DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 61     <-- 61 -->        PDF

EKONOMSKI UČINCI PREBORNO-GRUPIMIČNOG
GOSPODARENJA ŠUMAMA ŠUMARIJE NOVI VINODOLSKI


Mr. GÄJO PETROVIĆ, dipl. taž. šum.
Novi Vinodolski


Na početku moram reći, da svi iznijeti numerički podaci ovog referata
nemaju nikakvog općeg značenja, jer su normativi na kojima se baziraju
podaci za komparativne prikaze ekonomičnosti gospodarenja između stablimično-
prebornog i preborno-grupimičnog proizvodnoj iskustveni i važe samo
u Šumariji Novi.


Da bi se dobio uvid u šume Šumarije Novi iznijet ću najnužnije podatke
položaja, veličine i drvnog fonda. Šume Šumarije Novi suvisle su cjeline
dijela Velike Kapele s površinom ekonomskih šuma od 13 357 ha na nadmorskoj
visini između 700 i 1300 m, ukupnog drvnog fonda 4 310 000 m3,
od čega jele 1 750 000 m3 a bukve 2 560 000 m3 ili po 1 ha 324 m3. Godišnji
etat jele iznosi 27 000 m3 a bukve 40 000 m3. Godine 1975. prišli smo, zbog
sigurnije i znatno brže biološke obnove šuma te potrebne koncentracije
sječa, svagdje gdje je to moguće sa stablimično-prebornog gospodarenja na
stablimično-grupimično. Grupe su izabirane i određivane na najpogodnijim
terenima površine 0,2 — 0,6 ha, iznimno do 1,5 ha na ukupnoj površini
Šumarije od cea 30 ha. Sve posječene grupe u toku prve i druge godine su
sanirane: čistine sadnjom smrekovih sadnica, postojeći neoštećeni podmladak
— guštik njegom a oštećeni sječom na čep.


DOZNAKA STABALA


Za komparaciju troškova stablimične doznake i doznake u grupama
uzeo sam 1977. god., jer nam ta godina predstavlja prosjek rada za četirigodišnje
razdoblje preborno-grupimičnog gospodarenja. U toj godini doznačeno
je u grupama 12 350 m3 u 7 300 stabala, što prosječno po stablu iznosi
1,7 m3. Prema iskustvenom normativu za stablimičnu doznaku od 600 stabala,
750 stabala za doznaku u grupama i prosječnog stabla od 1.7 m3 izračunate
su jedinične cijene za stablimičnu doznaku s 0,33 din/m3 (po stablu
0,10 din) a za grupimičnu 0,28 din/m3 (po stablu 0,08 din).


Ako izrazimo sve troškove po kubiku izlazi da je trošak doznake u
stablimičnoj doznaci 0,44 din a u doznaci u grupama 0,36 din, izraženo u
postotku za 18°/(t su troškovi po m3 manji u grupimičnoj doznaci.


IZRADA VLAKA


Kod pripreme rada, vlake se trasiraju — obilježavaju na cijeloj površini
odjela, čime rješavamo cjelokupni transport drvnih masa iz šume na




ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 62     <-- 62 -->        PDF

pomoćno stovarište. Međutim izgradnjom zahvaćamo samo one grupe koje
su doznakom određene za sječu. Na taj način troškovi izgradnje vlaka teoretski
razgraničavaju se na toliko godina, koliko će biti ophodnjica do konačne
sječe odjela, a praktički izgradnja vlaka se razgraničava na 5 godina.


SJEČA I IZRADA


U ovoj fazi rada preborno-grupimično gospodarenje ima osjetnu ekonomsku
prednost nad stablimično-prebornim zbog grupiranja doznačenih
stabala za sječu, pa radnik s pilom prevaljuje znatno manje udaljenosti, u
obilježenoj grupi ne mora tražiti doznačena stabla te, na kraju, na tako
čistoj sječi ne mora voditi računa o mogućnosti zaustavljanja stabla na
stabla. Potrebno je i to napomenuti, da je ovakvim sječama isključeno
oštećivanje ostalih dubećih stabala pa naknadnom izradom tzv. »adova« radnik
ne mora gubiti dio efikasnog vremena.


Osim ovih prednosti u grupimično-prebornim sječama moguće je najpodesnije
rušiti stabla (riblja kost), što omogućava optimalnije iskorištavanje
rada traktora u izvlačenju drveta na pomoćno stovarište.


Prema iskustvenom normativu za stablimično-preborno gospodarenje
cijene sječe i izrade iznose:


Za jelu: oblovina m3 88,60 Din
prostorno m3 208,80 Din


Ukupno: 297,40 Din —prosjek 148,70 Din


za bukvu: oblovina m3 59,70 Din
prostorno m3 148,50 Din


Ukupno: 208,20 Din —prosjek 104,10 Din


a za grupimično-preborno gospodarenje:


za jelu: oblovina m3 63,30 Din


prostorno m3 166,40 Din


Ukupno: 229,70 Din —prosjek 114,80 Din


za bukvu: oblovina m3 45,20 Din
prostorno m3 121,40 Din


Ukupno: 166,60 Din — prosjek 83,30 Din


Izraženo zajedno u m3 drvne mase jele i bukve za stablimično-preborno
gospodarenje iznosi m3 126,40 Din, a za grupimično-preborno gospodarenje
m3 99,05 Din.


Komparirajući dobivene podatke izlazi da je cijena sječe i izrade
drvnih sortimenata kod grupimično-prebornog gospodarenja niža za 27,35
Din ili izraženo u postotku 22l(i/u.


580




ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 63     <-- 63 -->        PDF

IZVOZ IZ ŠUME NA POMOĆNO STOVARIŠTE


Kod ove faze rada prednosti grupimičnog prebornog gospodarenja nad
stablimičnim znatno su izražene, jer koncentracija drvne mase, sistem za
traktor pripremljenih stabala, te kvalitetnija izrada vlaka omogućava približno
optimalni kapacitet rada traktora, a pravilom da traktor ne smije izlaziti
sa vlake, sva oštećenja dubećih stabala, te podmlatka — mladika svode
se na najmanju mjeru.


U toku 4-tvero godišnjeg rada sa zglobnim traktorima tipa Kokum i
Timberđek (obzirom da nemamo naučnih normativa) došli smo do vlastitih
iskustvenih normativa, koji nam služe za planiranje i obračun troškova rada
traktora. Obzirom da traktorima radimo svugdje gdje nam teren omogućava,
a to znači u grupimičnim — čistim sječama i u stablimično-prebornim,
do tih iskustvenih normativa došli smo registriranjem učinaka rada
traktora u određenom vremenu.


Prema našim iskustvenim podacima posebno za bukvu i jelu učinci
rada traktora za 7 sati iznose:
u grupimično-prebornom gospodarenju


za jelovu oblovinu 62 m3, za bukovu oblovinu 46 m3 odnosno prosječno


bukva/jela 54 m3;
u stablimično-prebornom gospodarenju
za jelovu oblovinu 44 m3, za bukovu oblovinu 32 m3 odnosno prosječno
bukva/jela 38 m3.
Na bazi ovih učinaka i kalkulativne cijene rada traktora od 860 din/sat


dobivamo cijene izvoza u grupimično-prebornom gospodarenju za jelovu oblovinu
137,00 din/m3, za bukvu oblovinu 188,00 din/m3 odnosno prosječno*
bukva/jela 162,00 din/m3.


Komparirajući dobivene podatke dobivamo da su učinci u grupimično-
prebornog gospodarenju prosječno za jelu i bukvu veći u apsolutnom iznosu
za 16 m3, a u troškovima cijene po m3 manje za 48 din ili 29,87V», zaokruženo
30´/«;.


Kada kompariramo sumirane podatke rada doznake, sječe, izrade i izvoza
iz šume na pomoćno stovarište, dobivamo da je kod:


trošak po 1 m3 dinara
grupimično-
prebornog
gospodarenja
stablimično-
prebornog
gospodarenja
razlika
dinara
— doznake 0,36 0,44 0,08
— sječe i izrade 99,05 126,40 27,35
— izvoza iz šume na
pomoćno stovarište 114,00 162.00 48,00
Ukupna razlika din. 75,43
odnosno u postotku 26´Vo


"Taj, kao i ostali prosjeci navedeni u ovom referatu, vrijedi samo u slučaju,
ako je odnos vrsta tj. bukovina : jelovina = 50 : 50. A etat u Šumariji Novi ima
odnos bukovina : jelovina = 59,7 : 40,3. (Opaska ur.)




ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 64     <-- 64 -->        PDF

TROŠKOVI POŠUMLJAVANJA


Do sada sam prikazao sve ekonomske prednosti grupimično-prebornog
gospodarenja nad stablimačno-prebornim gospodarenjem, no međutim, da bi
se dobila potpuna slika u usporedbi ovih sistema gospodarenja, moram iznesu
troškove pošumljavanja** u obnovi čistom sječom nastalih površina,
što čini u ekonomskoj oblasti prednost stablimično-prebornog gospodarenja
nad grupimičnim gospodarenjem.


Predhodno je rečeno, da je Šumarija grupimično-prebornim gospodarenjem
zahvaćala oko 32 ha, što je za cijelu površinu Šumarije iznosilo 0,22B/<>,
ili reducirane čiste površine bez ikakvog podmlatka oko 20 ha, što pokazuje
da su ove grupe bile polagane oko 34IDA». Površinu od 20 ha pošumili smo
sa smrekovim sadnicama 2 + 2, nabavljenih iz rasadnika Oštarije Šumskog
gospodarstva Ogulin.


Da bi dobili cijenu koštanja po ha pošumljene površine i dalje cijenu
po ha obračunate u kubiku prosječne drvne mase, dati ću kalkulaciju pošumljavanja
za jednu sadnicu odnosno za hektar.


OD
(za 1 — 4 neto)


1. Priprema terena za pošumljavanje 0,50 din 0,15 din
2. iskop jamica za sadnju 1,05 din 0,55 din
3. sadnja biljaka 1,10 din 0,33 din
4. troškovi trapljenja 0,05 din 0,02 din
svega 3,50 din 1,05 din


5. faktor doprinosa i režije 3,2112
6. sadni materijal 3,30 din
7. transportni troškovi 0,15 din
ukupno 11,20 din 4,50 din


odnosno SVEUKUPNO CK 15,70 din.


Kako po 1 ha sadimo 4 000 sadnica, to je cijena koštanja jednog ha
62 800,00 din ili za 20 ha pošumljene površine 1256 000,00 din. Kako je na
toj površini od 32 ha posječeno 12 350 m3 drvne mase to izlazi da CK pošumljavanja
po 1 m3 iznosi 106,00 din.


Ako usporedimo uštedu troškova kod iskorištavanja šuma (sječa i izrada,
izvoz iz šume na pomoćno stovarište) s povećanim troškovima na umjetnoj
obnovi (pošumljavanja) proizlazi, da je grupimično-preborno gospodarenje
skuplje od stablimično-prebornog gospodarenja za razliku povećanih
troškova pošumljavanja i sniženih troškova u iskorištavanju a iznosi
po 1 m3 više za 30,57 din ili 40,5"7o.


** Mjesto »pošumljavanje« bolje je obnova sastojine šume, (Ur.)




ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 65     <-- 65 -->        PDF

ZAKLJUČAK


Zaključno možemo konstatirati:


1. Grupimično-preborno gospodarenje traži veću šumarsku stručnost.
2. Grupimično-preborno gospodarenje omogućava veće intenzitete sječa
5, 6. i 7. debljinskog razreda (50:´/o drvnog fonda) čime bi se postigla veća
proizvodnja drvne mase, a što je i glavni cilj gospodarenja šumama.
3. Grupimično-preborno gospodarenje omogućava stvaranje mješovitih
sastojina u grupama, čime se postiže najpovoljnija kvaliteta drvne mase.
4. U grupimično-prebornom gospodarenju sadnjom omogućavamo bržu
i sigurnu obnovu šuma.
5. Jedino u grupimično-prebornom gospodarenju odjel može biti jedinica
gospodarenja gdje se osigurava potrajnost prihoda.
6. U grupimično-prebornom gospodarenju svi se učinci na doznaci,
sjeći i izradi povećavaju, a troškovi smanjuju s posebnom napomenom, da
je u ovakvom obliku gospodarenja jedino moguće rentabilan rad mehanizacije
u izvozu drveta iz šume na pomoćno stovarište.
7. Grupimično-preborno gospodarenje omogućava razgraničavanje troškova
u izradi traktorskih vlaka, čime se postižu godišnji ravnomjerni izdaci.
8. Grupimično-preborno gospodarenje omogućava znatno smanjenje oštećenja
dubećih stabala.
9. Grupimično-preborno gospodarenje traži velika novčana ulaganja u
pošumljavanje i intenzivniji rad na njezi postojećeg podmlatka kao i podmlatka
stvorenog sadnjom po čemu od stablimično-prebornog gospodarenja
postaje skuplje.
10. Prednosti i nedostaci grupimično-prebornog gospodarenja su predmet
naučnih mjerenja i analiza i nadam se, da će nam naše naučne institucije
u bližoj budućnosti dati egzaktna rješenja.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Stanje nakon sječe srednjeg intenziteta u odjelu 61. g. j. Alilovica


Foto: S. Levak


Izvlačenje trupaca konjskom spregom na području Š. G. Ogulin


Foto: M. Salopek