošenih vrsti drva). Unošenje stranih vrsta drveća stvara ozbiljno gospodarsko pitanje, jer takvim vrstama drva mora biti posvećena velika pažnja na području zaštite šuma. Neke bolesti uzrokovane gljivama izvan prirodnog areala unošenih vrsta izrastaju u velike štete. Dalje mogu iskonski usko specijalizirani štetnici, koji su o- bično napadali samo jednu vrstu drva ili malo vrsta, poslije prenosa u druge uslove napadati i druge vrste drva prije svega domaće i, zaključno, mogu introducirane vrste drva biti napadnute štetnicima njihovog novog staništa. Članak ukazuje na temelju tipičnih i osnovnih primjera na opasnosti, koje su vezane su unošenjem novih vrsta drveća i naglašuje nužnost higijenske kontrole i šumsko zaštitne njege. Navodi dalje pojave i vrste štetnika i bolesti na duglaziji, borovcu unešenim smrekama i jelama. Temelj zaštite šuma je pravodobno poznavanje opasnosti, redovna kontrola, pridržavanje principa vanjske i unutarnje karantene i svrsihodna primjena sistema za integriranu zaštitu protiv gljivičnih bolesti, s osobitim obzirom prije svega na higijenu sastojina i na sanitarnu brižljivost. Chalup a V.: Možnosti zvyseni ujfmavosti prostokorennych saäzenic pri vysadbe (Mogućnosti povećanja primanja kod sadnje sadnica slobodnog korijenja.) Zapaženo je nestajanje vlage kod slobodno zakorijenjenih sadnica smreke i bora poslije njihovog vađenja iz tla. Kod sadnica koje su se nalazile u stadiju vegetativnog mirovanja gubitci vode bili su znatno manji nego kod sadnica u stanju rasta. Korjenje ovih sadnica izgubilo je vlagu znatno brže nego njihovi nadzemni dijelovi. Broj umrlih sadnica, koje su ležale duže vrijeme slobodno na zraku, bio je vrlo visok, a visinski prirast preživjelih sadnica reduciran. Bolje rezultate u zakorjenjivanju i prirastu su pokazale one sadnice, čije je korijenje bilo tretirano Agricolom ili takve koje su bile uskladištene u vlaž nom tresetu. Kocman , J.: Težba surove pryskyrice na LZ Trebon (Sabiranje sirove smole na Šumariji Trebon). Sirova smola i iz nje destilacijom dobiveni kolofonij i terpentin neophodne su sirovine u gotovo svim granama industrije. Mi ih dobivamo iz uvoza. Cijene ovih sirovina, deficitarnih na svjetskim tržištima stalno rastu. Stoga je bilo ocijenjeno, da se iskoriste neki izvori sirovina, pa je 1975. godine uvedeno pokusno dobivanje sirove smole na živim borovima u demonstracionom objektu Šumarije Trebon. U prvoj godini počela je produkcija na 76,25 ha borovih starih sastoiina, koje su određene za sječu poslije 5 godišnjeg smolarenja. Rezultati prvih dvaju godina ovoga pokusnog smolarenja pokazali su, da su takovim borovima dobri uslovi za smolarenje. Vyslouzil, J.: Les a drevo z hlediska vyskumu (Šuma i drvo s gledišta istraživanja.) Posljednjih godina javnost je putem brojnih članka dnevne i stručne štampe obavještena o opasnosti iscrpljivanja svjetskih zaliha neobnovljivih izvora sirovina za podmirivanje ljudskih potreba, ali se pri tome pažnja obraća također i obnovljivim izvorima sirovina, među koje spada, osim ostaloga, i drvo — glavni proizvod šumskog gospodarstva. Autor u članku obrađuje ulogu i važnost šuma u očuvanju životne sredine i potrebu razumnog iskorištavanja toga obnovljivog izvora sirovina, da ne bude dovedena u opasnost od iscrpljenja drvnih zaliha. Obrađuje zatim specifičnost ove proizvodnje, koja iskorišćuje sunčano svjetlo i toplinu u osnovnom procesu — fotosinteze i uspoređuje je s ugljenom, naftom i zemnim plinom u osnovi proizvodima rastvaranja biljnih i životinjskih organizama, koji su u davno vrijeme koristili za svoj život sunčanu energiju. Spaljivanjem ovih fosilnih izvora energije mijenja se koncentracija C02 u zraku i njezin utjecaj na fotosintezu, koja uz ostale povoljne faktore (toplina, vlaga, minerali i dr.) uvjetuje proizvodnju drva. Prikazuje dalje odnose ukupne i korištene biomase u smrekovim i bukovim šumama i ulogu nekorištenog dijela biomase (panjevina, korijenje, granjevina i otpadak) u ostva |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 100 <-- 100 --> PDF |
renju supstrata, koji služi kao izvor biogenih elemenata u procesu humifikacije. U zaključku navodi, da će šume i drvo u doba naučnotehničke revolucije i traženja daljnjih izvora energije i sirovina te opasnosti pogoršanja životne sredine, biti jedan od glavnih izvora interesa osnovnog i primjenjenog istraživanja. Br. 9. Novotny , M.: Automatizovane systemy rizeni v lesnim hospodärstvi (Automatizirani sistemi upravljanja u šumskom gospodarstvu). U članku se pretresaju nekoja pitanja koja se odnose na izgradnju automatiziranog sistema upravljanja pogona državnih šuma (ASUP). S obzirom na visoke nabavne troškove računske tehnike naglašena je nužnost njezinog iskorištenja izravno u procesu upravljanja a ne samo kao pomoćno oruđe. Ukratko se karakteriziraju funkcije koje treba da taka ASUP — sistem upravljanja u šumskom gospodarstvu ispunjava, dalje razlike između dosadanje i predložene primjene računskih uređaja, kao i radne i psihološke probleme koje treba očekivati uvođenjem ASUP-a u pogonsku praksu. Lok vene, T.: Podklady pro vyber obalenych säzenic k zalesnoväni (Osnove za izbor sadnica u tubama za pošumljavanje). Kod uvođenja sadnica u tubama (omotima) kod pošumljavanja treba imati na umu da je odlučujući kriterij za ocjenjivanje tehnologije i izbor tipa tube (omota) za uzgoj sadnica rast sadnica nakon sadnje, vrednovan u zavisnosti o ekonomskim pokazateljima cijelog procesa (uzgajanje i pošumljivanje). Za pošumljavanje je optimalan takav sadni materijal u tubama jer nema šoka od presađivanje, a koji nakon sadnje intenzivno prirašćuje, otporan je prema izmjenjenim uslovima sredine, te ga je moguće saditi tokom cijele godine i si., ali ujedno je i jamstvo, da će iz njega biti uzgojena kvalitetna sastojina. Autor razrađuje ovu problematiku u poglavljima: Omoti (tube) koji nedozvoljavaju prorašćivanje korjenja, — Omoti koji ne ograničavaju prorašćivanje korjenja, — Utjecaj vrste zemlje u omotu, — Utjecaj veličine omota, — Principi za izbor omota i sadnica u omotima. Perina , V.: K otäsce velikosti holoseči v horoskych polochäch (X pitanju veličine čistih sječa u brdskirii položajima). Kod izbora dimenzija površina čiste sječe u brdskim položajima je nužno da se ocijeni njihov utjecaj na okolinu s gledišta traženih zaštitnih funkcija šume i s gledišta sigurnosti planiranog sastava kultura po vrstama drva. U prilogu se analiziraju utjecaji dimenzija površina čistih sječa na mikroklimu, gospodarenje u vezi sa sniježnim pokrovom i erozijom zemljišta. Dalje su navedeni rezultati mjerena rasta smreka i bukava na različitim širinama sječina. U zaključku su preporučene predhodne optimalne širine i dužine površina čistih sječa u brdskim položajima s gledišta vodnog gospodarstva, sprečavanja erozije i proizvodnje drveta. K u d e 1 a, M.: Chemicke vychovne zäsahy v jehlicnatych porostech a potkorni hmyz (Kemijski uzgojni zahvati u sastojinama četinjača i potkornjaci.) U petnaestogodišnjim sastojinama smreke i bora istraživana je pojava potkornjaka na oborenim i stojećim stablima, koja su bila usmrćena injekcijama Reglone. Rezultati su pokazali da su oborena stabla bila povoljnija za razvoj primarnih vrsti štetnika i naročito u smrekovim sastojinama prije svega Pityogenes chalographus L., u borovim sastojinama Myelophilus piniperda L. Kemijski usmrćena stabla bila su napadnuta vrstom Pissodes piniphilus Host., a u dijelovima ispod mjesta aplikacije injekciiama Relone običnim štetnikom Trypodendron Iineatum 0.1 i prije svega s Hylurgops palliatus Gill. Skoupy , J.: Pestovani semenačku na substrätech s kurom (Uzgajanje biljaka na supstratima s korom). Brza intenzifikacija rasadničarske proizvodnje do znatne mjere uslovljena je dovoljnom zalihom pogodnih materijala za supstrate. Stoga su osnovani pokusi korištenjem smrekove kore kompostirane dvije godine, duhanska prašina kompostirana jednu godinu, grabijevina igličja poluraspadnuta i treset. U substratima je upotrebljena kora s duhanskom prašinom 1:1, 2:1 i 3:1, zatim kora s grabljevinom igličja u istim odnosima i onda kora s tresetom u istim odnosima (u svemu 9 kombinacija). U zaključku se navodi, da je kompostiranu koru |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 101 <-- 101 --> PDF |
moguće iskoristiti u smjesi s tresetom, grabljevinom igličja ili kompostiranom duhanskom prašinom za pripremu substrata za uzgajanje biljaka bora i smreka. Treset je moguće djelomice zamijeniti odpatkom duhanske prašine ili grabljevinom igličja tamo gdje to potrebne zalihe ovoga materijalno omogućuju. S povećanim učešćem kompostirane kore iznad 50°/o u supstratu kora — grabljevina ili kora — treset (sve do odnosa 3:1) kvaliteta se biljaka većinom nešto pogoršava. S povećanim učešćem kore u substratu kora — duhanska prašina od odnosa 1:1 do odnosa 3:1 kvaliteta biljaka smreke donekle pogoršava. Bartož, Z. i Ca eh, B.: Prostorove bunky v by tove vystavbe (Prostorne jedinice u stambenoj izgradnji). Tradicionalna gradnja stanova od zidova iz cigle zahtijeva veliki intenzitet i utrošak rada uz značajni broj zidara. Stoga su svuda traženi putevi za snižavanje utroška rada i to prije svega premještanjem proizvodnje u što većoj mogućoj mjeri s gradilišta u radionice i uvođenjem suhe montaže i na industrijski način kompletiranih gotovih dijelova. Građevinski pogon istočno čeških državnih šuma u Hradec Kralove ima izrađen projekt, u kojem primjenjeni sistem konstrukcija ima cilj maksimalnu prefabrikaciju i kompletiranje jedinica u proizvodnim radionicama. To je kombinacija prostornih jedinica, poprečnih nosivih zidova i potpuno gotovih komletiranih građevinskih elemenata. Martinova, J.: Rust a vyvoj korenu pri pestoväni säzem´c v obalech (Rast i razvoj korijenja kod uzgoja sadnica u omotima) Kod proizvodnje sadnica u omotima (tubama) šumskih vrsta drva leži problem prije svega u prorašćivanju korijenja donjeg sloja i u nastajanju korijenovog sistema deformiranoga u obliku spirale. Prodiranje korijenja u podlogu bit će spriječeno najbolje sadnjom biljaka na »zračnom jastuku«. Eksperimentira se također s podlogama, koje sadrže spojeve bakra. Da se spriječe deformacije u obliku spirala, mora biti odabrana prava veličina i oblik omota (tube), a također i vrijeme ostajanja sadnica u omotima. Kod skraćivanja zadržavanja sadnica u omotima mora se obratiti pažnja ritmu rasta korijenja prema godišnjim dobima. Br. 10. H o u t, J.: Komplexni peče o pracovm´ky lesnfho hospodärstvi se dale rozviji (Kompleksna briga o radnicima šumskog gospodarstva dalje se razvija) Povećanje životnog i kulturnog nivoa zaposlenih spada među osnovne ciljeve uspješnog socijalističkog društva. Socijalni razvoj je pak tijesno vezan i uslovljen ekonomskim razvojem rasta proizvodnje, produktivnosti rada i kvalitete proizvodnje uz sniženje troškova na samoj proizvodnji. Izvršenje ovih važnih zadataka nije moguće osigurati samo materijalnom zainteresiranošću radnika uz osiguranje visoke socijalne sigurnosti i razine zarade. Osim toga veliko značenje ima ukupna klima i sredina, u kojoj ljudi rade, kultura i sigurnost rada, mogućnost stvaralačkog i interesnog djelovanja, postupaka nadređenih, različite mogućnosti rekreacije, kvalitetna prehrana na radu i dr. Uprave poduzeća i sindikalne organizacije imaju zadatak, da izrade kompleksne programe brige o zaposlenima za tekuću petoljetku, čiji je cilj prije svega stabilizacija zaposlenih, naročito radnika i mladeži, i sistematsko poboljšanje radne sredine te briga o zdravlju zaposlenih. Radi se naročito o modernizaciji socijalnih institucija, proširivanju prehrane u pogonu uključiv dovoz toplog obroka na radilište, proširenje dopreme radnika na radilište i povećavanju broja i kvalitete obaveznih i neobaveznih preventivnih liječničkih pregleda. U sigurnosti rada radi se o opskrbi zaposlenih zaštitnom odjećom i pomagalima. Istodobno se posvećuje pažnja uklanjanju fizički napornog rada. Povećana briga bit će posvećena naročito ženama, ženama s djecom i starim građanima. U području životnih uslova davat će se i nadalje zajmovi za gradnju obiteljskih kućica i stanova zaposlenih a predviđa se izgradnja stanova poduzeća. B 1 u d o v s k y, Z.: Novy lesni zakon SSSR (Novi zakon o šumama SSSR) Najviši sovjet SSSR je prihvatio 17. 6. 1977. novi zakon o šumama »Osnovi šumarskog zakonodavstva Saveza SSR 1 saveznih republika«. U članku je naveden sadržaj ovoga zakona, koji će služiti kompleksnom iskorištavanju i efikasnoj zaštiti šuma. Zakon se nadovezuje na lenjinski dekret Sveruskog cen 507 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 102 <-- 102 --> PDF |
tralnog izvršnog komiteta »0 šumama« od 27. 5. 1918., u kojem su utvrđeni glavni principi socijalističke organizacije šumskog gospodarstva. Š i k a, A.: Pestov&ni douglasky v ČSR (Uzgajanje duglazije u ČSR) U svim zemljama zapadne Evrope i mnogim drugim pristupa se unošenju duglazije u velikom opsegu kao jedne od najvažnijih gospodarskih vrsti. Dosadanji, ne uvijek zadovoljavajući rezultati unošenja duglazije u sastojine ČSR, uzrokovani su od provenijencije sadnica, koja nije odgovorala našim uslovima, dalje što nisu respektirana njezina biološka svojstva i ekološki zahtjevi, što nisu bile primjenjene pravilne metode sadnje, i konačno, zbog nedovoljne zaštite sadnica protiv oštećivanja od divljači. Nasuprot tome brojne uspješne kulture, prije svega stari nasadi, izvrsnog rasta dokazuju, da unošenje duglazije predstavlja jedan od puteva za povišenje produkcije naših šuma. Kudela , M.: Patri budoucnost ziskäväni pryskyrice bez smolareni (Pripada li budućnost dobivanja smole bez smolarenja? Injekcijama s 4 — 6°/o Paraquata i Diquata u žive borove žive stanice ksilema stimulirane su na povećanu proizvodnju smole. Smola se gomila u lumenima tra heida. Prema predhodnim rezultatima najbolje se pokazalo injektiranje automatskom sjekiricom za kemizaciju Hypo, kojom jedan radnik za 17 do 20 sati tretira 1000 borovih stabala uz potrošnju 12 do 15 litara odgovarajućeg razređenog sredstva. Sadržaj smole u donjim dijelovima stabla do visine 6 m je porastao za vrijeme jednog vegetacionog razdoblja od 2,3 — 3,6 %> na 10,4 — 26,5% i za predvidjeti je, da će još u toku slijedećih vegetacija dalje rasti. Uvođenjem ove tehnologije znatno bi se proširila baza za »proizvodnju« smole, jer bi se za obogaćivanje drva smo lom iskoristila stabla određena za proizvodnju celoluznog drva. Donijelo bi to koristi i šumskom gospodarstvu, koje bi uz manje rada iskoristilo više smole nego smolarenjem. Glavna korist bi bila u korištenju vlastitih izvora i u sniženju ovisnosti niza industrijskih grana od uvoza ove deficitarne sirovine. No pri tome treba imati na umu, da taj novi način dobivanja smole nosi sobom daljnje probleme, koje treba riješiti i to naročito: kako aplicirati sredstvo za stimulaciju u sastojinama, gdje se siječe celulozno drvo i kakve bi tehnološke mjere i s kojima troškovima zahtijevala ekstrakcija smole u tvornicama celuloze. Adämek , I.: Nova technika pro technologickou pripravu pracovišt I. čast (Nova tehnika za tehnološku pripremu radilišta, I dio) Značenje pripreme proizvodnje i tehnološke pripreme radilišta za novu eksploataciono prometnu tehnologiju uključiv zaštitu protiv erozije tla neuobičajeno se povećava. Sama tehnološka priprema radilišta, izvršavana po šumarijama u građevinskom dijelu usmjerena je na izgradnju i uređenje puteva za privlačenje, uređenje i izgradnju odvoznih putova, uređenje ulaza i izlaza za vozila i strojeve u sastojine, izgradnju i uređenje skladišnih i manipulacionih površina, eventualno izgradnju postojećih zemljanih ulaznih i izlaznih sekundarnih puteva i njihovo mjestimično učvršćivanje za osiguranje pogodnih prilaza DO jedinim skladištima i si. Među zadatke ubraja se i sezonsko održavanje, naročito zemljanih puteva i održavanje puteva na koncentriranim radilištima u zimskim mjesecima. Za izvršenje ovako obimnih radova potrebna je brojna mehanizacija malog i velikog kapaciteta. Autor želi u ovom i slijedećim prilozima dati funkcionalne i pogonske karakteristike sredstava mehanizacije, koja su ili će biti šumskim upravama ponuđena u bližim godinama. Br. 11. B 1 u d o v s k y, Z.: Nove tikoly lesniho hospodärstvi SSSR (Novi zadatci šumskog gospodarstva SSSR) Istodobno s donošenjem novog zakona o šumama prihvatio je Vrhovni Sovjet SSSR odluku »O mjerama za daljnje poboljšanje zaštite šuma i racionalno iskorištavanje šumskih sirovinaproizvoda«. Pri tome se osigurava prije svega racionalno iskorištavanje drva, kao i pojačavanje mjera zaštite od požara, povećanje produktivnosti, šumskih sastojina, produbi javan je istraživačkih rješenja aktualnih problema šumskog gospodarstva, ubrzanje otkrivanja i uvođenja nove tehnike. U članku je iznesen sadržaj i priloga diskusije za vrijeme zasjedanja Vrhovnog Sovjeta. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 103 <-- 103 --> PDF |
S t r n a d, J.: Vedeckotechnickä spolupräce se SSSR v oblasti lesm´ho hospodärstvi (Znanstvenotehnička suradnja sa SSSR u području šumskog gospodarstva) Povodom 60. godišnjice Velike oktobarske socijalističke revolucije u članku je ocijenjen razvoj znanstvenotehničke suradnje na području šumskog gospodarstva između ČSSR i Sovjetske unije od oslobođenja po sovjetskoj armiji do 1977 godine. Istaknut je zaslužan rad sovjetskog stručnjaka S. A. Ab ra m ova u godini 1953. do 1955. Ukratko su spomenute glavne teme izravne znanstveno tehničke suradnje i njezini rezultati u okviru socijalističke integracije putem podjele rada između čehoslovačkih i sovjetskih esperata provedene suradnje. M r a č e k, Z.: Program RVHP pro vyskum ochranne ülohy a jinych užitečnich funkci lesa (Program SEV-a za isstraživanje uloge i drugih korisnih funkcija šume) Od 1975. godine odvija se u okviru SEV-a istraživanje »Zaštitna uloga i druge korisne funkcije šume«. Cilj ovog istraživanja se sastoji u utvrđivanju optimalnih odnosa između racionalnog šumskog gospodarstva i zaštite okoline. Veliko obilje tema zahtijevalo je po djelu u pet djelomičnih zadataka i to su: vodnogospodarske funkcije šume, izrada prijedloga za gospodarenje u šumama za rekreaciju, međusobna izmjena rezultata istraživanja u modelnim šumama s funkcijom protiv erozione zaštite, određivanje ontimalnih parametara sistema zaštitnih šumskih pojaseva sa ciljem zaštite tla i povećanja uroda poljoprivrednih proizvoda, istraživanje zaštine uloge šume protiv industrijskih imisija a otpornosti šumskih vrsta drva protiv njih. Neki već postignuti dielomični rezultati, na primjer vrednovanje funkcije šumskih zaštitnih pojaseva u području Volgograda, rješenje problematike funkcija šuma za rekreaciju u Mađarskoj, Rumunjskoj i ČSSR, utvrđivanje osnova za gospodarenje šumama važnim za vodno gospodarstvo ČSSR dokazuju, da će za razdoblje 1976. do 1980. postavljeni zadaci biti ispunjeni. Š r o t, M.: Premnoženi obaleće modrinoveho v Jizerskych horäch (Masovna zaraza ariševog savijača u Jizerskim gorama) U 1977. godini je ustanovljena u Jizerskim gorama pojava ariševog savijača na površini blizu 7000 ha. Slabi, srednje jaki i jaki brst, uzrokovan gusjenicama ovog štetnika je bio konstatiran u smrekovim sastojinama svih dobnih razreda u području šumskog pogona Frydlant, u njegovim revirima Zadni Studanka, Smedava i Oldrichov; nadalje u šumskom pogonu Niša, revirima Josefov Dul i Harcov i konačno u šumskom pogonu Harrachov, revirima Novy Svet i Hornf Polubny. Zarazom ariševog savijača oštećene smrekove sastojine prostiru se na nadmorskoj visini od 800 do 1100 m. Za utvrđivanje prognoze za 1978. godinu bit će potrebno provesti u ugroženim sastojinama u zimi kontrolu jajašaca ovoga štetnika na uzorcima grana pod binokularnim lupama, da se ustanovi njihov broj i zdravstveno stanje. Musi l I.: Nektare problemy použitf lesnickych rašelinnvch substrätu (Neko ji problemi upotrebe šumskih tresetnih supstrata) Šumski tresetni supstrat (usitnjeni treset + umjetno gnojivo — proizvod narodnog poduzeća Rašelina), koji je bio isporučen prošle godine našem šumskom pogonu, bio je vrlo malo vrijedan. Smreke koji su kao sadnice u tubama na njemu posađene, osušile su se unutar jednog tjedna. Analizom substrata se pokazala nerazmjernost: sadržaj kalija je kolebao u pojedinim analizama između 11 — 488% a fosfora između 9 — 1110°/o u poređenju s praktičnom normom. Najviše nas je iznenadio sadržaj natrija u odumrlim sadnicama, koji je 17 puta premašio onaj u zdravima sadnicama. Ocjenjuje se, da je ovaj elemenat dospio za vrijeme transporta u Substrat, možda za olakšanje istovara iz željezničkog vagona u zimi. Adämek , I.: Nova technika pro tehnologickou pripravu pracovišt´ — II čast (Nova tehnika za tehnološku pripremu radilišta — II dio) U nastavku prvog dijela objavljenom u broju 10/1977. autor nastavlja s opisom funkcionalnih i pogonskih karakteristika strojeva, koji dolaze u obzir za tehnološku pripremu radilišta, sezonsko održavanje puteva i protuerozionu zaštitu tla, koji bi trebali u suradnji s građevinskom tehnikom velikih kapaciteta osigurati ekonomski nužnu transportnu optimalizaciju za progresivnu tehnologiju sječe i otpreme šumskih proizvoda. 509 |