DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 65 <-- 65 --> PDF |
ZAKLJUČAK Zaključno možemo konstatirati: 1. Grupimično-preborno gospodarenje traži veću šumarsku stručnost. 2. Grupimično-preborno gospodarenje omogućava veće intenzitete sječa 5, 6. i 7. debljinskog razreda (50:´/o drvnog fonda) čime bi se postigla veća proizvodnja drvne mase, a što je i glavni cilj gospodarenja šumama. 3. Grupimično-preborno gospodarenje omogućava stvaranje mješovitih sastojina u grupama, čime se postiže najpovoljnija kvaliteta drvne mase. 4. U grupimično-prebornom gospodarenju sadnjom omogućavamo bržu i sigurnu obnovu šuma. 5. Jedino u grupimično-prebornom gospodarenju odjel može biti jedinica gospodarenja gdje se osigurava potrajnost prihoda. 6. U grupimično-prebornom gospodarenju svi se učinci na doznaci, sjeći i izradi povećavaju, a troškovi smanjuju s posebnom napomenom, da je u ovakvom obliku gospodarenja jedino moguće rentabilan rad mehanizacije u izvozu drveta iz šume na pomoćno stovarište. 7. Grupimično-preborno gospodarenje omogućava razgraničavanje troškova u izradi traktorskih vlaka, čime se postižu godišnji ravnomjerni izdaci. 8. Grupimično-preborno gospodarenje omogućava znatno smanjenje oštećenja dubećih stabala. 9. Grupimično-preborno gospodarenje traži velika novčana ulaganja u pošumljavanje i intenzivniji rad na njezi postojećeg podmlatka kao i podmlatka stvorenog sadnjom po čemu od stablimično-prebornog gospodarenja postaje skuplje. 10. Prednosti i nedostaci grupimično-prebornog gospodarenja su predmet naučnih mjerenja i analiza i nadam se, da će nam naše naučne institucije u bližoj budućnosti dati egzaktna rješenja. |