DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 35 <-- 35 --> PDF |
MJESTO I ZNAČAJ PREBORNIH ŠUMA A POSEBNO ONIH OGULINSKOG ŠUMSKO-PRIVREDNOG PODRUČJA, U ŠUMARSTVU SR HRVATSKE PETAR NEŽIĆ. dipl. inž. šum. Šumsko gospodarstvo Ogulin UVOD Sveukupna šumska površina SR Hrvatske obrasla šumom i neobrasla iznosi 2,400.000 ha ili 42,4°/o površine Republike. Šumovitost — odnos obrasle šumske i ukupne površine nešto je manji — 2,060.000ha ili 36,4%>. Po Statističkom godišnjaku SR Hrvatske za 1978. godinu od ukupne obrasle šumske površine na društvene šume otpada 1,559.000 ha ili 75,9°/o, od toga na kontinentalni dio 1,116.000 ha — 54,0°/o. Predmet našeg daljeg izlaganja biti će samo ove ekonomske šume kontinentalnog dijela SR Hrvatske, jer su jedino one međusobno uporedive, a zanemarit ćemo oko 500.000 ha privatnih i 450.000 ha površina kraškog područja neznatna ekonomskog značenja. Budući da su opći podaci koje smo crpili iz statističkog godišnjaka razvrstani po općinama, to smo preborno područje formirali zbirom podataka Općina Crikvenice, Čabra, Delnica, Ogulina, Vrbovskog i Senja zajednice općina Rijeka te Otočca i Titove Korenice zajednice općina Gospić, područje krša zbirom podataka ostalih općina zajednica općina Rijeka i Gospić te zajednice općina Split — razlika daje područje jednodobnih šuma. Premda ovi podaci nisu dovoljno točni, vjerujemo da zadovoljavaju svrhu našeg prikaza( podaci o ukupnoj površini i zaposlenosti), budući da su osnovni podaci koji pokazuju odnose područja prebornih i jednodobnih šuma uzeti iz šumsko-gospodarskih osnova šumskih gospodarstava — 1978. godine. 1) PODRUČJE PREBORNIH ŠUMA U ŠUMARSTVU SR HRVATSKE 1.1 Količinski odnosi Preborne šume čine 30°/o aktivnih i pasivnih potencijala kontinentalnog područja SR Hrvatske, koje je obuhvaćeno šumsko-privrednim područjima. To pokazuju donji podaci: Od ukupno 1,116.000 ha šuma kontinentalnog područja na preborno područje otpada 339.000 ha prema 777.000 ha jednodobnog područja — 30,4% : 553 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 36 <-- 36 --> PDF |
69,6%. Slično se odnose obrasle i neobrasle površine, dok je odnos očuvanih (s kulturama) povoljniji za jednodobno područje — 247.000 ha : 626.000 ha ili 28,3Vo : 71,7°/o. No, preborno područje obiluje panjačama i neobraslim površinama — 64.000 : 131.000 ha, te posebno zaštitnim i šumama posebne namjene — 25.000 : 20.000 ha u jednodobnim šumama. Preborno područje bogatije je drvnih zalihama, raspolaže s 35´°/» fonda Republike (67,100.000 m3 : 123,900.000 m3) uz napomenu da neuporedivo vrijedniji hrast učestvuje u zalihi jednodobnih šuma sa 41"/«, a četinjače u drvnom fondu prebornih šuma sa 48%. Odnos godišnjeg prirasta i sječivih količina — etata — manje je povoljan za preborno područje — 29% : 71´%, pri čemu jednodobne šume prirašćuju s 3,1% ili 5,6 m3/ha a preborne manje — s 2,4% radi načina gospodarenja i, također, 5,6 m3 po ha. Od godišnje sječe u količini od 1,250.000 m3 u prebornim i 3,100.000 m3 u jednodobnim šumama izradi se 3,650.000 m3 neto sortimenata — 27 : 73% u korist jednodobnih šuma, — međutim preborno područje daje 33% oblovine (od 1,950.000 m3) a svega 20% cijepanog drva (od 1,700.000 m3). Dobar dio bukove sirovine ostaje u šumi neizrađen radi nestimulativne prodajne cijene, a u posljednje vrijeme i pomanjkanja radnika — sječara. 1.2 Drugi pokazatelji Poznate su orografske, terenske, klimatske i druge razlike između gorovitog kraškog prebornog područja i brdovito-ravničarskog područja jednodobnih šuma s višestruko vrijednijim vrstama drveća te daleko povoljnijim i jeftinim uslovima korištenja šuma. Otvorenost šuma podaci za kraj 1977. godine to također potvrđuju. Tada je preborno područje raspolagalo s 2.900 km šumskih cesta (42,2%) uz otvorenost šuma od 9,2 km/1000 ha prema 5,2 km/1000 ha jednodobnog područja. Istovremeno planovima izgradnje za razdoblje 1978—1987. preborno područje predvidjelo je izgraditi 970 km cesta (38,2%) prema 2.312 km jednodobnog područja. Nesrazmjer prema godišnjem etatu i planiranim jedinicama je očit. Od 14.800 zaposlenih u šumarstvu krajem 1976. godine, 4.716 (32%) radilo je u prebornom području. Međutim po ostvarenom dohotku za razdoblje 1972—76. taj odnos iznosi 30% : 70%, a u akumulacija 25% : 75%. Dohodak po m3 prosječnog etata manji je u prebornom području za 41 N dinar, a akumulacija za 47 N dinara. Ekonomski efekti gospodarenja, radi višestruko veće tržne cijene hrasta i jasena, — mnogo su veći u području jednodobnih šuma uz uložen jednak ili čak manji rad. 2. ŠUMARSTVO I DRVNA INDUSTRIJA — GLAVNE PRIVREDNE DJELATNOSTI PREBORNOG PODRUČJA Važnost šuma za preborno područje pokazuje njegova šumovitost od 57,4% : 31,7% za jednodobno područje i posebno struktura zaposlenih. Dok je udio jednodobnog područja u zaposlenima SR Hrvatske 65,7%, dio pre 554 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 37 <-- 37 --> PDF |
bornog područja iznosi svega 3,3% prema udjelu stanovništva od 4,4% i ukupnoj površini od 15,2°/o. Od zaposlenih u šumarstvu Republike na jednodobne šume otpada podjednaki postotak tj. 65,6*Vo, a na preborno 28,7°/o, — 9 puta više od udjela u ukupnoj zaposlenosti. Značaj šuma i šumarstva za preborno područje potvrđuje još više zaposlenosti u drvno-prerađivačkom kompleksu u odnosu na zaposlene u industriji i rudarstvu. Od zaposlenih u industriji i rudarstvu Republike na radnike šumsko-drvnoprerađivačkog kompleksa otpada 9,8!D/oi, u jednodobnom području 12,3 a u prebornom čak 51%. Ove brojke govore dovoljno. Zanimljivo je da je odnos zaposlenih prebornog područja u šumsko- drvno-prerađivačkom kompleksu vrlo nepovoljan za preborno područje. Odnos je naime svega 23,2 : 76,8 te ukazuje na prenisku razvijenost drvne industrije prebornog područja u odnosu na površinu, drvnu zalihu, prirast i etat. No, bez obzira na ovaj odnos navedeni podaci govore o vanrednoj važnosti šumarstva i drvno-prerađivačkom kompleksa za preborno područje. 3. OGULINSKO ŠUMSKO PRIVREDNO PODRUČJE na na prostoru od mora između Senja i Povila do Plitvičkih jezera. Osnovane 3.1 Šumsko gospodarstvo Oguliti Opć i podaci : niDiobnom odlukom od 15. kolovoza 1878. Ogulin dodijeljeno je 105.174 rala (60.528 ha) godine Imovnoj općišuma i šumskih površi su Šumarije: Krivi Put, Modruš, Brinje, Plaški i Drežnik. Istovremeno oformljene su državne Šumarije Jasenak i Ogulin s površinom od 21.600 ha. Tako današnje područje Šumskog gospodarstva Ogulin sastoji se od 47%> bivših imovinskih šuma, 26% državnih, 23 Ogulin je bio sjedište IO sve do oslobođenja, a kasnije sjedište šumarstva u raznim organizacionim oblicima osim u vremenu od 1945—47., kad šumama upravlja okružni NOO Karlovac. ŠG Ogulin osnovano je i djeluje od 1. VII 1960. godine. 1.095 zaposlenih radi u 9 OOUR-a i RZZS. Nosioci proizvodnje su Šumarije: Brinje, Drežnica, Jasenak, Josipdol, Gomirje, Ogulin i Plaški, građevinski pogon s traktorskom grupom te Tehnička radiona. Od 149.000 ha ukupne površine područja na šume i šumska zemljišta otpada 96.000 ha — 62%, od čega je pod upravom ŠG-a 88.500 ha — 59%. Znatne su visinske i klimatske razlike između najviših zapadnih predjela — Bjelolasica (1533 m) i obala Mrežnice (180 m). Teren obiluje poznatim fenomenima krasa, no tlo i oborine pogodne su za rast šuma. Obzirom na veliku visinsku razvedenost i vrlo različite uvjete rasta šumskog drveća površina šuma razdjeljena je u 4 lokalno određena visinska pojasa: — Prigorje (200—500 m) — područje šume hrasta kitnjaka i ob. graba, obuhvaća 20% površina a samo 7,5´% drvne zalihe. U njemu se nalazi glavnina panjača, neobraslog i kultura; |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— Brdski pojas (500—800 m) zauzima 57% površina i 56% drvne zalihe. Sjeverno-istočno od željezničke pruge Zagreb-Split obrasta ga brdska bukova šuma, a u Kapelskom području mješovita šuma jela-smreka-bukva — 50% ovih šuma; — Sredogorje (800—1200 m) izrazito je područje šuma jele-smreke-bukve. Na 22J/c> površine nalazi se zaliha od 36%>. Ovdje su dijelom neotvorene šume i s toga nagomilane zalihe često prašumskog izgleda. Ipak i u ovom području čiste bukove sastojine dolaze na 20%» ovih površina; — Gorski pojas iznad 1200 m — pojas je predplaninske bukve, klekaste u najvišim usponima te bora krivulja na Bjelolasici i Kleku. Površine, drvna zaliha, prirast — etat i otvorenost Šumsko gospodarstvo Ogulin površinom i zalihama je jedno od najvećih Šumskih gospodarstava Republike — gospodari sa 8% površina i 8,8% drvnih zaliha, raspolaže sa 6,7% prirasta i 8,2%sječa Republike, proizvodi 9,1% oblovine i 4% prostornog drva, zapošljava 7,1 radnika i ima 8,1% cesta. Od 88.500 ha ukupne površine na zaštitne i šume posebne namjene otpada 5.500 ha — 6,2%, ostatak su od 83.000 ha ekonomske šume i to: u neobraslim površinama — 13.000 ha — 14,8% i obraslim površinama — 70.000 ha — 79´/». Obrasle površine su: — očuvane sjemenjače 51.000 ha — 57,6% — degrad. sjemenjače 4.000 ha — 4,5% — panjače ´ 13.000 ha — 14,7% — kulture četinjača 2.000 ha — 2,2% Trećina ekonomske površine nisko je proizvodna ili neobrasla, a radi se o plodnim i veoma povoljno, uz ceste i naselja, smještenim površinama, Od ukupno 17,000.000 m3 drvne zalihe na ekonomske šume otpada 15,950.000 m3 — 228 m3/ha — četinjača 43%. Mješovite šume jele-smreke-bukve obrastaju 39.000 ha sa zalihom od 12,300.000 m3 — 318 m3/ha — 50% četinjača, bukove sastojine 9.600 ha s 2,100.000 — 217 m3/ha. Godišnji prirast svih šuma iznosi 360.000 m3 — 5,08 m3/ha — 2,19%, kod četinjača svega 2,0%. Godišnji etat manji je od prirasta — 350.000 m3 : četinjača 114.000 m3 = 80% prirasta i listača 236.000 m3 = 105% prirasta. Sa 630 km cesta, što prolaze šumskim područjima, otvorenost je dostigla 9,0 km na 1000 ha obrasle površine a 10 km/ha u sjemenjačama. Polovica svih cesta, 305 km, sagrađeno je za vrijeme ŠG Ogulin. Još neki podaci Sve OOUR posluju pozitivno. Šumarije i RZSS rade u novosagrađenim poslovnim prostorijama, a za strane radnike otvorena je (Gomirje) ili se podiže (Jasenak) veoma komforna radnička nastamba. Ujedinjavanjem trak 556 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 39 <-- 39 --> PDF |
tora mehanizacija vuče brže se razvija, a rasadnik Oštarije površine 20 ha i dobro opremljen može proizvoditi 2,000.000 kom školovanih sadnica godišnje (danas, nažalost, iskorišten sa 35% kapaciteta). Samoupravljanje, školovanje radnika, kao i briga o poboljšanju životnih uvjeta zaposlenih na primjernoj su razini. Ipak najvećim dostignućem smatramo izgradnju šumskih cesta, dostignut nivo otvorenosti šuma i doprinos Šumskog gospodarstva u modernizacijijavnih prometnica područja. S pravom smatramo Šumsko gospodarstvo Ogulin, sređenom ,a u poslijednje vrijeme i sve uspješnijom radnom organizacijom. 3.2 Šumarstvo i drvo-prerađivačka industrija ogulinskog pogručja Na 1490 km2 ogulinskog područja živi 44.000 stanovnika, jedva 30-tak po km2. Od 8.200 stanovnika — 18,6% u šumarstvu i drvo-prerađivačkoj industriji s Tvornicom Plaški radi 2.940 radnika — 36°/». Razvitkom drvo-prerađivačke industrije — jedino na drvnoj sirovini planira se značajniji razvoj područja i zaposlenosti — taj odnos će se znatno poboljšati. Otuda prvorazredni značaj šumarstva za ovo područje. Nerazvijenost našeg drvo-prerađivačkog kompleksa potvrđuje podatak da od 2.940 zaposlenih šumarstvo zapošljava 36% prema 23% u jednodobnom području. Spomenimo da Šumsko gospodarstvo Ogulin isporučuje 170—180.000 m3 oblovine (dio jelove celuloze isporučujemo u oblom) te 70—80.000 prm cjepanog drva. Te količine nisu međutim dovoljne da pokriju kapacitete Pilana DIP-a Ogulin, a potrebe Tvornice sulfatne celuloze u Plaškom podmirujemo jedva sa 15%. 4. ZAJEDNIČKE OSOBINE I PROBLEMI PREBORNOG PODRUČJA 4.1 Nizak prirast — nedovoljna regeneracija — Značajna je težina šumarstva prebornog područja u šumarstvu SR Hrvatske. Tu težinu povećava važnost i udio šumarstva i o njemu ovisne industrije u njegovu privređivanju. Radi daleko većih financijskih efekata područja jednodobnih šuma, koji proizlaze prvenstveno iz visoko vrijednih vrsta drveća, tom se području, — osjećamo to — poklanja veća pažnja u odnosu na preborno, premda bi — s obzirom na teže i složenije uvjete privređivanja — situacija morala biti upravo obratna. Najveći problem područja je neriješen način gospodarenja šumama. Nismo zadovoljni njihovim stanjem, prije svega tekućom proizvodnjom, visinom prirasta i pomlađenjem, što je posljedica nagomilanog krupnog i prestarjelog drveta u njima. U bukovim šumama većina gospodarstava — Ogulin, Delnice, Vrbovsko — učinila je radikalan potez prijelazom na sastojinsko gospodarenje s oplodnim sječama, čime su riješila problem prirasta, pomlađenja i kvalitete. ŠG Ogulin donijelo je u tom smislu 1977. godine odluku o gospodarenju bukovim sastojinama kao sa čistim jednodobnim sastojinama oplodne sječe. Budući da je najveći dio ovih šuma tako gospodaren već više od 20 godina, čini se nemogućim povratak na neki drugi gospodarski oblik. 557 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Napominjemo da je prijelaz na oplodne sječe u ovim šumama prošao bez primjedbi od strane javnosti i područnog pučanstva. 4.2 Gospodarenje mješovitim šumama ŠG Ogulin — Gospodarenje mješovitim šumama jele-smreke-bukve složenije je s više razloga, posebno što one pokrivaju daleko veća prostranstva u pravilu viših i nepovoljnijih kamenitih predjela. 20-godišnjim prebornim gospodarenjem na području ŠG Ogulin nije uklonjen iz šuma prestarjeli krupan drvni materijal posebno četinjača, a radi prevelike zastrtosti tla i pomlađenje je nedovoljno. Inventurom od 1956/57. uz utvrđenu zalihu od 15,150.000 m3, godišnjim prirastom od 276.000 m3 i etatom od 205.000 ms — 74[0/o prirasta, — krupno drvo četinjača (iznad 50 cm prsnog promjera) iznosilo je 50°/o a zrelo (preko 70 cm prs. promjera) 13´Vo zalihe. 20 godina kasnije — 1977. godine kod fonda od 17,000.000 m3 udio krupnog drva četinjača povećao se na 53%, na 3,735.000 m3, a zrelog se smanjio za svega l0/«. Kod listača imamo 20%> tankog i još uvijek 35´/c krupnog drva. Po III Klepčevoj normali uz omjer smjese od 0,5 : 0,5 pretiče 7%> krupnog drva četanjača — 260.000 m3, što je dovoljno za 21-godišnji današnji etat četinjača. Podatak porazan i zabrinjavajući. Težeći mehanički povišenju udjela četinjača u fondu, izgospodarili smo prestarjele sastojine smanjene vitalnosti i prirasta. Pokojni prof. Ž. Miletić navodi u svom izvještaju sa studijskog putovanja u Švicarskoj — 1958. godine (Šumarstvo broj 1/59) da je u kantonu Bern u šumi u kojoj je zaliha krupnog drva iznosila 52Vo umjesto »uravnotežene « 35%, prirast za 30 godina pao sa 11 na 7,4 m3/ha odnosno za 1/3. Pravi odgovor na ovakvo stanje zahtjeva hrabrost da se činjenice vide i priznaju takovim kakve jesu. 4.3 Ponuđena rješenja 4.3.1 Stav prof. Dra Mlinšeka Koliko mi je poznato, ozbiljnu kritiku stablimičnog prebiranja kod nas prvi je dao Dr MLINŠEK. U izvještaju sa seminara iz uzgoja šuma na Pohorju održavan 23—29. X 1969. godine ing. Milković, tada savjetnik za uzgoj šuma šumskog gospodarstva Ogulin, ovako iznosi misli dra Mlinšeka: »Per-petum mobile« (sječa, pomlađenje, urastanje) u vidu stablimične preborne šume je obmana. Prebornu šumu treba stvarati. Često su ovi napori bez uspjeha, jer ne znamo ili nećemo da prislušnemo zakone prirode «. Predlaže (dr. Mlinšek): — postupno grupimično-s kupina sto gospodarenje u bukovim šumama, — po trajnost prihoda ne može se vezati na odjel, no nekad ni na gospodarsku jedinicu (zrele sastojine bez pomlađivanja, opadanje produkcije i dr.) već na šira područja, — mehanizirana sredstva u iskorištavanju šuma treba prilagoditi biološkoj proizvodnji do granice ekonomičnosti. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 41 <-- 41 --> PDF |
4.4.2. Mišljenje i prijedlog švedskog eksperta Birgera Eriksona Pred tridesetak dana preveo je ing. Zlatko Bunjevčić izvještaj o Šumskom gospodarstvu Ogulin, dio naslova: »Šumsko planiranje«, koji je napisao švedski ekspert OECD-a BIRGER ERIKSON iz Švedskih državnih šuma temeljem jednotjednog boravka (s Leif Strömquistom) početkom mjeseca svibnja 1978. godine na području Ogulina, Vrbovskog i Novog Vinodola. Zapanjuje sličnost pojedinih misli dra Mlinšeka i Birgera Eriksona o prebornoj šumi, no zaključci Šveda su radikalniji. Navodimo ih skraćene: Sve slabija populacija, nedovoljno urastanje u sastojinu i starenje stabala uz pad prirasta, ukazuje na rđavu razvojnu spiralu. Stabla u šumi u svojem prirodnom ambijentu, ako od čovjeka nije utjecan, teže da žive u većim ili manjim jednodobnim grupama — sastojinama, stoga je sistem prebornog gospodarenja u najviše slučajeva beznadan boj protiv prirodnih snaga. Budući da je u prebornom gospodarenju svaki odjel šumsko-gospodarskom jedinicom za sebe, i ne može se čak ni zamisliti da bi u jednom odjelu sječu povećali a u drugom smanjili, a nikako se, prigodom određivanja etata, ne uzima u obzir proizvodna sposobnost površina panjača pa čak ni postojećih kultura, cjelokupni sistem je statičan, u blokiranom stanju. Ne vodi se računa o činjenici, ne uviđa se da je visoka koncentracija sječa kod moderne mehanizirane vuče — od ogromna značaja. Švedski ekspert razvija misao, da je razlika između gospodarenja čistim sječama (na malim površinama) i grupimičnog prebiranja neznatna i više pitanje pojma. Ako je grupa dovoljno velika, odgovara pojmu sastojine. Značajna je razlika u tome da je fizička starost grupe nastale čistom sječom mjerljiva veličina. Predlaže postupno uvođenje čistih sječa sa oplodnim ili umjetnim pomlađen j em veličina površina 2—3 ha, jer se samo tako mogu postići značajnije racionalizacije u gospodarenju (upotreba mehanizacije). Švedskog eksperta čudi taj fenomen, to zagrižljivo držanje prebora, jer je među ostalim vidio vrlo uspjele grupe smreke u Šumariji N. Vinodol i danas vrlo lijepu šumu Litorić u Vrbovskom, koja je za prvog svjetskog rata, kako mu je rečeno, bila pljačkana jakim sječama. Posebno mu je neshvatljivo zašto ništa ne poduzimamo na uklanjanju prestarjelog drva, tu prepreku bržem pomlađivanju i većem prirastu te na bržem aktiviranju skoro 30.000 ha slabo proizvodnih površina. U sastojinskom gospodarenju može se već danas računati (po principu spojenih posuda) na potencijal 2.000 ha kultura, koje dižu nivo površina, zalihe i prirasta Radne organizacije, pa prema tome i mogućeg etata. Predlaže financiranje pošumljavanja neobraslih površina povećanom sječom (preko redovnog etata) krupnog drva u prebornim šumama iz sredstava stvoreni iz ove povišene sječe, — dobit koje se ne bi mogla prelijevati u osobne dohotke niti društvene fondove (na povećani dohodak). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Na kraju predlaže, radi poznate konzervativnosti struke i važećih propisa, da se od nadležnih organa ishodi odobrenje o izdvajanju oko 1.000 ha pilot — površina, na kojim bi se predlože ni način čistih sječa sa odgovorajućim načinom i sredstvima vuče iskušao u praksi. 5. ZAGLAVAK 1. Šume i šumske površine od prvorazredne su važnosti za preborno područje i ogulinski kraj kao proizvođači drvne materije, a u posljednje vrijeme sve više kao važan činilac u razvijanju turizma i rekreacije. 2. Proizvodne šumske površine neprekidno smanjuju nove ceste, dalekovodi, rezervati, površine za rekreaciju i druge namjene, dok istovremeno potrebe za drvom kao sirovinom rastu. Naša je dužnost udovoljiti povećanim potrebama za drvom najprije u očuvanim a zatim i na neproizvodnim šumskim površinama. 3. Stanje proizvodnih šuma ne zadovoljava. Poseban su problem nagomilano krupno drvo niskog prirasta koje ometa pomlađenje. Potrebno je radikalno pristupiti njegovom uklanjanju i u slučaju smanjenja ukupne drvne zalihe. 4. Samo smjelijim i dinamičnijim gospodarenjem u mješovitim šumama smreke-jele-bukve može se postići veća proizvodnja, koja mora biti osnovni cilj gospodarenja, i smanjiti troškove proizvodnje. Kod toga trebaju biti u potpunosti zaštićeni predjeli važni za turizam i odmor radnika. 5. Pokojni prof. dr. Miletić naveo je u spomenutom svom izvještaju misao prof, dra Leibundguta: »Za uspjeh u gajenju šuma potrebna su čvrsta biološka znanja i kritičan duh što je važnije od propisa i pravila prakse«. Vjerujemo da će prisutni ovaj kritički duh pokazati usvajanjem odluka o rješavanju naših problema i dilema. LITERATURA 1. Statistički godišnjak SR Hrvatske, 1978. god. — Izd. Republički zavod za statistiku SRH. 2. Podaci za utvrđivanje šumsko-privrednih područja SR Hrvatske — Poslovna zajednica šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima Zagreb, 1978. 3. Statistika šuma i šumske privrede za 1938. god. — Ministarstvo šuma i rudnika, Beograd, 1940. 4. Vrbanić , M.: III ustrojstvo Imovnih općina u bivšoj hrvatsko-slavonskoj vojnoj Krajini, Šumarski list, 1892. 5. Podaci za utvrđivanje šumsko gospodarskih područja za Šumsko gosspodarstvo Ogulin. 6. Evidencije o izvršenju šumsko-gospodarskih osnova Šumskog gospodarstva Ogulin. 7. Plan poslovanja šumskog gospodarstva Ogulin za 1979. godinu. 8. Miletić , prof, dr Z.: Sa studijskog putovanja po Švajcarskoj, Šumarstvo, Beograd br. 1/59. 9. Erikson , B.: Nacrt izvješća o Šumskom gospodarstvu Ogulin — Jugoslavija, Odjeljak 1. Šumarsko planiranje (Studija po nalogu OECD-a, prijevod Ing. Z. Bunjevčević, 1979.). |