DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 51 <-- 51 --> PDF |
GOSPODARENJE PREBORNIM ŠUMAMA NA OGULINSKOM PODRUČJU JUČER I DANAS BOGDAN MOMČILOVIĆ, dipl. inž. šum. Ogulin Gospodarenje u prebornim šumama od Oslobođenja do danas možemo sagledati u tri vremenska perioda: I period od 1945. — 1951. godine, II period od 1952. — 1956. godine i III period od 1957. — 1976. godine (do danas). Za period od 1945. — 1951. godine tj. za doba prvog Petogodišnjeg plana nemamo zabilježenih podataka o iskorišćavanju, obnovi i održavanju šuma. Može se reci, da je to period masovno angažiranog rada po planskim zadacima baziranih na potrebi mnogo drvnih sortimenata, pa su prema tome vršene i obimne sječe. U drugom petogodišnjem periodu, od 1952. do 1956. godine, gospodarenje sa šumama provodilo se po dugoročnim osnovama gospodarenja. Za taj period postoje podaci o velikim sječama, jer je posječeno oko 1 500 000 m:!, od čega 650 000 četinjača i 750 000 m3 listača. ili godišnje prosječno 280 000 :i m . U prvoj ophodnjici nakon inventarizacije šuma od 1957. do 1966. godine zabilježeni podaci pokazuju smanjenje sječa u odnosu na prethodno provedene sječe. U toj ophodnjici prosječno je oko 2 200 000 m:>, od čega 870 000 m3 četinjača i 1330 000 m3 listača ili prosječno godišnje 220 000 m3 tj, korišćenje je smanjeno za 21% i to predstavlja uštedu drvne mase u odnosu na prirast. Za slijedećih 10 godina tj. u ophodnjici od 1967. do 1976. godine iskorištena drvna masa iznosi 2,885.000 m3 ili prosječno godišnje 290.000 m3 — sječa u odnosu na prvu ophodnjicu povećane su za 3270, ali sječa je bila u visini prirasta. Do povećanja sječa dolazi sve većim otvaranjem šuma, no to nije išlo ravnomjerno na cijeloj površini gospodarskih šuma, jer su neke gospodarske jedinice bile neotvorene pa su sječe u nekim šumama bile i pojačane. Komparacijom drvne zalihe dobivene prvom inventarizacijom šuma 1956. godine s današnjom drvnom zalihom dobiva se podatak, da je drvna zaliha porasla za 2,000.000 m3 unatoč provedenih obimnih sječa u proteklih 30 godina. Taj podatak ukazuje da su šume u početnom stanju imale nagomilanu drvnu zalihu. Inventarizacijom 1956. godine ustanovljen je drvni fond od 15 100 000 m3. Kako je prosječni prirast iznosio 2,2-Vo, to ukupna drvna masa prirasta 569 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 52 <-- 52 --> PDF |
iznosi 6 600 000 m3 Budući da je u 20-godišnjem razdoblju prosječno 5 100 000 m3, konačna drvna zaliha iznosi 16 500 000 ms odnosno po 1 ha prosječno 275 m"\ Ovdje nisu uračunate drvne mase degradiranih šuma, panjača i kul tura. Drvna zaliha jednodobnih šuma po ha je niža od prosječne, dok kod prebornih šuma iznosi 296 m3 do 300 m3/ha. Prema tome može se zaključiti da je izvršeno korištenje šuma manje od prirasta drvne mase, čime je postignuta ušteda drvne mase. Sadašnje korištenje šuma iz odnosa propisanog etata i prirasta usmjereno je na veće korištenje listača za 21ID/oi, kod četinjača manje za 16%, što će popraviti strukture sastojine i omjer smjese po vrstama drveća. Do 1972. godine provodi se stablimično preborno gospodarenje šumama, a otada počelo se postepeno uvoditi grupimično skupinasto gospodarenje u prebornim šumama. U jednodobnim bukovim šumama jačim sječama stabala krupnog drva došlo je do pomlađenja i nastavljene su oplodne sječe. No u tim sastojina ma ima mnogo prelaznih oblika od jednodobnih grupa i skupina da jedno dobnih sastojina na velikim površinama. Za određivanje etata primjenjena je francuska formula (plavog odjeljka) — Melbardova metoda, koja je zbog svoje elastičnosti prikladna za uređivanje prelaznih sastojinskih oblika. ŠUMSKO UZGOJNI RADOVI S realiziranjem etata odnosno provođenjem sječa u prebornim šumama provodili su se ujedno i potrebnih uzgojni radovi čišćenja i proreda. Odvojeno od sječa u jednodobnim šumama vršeni su radovi njege i čišćenja pomlatka i mladika. U vremenu od 1960—1969. godine provedeni su obimni radovi na podizanju šumskih kultura, radovi na održavanju i njezi šuma. Od planiranih 2.350 ha pošumljeno je 2.240 ha sa 6,554.000 sadnica. Njega pomlatka i mladika izvršena je na 3.700 ha a bilo je planirano 3.015 ha, čišćenje guštika — koljika na 3.700 ha prema planiranih 3.130 ha. U tom vremenu, dakle, svi planirani radovi su izvršeni. Od 1970. do 1978. godine obim radova se smanjio. Izvršeno je pošumljavanje na 615 ha s 2,131.000 sadnica od planiranih 720 ha, dok su radovi održavanja i njege izvršeni na 1.150 ha od planiranih 2.300 ha. Problem provođenja šumsko-uzgojnih radova je vezan za osiguravanje sredstava za reprodukciju šuma i osiguravanje radne snage. Novom tehnikom i tehnologijom rada u eksploataciji šuma treba da se oslobode neke faze rada i omogući veće izvršavanje uzgojnih radova, povećava akumulativnost poslovanja i osiguraju sredstva za proširenu reprodukciju šuma. Racionalizacijom rada mogu se provesti veći šumsko uzgojni radovi. Njegu i čišćenje šuma treba provoditi na reduciranim površinama. Kod proreda drvni materijal treba iskoristiti za proizvodnju ogrijevnog i celuloznog drva čime se povećava produktivnost rada i racionalno korištenje sredstava. 570 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 53 <-- 53 --> PDF |
BUDUĆE GOSPODARENJE PREBORNIM ŠUMAMA Ubuduće gospodarenje prebornim šumama treba postupno provoditi kao grupimično — skupinasto preborno gospodarenje u vidu oplodnih sječa na manjim površinama. Veličina grupa treba ovisiti o konfiguraciji terena, kamenitosti površine tla, zrelosti stabala i pomlađenosti površine. Za progalne sjekove veličina grupa treba biti od 0,5—3 ha, a dovršene sjekove provoditi na pomlađenim površinama u veličini površine na kojo se nalazi pomladak i mladik. U prebornim šumama Ogulinskog područja prevladava krupno drvo zrelih i prezrelih stabala (53%). Zbog toga pokazalo se da su grupe veličine do dvije visine dominantnih stabala nedovoljno velike na površini do 0,5 ha, jer se ne postiže dovoljna koncentracija drvne mase za sječu. Suvremenije metode gospodarenja predlažu veličinu grupa od 2—3 ha uz čistu sječu i sadnju sadnica na boljim staništima. Svakako kod ovoga načina gospodarenja treba više fleksibilnosti za prilagođavanje konkretnim prilikama terena i stanju šuma. Strogo pridržavanje datih okvira, kao provođenje potrajnosti prihoda na nivou etata odjela, bez mogućnosti izravnanja etata na nivou gospodarskih jedinica dovodi nas u blokirano stanje, koje ne daje povoljne rezultate za unapređenje proizvodnih sposobnosti šuma i korišćenja potencijalnih mogućnosti cijelog područja. Degradirane šume, panjače i neobraslo šumsko zemljište zauzimaju površinu od 25.000 ha ili 307» od ukupne površine područja, a nalaze se u optimalnim ekološkim uslovima (dobra tla, niža visinska zona — od 200 do 500 m nadmorske visine i s dovoljno oborina). Radovima proširene reprodukcije: pošumljavanjem neobraslog zemljišta, konverzijama i rekonstrukcijama degradiranih stadija šume iskoristile bi se te potencijalne mogućnosti za proizvodnju veće i kvalitetne drvne mase. Dosadašnji uspjesi u podizanju šumskih kultura konkretno ukazuju na te mogućnosti. Šumske kulture zauzimaju površinu od 2.500 ha. Na pojedinim kompleksima dvadesetogodišnjih kultura izmjeren je prirast od 17 m3/ha određen međuprihod od 40 m:)/ha i konačan prihod u ophodnji od 60 g. s 800 m3/ha. Primjenom novih suvremenijih metoda gospodarenja šumama i mehanizacije u šumarstvu stvorili bi se uvjeti za daljnje ubrzano podizanje kultura, rekonstrukciju degradiranih šuma, panjača i pošumljavanje neobraslog zemljišta, te znatno povećao drvni fond a time i etat, što je veoma značajno za jačanje sirovinske baze, unapređenje i razvoj drvne industrije i društva u cjelini. LITERATURA 1. Osnove gospodarenja Šumskog gospodarstva Ogulin. 2. Evidencije o provođenju osnova gospodarenja Šumskog gospodarstva Ogulin. 3. Poslovni izvještaji uz završne račune Šumskog gospodarstva Ogulin. 571 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 54 <-- 54 --> PDF |
IUI Oplodna sječa u 18. odjelu — Babina gora g. j . Radošić s podsađenom smrekom 1977. god. Foto N. Vucelić |