DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 55 <-- 55 --> PDF |
DOSADAŠNJA ISKUSTVA U PRIMJENI TIPOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA NA PODRUČJU ŠUMSKOG GOSPODARSTVA NIKOLA JUGOVIĆ, dipl inž. šum. Šumsko gospodarstvo Delnice Područje šuma s kojima gospodari Šumsko gospodarstvo Delnice zauzima površinu od 87 086 ha od čega 74 679 ha uređenih i 12. 407 ha neuređenih šuma smještenih u primorskom dijelu tog područja. Uređene šume podijeljene su na 34 gospodarske jedinice kojima gospodari 10 OOUR-a šumarija smještenih na području triju društveno-političkih organizacija: Općina Delnice, Čabar i Rijeka. Daljnja podjela odnosi se na gospodarske i zaštitne šume, te šume s posebnom namjenom. Osim uređenih šuma, samo na području općine Delnice, prema nekim procjenama, postoji oko 10.000 ha šuma (dio Nacionalnog parka Risnjak, fakultetske šume i šume nad kojima postoji pravo vlasništva) u kojima se godišnje sječe i do 30.000 m3 drvne mase. One su potencijalna mogućnost povećanja prirasta drvne mase kao i njezinog korištenja. Detaljni pokazatelji dobit će se kad se završi revizija prostornog plana općine Delnice. Prema najnovijim podacima na području uređenih šuma ukupna drvna zaliha iznosi 22.251.231 m3 od čega 60% četinjača i 40% listača. Na toj drvnoj zalihi godišnji prirast iznosi 418.550 m3 bruto drvne mase od čega se sječe 394.650 m3 ili 94,2% godišnjeg prirasta. Struktura drvne zalihe razlikuje se unutar društveno političkih organizacija — općina zbog različitih načina gospodarenja u prošlosti. Šume čabarskog područja u predratnom razdoblju bile su vlasništvo plemića Nikole Ghyzya. Njihova debljinska struktura pod utjecajem intenzivnijeg gospodarenja približna je prebornoj, čime je osigurana prirodna regerenacija sastojina. Naprotiv, šume delničkog područja kojima je u prošlosti gospodario veleposjednik Thurn Taxis bile su manje iskorištene te se drvna masa gomilala, tako da je u pojedinim predjelima iznosila i preko 1000 m3 po hektaru. Poslijeratne sječe za obnovu zemlje smanjile su tako visoku drvnu zalihu, ali je njezina struktura i dalje ostala vrlo loša tako da skoro i ne možemo govoriti o preboru u klasičnom smislu. Prilikom prikupljanja i obrade podataka za šumskogospodarsku osnovu dobiveni su podaci da je zastupljenost u drvnom fondu uređenih šuma na našem području u radnja tri debljinska razreda V, VI i VII jele s 48,03% i bukve sa 17,82%> Do prije 10—12 godina stabla za sječu odabirala su se isključivo stablimičnim preborom bez obzira na prostorni raspored zrelih i prezrelih stabala u pojedinim sastojinama. Kada su 1968. godine završena tipološka istraživanja na području ŠG Delnice i time definirani ekološko gospodarski tipovi šuma po Šumarskom 573 |